Search

Organizacija gradilišta odnosno organizacija geodetskih radove je vrlo kompleksno područje jer o kvaliteti organizacije radova ovisi i brzina i kvaliteta izvođenja tih organiziranih radova. Geodetski radovi su vezani uz graditeljstvo (građenje prometnica, mostova, tunela) što iziskuje relativno dugo vrijeme rada pri čemu se javljaju različiti vremenski, a time i financijski rizici. U ovom radu bit će opisana organizacija gradilišta, organizacija građevinske tvrtke te organizacija geodetskih radova prilikom izgradnje ceste. Bit će govora o različitim utjecajima koji djeluje na radnike na gradilištu, a jedan dio ovog rada bit će posvećen problematici menadžmenta i poslovne etike.

Autor razmatra ideje većeg broja svjetski poznatih ekonomista, sociologa i filozofa o rađanju novog društveno-ekonomskog i civilizacijskog modela, koje je na prijelazu milenija već otpočelo. Naime, postojeći model neoliberalnog, globaliziranog kapitalizma je po mišljenju autora dugoročno neodrživ, i to prvenstveno zbog sve nepodnošljivije socijalne polarizacije, a potom zbog nezaustavljivog uništavanja ekološke ravnoteže. Osim toga nova tehnološka paradigma oličena u informatičkoj revoluciji potiče korjenite promjene u obrascima ekonomskog, političkog i društvenog života, namećući oblikovanje nove ekonomske, društvene i ideološke paradigme, odnosno oblikovanje novog društveno-ekonomskog modela. Postoje mnoge ideje, vizije, scenariji i nazivi tog novog civilizacijskog modela za kojim se traga: “socijalno-ekološko-tržišni model” (Hans Kueng); “moralni kapitalizam” (Stephen Young); “spiritualni kapitalizam” (Patricia Aburdene); “otvoreno društvo” (George Soros); “informatičko, umreženo društvo” (Manuel Castells); “transnacionalno, kozmopolitsko, postmoderno društvo” (Ulrich Beck); “treći put” (Antony Giddens); “slobodarski socijalizam” (Noam Chomsky); “kiberkomunizam” (Adolf Dragičević). Iako novo socijalno ekonomsko uređenje razni autori zamišljaju na različite načine, svim tim različitim vizijama zajednička su ili slična temeljna humana i etička načela: društvena pravda, ljudska solidarnost i suosjećanje, tolerancija, dignitet i sloboda ljudskog bića, ravnoteža individualnih i društvenih interesa, etnički, kulturni i religijski pluralizam, slobodni razvoj čovjekovih kreativnih potencijala. Koja će varijanta prevladati u pojedinim zemljama ovisit će o civilizacijskoj tradiciji i o drugim lokalnim specifi čnostima. Postojeći model neoliberalne ekonomije i civilizacije nalazi se u očiglednoj krizi, a rasplet te krize bit će u najvećoj mjeri uvjetovan sazrijevanjem kolektivne svijesti o nužnosti društvenih promjena i pretvaranjem te svijesti u masovni pokret za oblikovanje novog pravednijeg u humanijeg društva., The author considers the ideas of a number of wordly known economists, sociolo-gists and philosophers about the emergence of new socio-economic and civilizational model, which has already started at the turn to the new millenium. As a matter of fact, the existing model of neoliberal, globalized capitalism is to the author’s opinion unsus-tainable over the long period, primarily due to intolerable social polarization and later on because of uncontainable destruction of ecological balance. Besides, the new technologi-cal paradigm personifi ed in informatics revolution causes profound changes in forms of economic, political and social life, imposing the formation of new economic, social and ideological paradigm, or the formation of new socio-economic model. There are many ideas, visions, scenarios and the names for this new civilizational model which is looked for: “socio-ecological-market model” (Hans Kueng); “moral capitalism” (Stephen Young); “spiritual capitalism” (Patricia Aburdene); “open society” (George Soros); “informational society” (Manuel Castells); “transnational, cosmopolitan, postmodern society” (Ulrich Beck); “third way” (Antony Giddens); “liberal socialism” (Noam Chomsky); “cybercom-munism” (Adolf Dragičević). Although various authors consider the new socio-economic system in different ways, all these different visions have in common similar fundamental human or ethical principles: social justice, human solidarity and compassion, tolerance, dignity and freedom of human being, equilibrium of individual and social interests, ethnical, cultural and religious pluralism, free development of human creative potentials. Which model will prevail in particular countries will depend upon civilizational tradition and other local specific conditions. The existing model of neoliberal economy and civilization is in evident crisis, and its resolution will be mostly conditioned by maturing of collective consciousness about the necessity of social changes and transformation of this consciousness in massive movement for formation of the new just, human and functional society.

Pojam i praksa društvene odgovornosti poduzeća odnose se na cjelokupni raspon njegovog djelovanja i na sve odnose koje pri tom uspostavlja. Što neko poduzeće proizvodi, kako održava svoje pogone, kako kupuje i prodaje, kako utječe na okoliš, kako zapošljava, osposobljava i utječe na razvoj vlastitih ljudi, kako ulaže u društvenu zajednicu i poštuje ljudska prava – sve to zajedno određuje ukupni utjecaj tog poduzeća na društvo. Pozitivno i proaktivno djelovanje poslovnog sektora u svim ovim područjima, i to iznad razina koje se propisuju zakonom, postalo je ustaljenom praksom u razvijenom svijetu, prvenstveno zato što se pokazalo kako od ovakve prakse koristi imaju svi uključeni. S obzirom na činjenicu da je održivost imperativ za očekivati je kako će pritisak zakonodavstva na načelima održivog razvoja i dalje nastaviti rasti u cilju promicanja društvene odgovornosti poduzeća kao sredstva ostvarivanja Lisabonske deklaracije Europske unije.

U članku je istaknuta važnost primjene moralnih načela u životu i radu, te važnost uočavanja i rješavanje etičkih dvojbi prije donošenja poslovnih odluka ili poduzimanja nekih aktivnosti. Autorica iznosi metode pomoću kojih se mogu ocijeniti okolnosti u kojima se donose poslovne odluke i metode pomoću kojih se mogu riješiti etičke dvojbe. Pored navedenih načina za njihovo rješavanje na kraju članka je predstavljen "Centar za poslovnu etiku", koji je prije godinu dana osnovan pri Filozofskom fakultetu Družbe Isusove u Zagrebu. Poznato je naime da u mnogim zemljama širom svijeta djeluju centri za poslovnu etiku ili centri za etiku, s ciljem promicanja primjene etičkih načela u životu i radu, pomaganja pojedincima u rješavanju etičkih dvojbi i tumačenju određenih, s moralnog stajališta, značajnih događaja u zemlji i u svijetu.

U radu se analizira povijest i sadašnjost poslovne etike na svim razinama poslovonja (lokalno, nacionalno, regionalno i globalno). Nakon provedene povijesne analize autori inauguriraju novi pristup u uspostavljanju poslovne etike na sadašnjem stupnju suvremenog gospodarskog i tehnološkog razvoja. Zaključno razmatraju i predlažu novi modelski pristup za implementiranje poslovne etike na svim razinama lokalnog, nacionalnog, regionalnog i globalnog poslovanja.

Jesu li samo ekonomski utjecaji "kreatori" sudbine nekog poduzeća ili postoji još nešto? Vjerojatno se svi slažemo da poslovne aktivnosti ne smijemo temeljiti na nepovjerenju i nedovoljnoj suradnji, ali treba znati da u procesu donošenja poslovnih odluka zaposlenici često nailaze na etičke dvojbe. U radu se obrađuju neke metode koje mogu biti od pomoći pojedincima koji se u svom poslovnom životu susreću s etičkim dvojbama ili nekim oblicima neetičnog ponašanja i postupanja.

U suvremenom procesu globalizacije danas se sve više među etičarima zapaža interes za gospodarsku etiku. Primjećuje se da je proces globalizacije ambivalentan. S jedne su strane s tom pomodnom riječi konotirana euforična očekivanja da se napredak čovječanstva proširi u sve zakutke zemlje na dobrobit čovjeka. U tom smislu proces globalizacije oživljuje nove nade. No, uz očekivanja i obećavajućih nada globalizacija jamačno budi i mnoge strahove, naročito zabrinutost pred općim "socijalnim darvinizmom", neetičkim postupcima i razaranjem autohtonih kultura, odnosno prirode. Mnogi se pribojavaju zapadnoga gospodarstvenoga i kulturnoga imperijalizma koji se bez ikakvih zadrški širi na druge kulture i vrijednosti te drže da je globalizacija u nekim svojim gledištima samo sofisticirana inačica hegemonizma i imperijalizma u kojima se zaoštrava proces konkurencije. Upravo iz toga raste neetička praksa koja potiče egoizam i socijalnu neodgovornost. Na primjerima trojice autora (K. Homanna, P. Ulricha i A. Sena) autor ove studije traži antropološke postavke za jednu gospodarsku etiku, odnosno ukazuje na prinos religija, poglavito katoličkoga socijalnoga nauka. Opravdano rezerviran stav Crkve prema globalnoj konkurenciji shvaćenoj kao "društvo laktašenja" autor promišlja kroz izgradnju "globalizacije solidarnosti", koja treba zamijeniti globalizaciju traženja profita i povećanja siromaštva.

Ova studija bavi se iskustvima srpskih stručnjaka sa obrazovanjem i/ili radnim iskustvom stečenim na Zapadu koji su se vratili u domovinu u periodu nakon političkih promena u oktobru 2000. godine, i zaposlili u međunarodnim ili domaćim poslovnim organizacijama u Beogradu. Cilj istraživanja je analiza stepena i sadržaja "kulturnog šoka " koji je ova grupa doživela, njihovog mišljenja o tome šta lokalni i strani poslovni akteri mogu da nauče jedni od drugih u cilju poboljšanja poslovnih aktivnosti, kao i njihove procene prednosti i nedostataka sopstvene bikulturalne pozicije. This study deals with the experiences of Serbian professionals with education and/or working experience acquired in the West who returned since the political changes in October 2000 to work in foreign or domestic business organizations in Belgrade. The aim is to analyze the degree and contents of "culture shock" this group has experienced, their opinions as to what the local and Western business actors should learn from each other in order to facilitate business operations in the future, and their assessment of the advantages and disadvantages of their own bicultural background.

Osnovni zadatak etike je definiranje načina ponašanja ljudi, te promišljanje odgovora na pitanje kakav bi moral trebao biti da bi čovjek pojedinac i društvo u cjelini ispunili svoju ulogu. Cilj etike u managementu je razviti novi duh i ugraditi ga u dobrovoljne standarde ne čekajući na zakonsku prisilu. Da bi poduzeća bila efikasna i efektivna, trebaju uvoditi u poslovanje etičke kodekse te imenovati etičke odbore ili etičke povjerenike. Uspješna poduzeća najčešće primjenjuju tri osnovna etička pristupa: utilitarni, moralnih prava i pravednosti, koji predstavljaju osnovu za prosudbu efekata odluke na druge osobe i njihovo ponašanje. Uključivanje hrvatskih poslovnih sustava u suvremene procese globalizacije nameće potrebu stvaranja pozitivne klime koja će pružiti šansu promoviranju etičkih vrijednosti, kao preduvjeta novim, pozitivnim osnovama razvoja i poštivanju visokih standarda u poslovanju i razvoju., The key task of ethics is to define the way people behave, and to work out the answer to the question what should the morality be like for the individual person and the society as a whole to fulfil their roles? The goal of ethics in management is to develop a new spirit and incorporate it within voluntary standards not waiting for legislative coercion. In orderfor companies to be efficient and effective, they ought to introduce ethical codes in their business operation, constitute ethical committees and appoint ethical commissioners. Successful companies most often use three basic ethical approaches: the utilitarion one, that of moral rights and the one of justice, which represent the foundation for the evaluation of tghe effects of a decision on other people and their behaviour. Inclusion of Croatian business systems in current processes of globalisation calls for creation of a positive climate that will provide an opportunity for the promotion of ethical values, as a precondition to new positive bases ofdevelopment and to the respect of high standards in business operation and development.

knjiga promovira novi oblik komunikacijske kompetentnosti u okolnostima kad nam pri razlikovanju stupnjeva ispravnoga od stupnjeva pogrešnoga sve više trebaju principi, istančaniji od tradicionalnih. Poslovni kontekst tržišne ere profilira menadžment interpersonalnoga stila, a to je komunikacija s ljudima, drukčija od preživjeloga autoritarnog odnošenja prema brojevima. Pritom etika karaktera dobiva osobito značenje u razlici između agresivnoga i asertivnog voditeljstva. Pvijesni pomak gospodarstva od usredotočenosti na samoga sebe prema gospodarstvu orijentiranome prema kvaliteti i sigurnosti (odmjerenoj motrištem korisnika) rezultira nizom strategija razrješavanja sukoba. Aku prava postanu ograničujući faktor u primjeni sile, nasilnički pristupi problemima postaju prošlost.

Istraživanja u području poslovne etike ukazuju da postoji povezanost između institucionalizacije poslovne etike i strateškog razvoja poduzeća. U radu se s toga istražuje intitucionaliziranost etike u hrvatskim poduzećima. Utvrđeno je da hrvatska poduzeća nemaju razrađenu etičku infrastrukturu. Poticanje moralne klime u poduzeću zadatak je menadžmenta. S ciljem da menadžeri kreiraju što pozitivniju etičku kulturu, koja će se temeljiti i na stavovima zaposlenika, autori su pristupili preliminarnom istraživanju i to ispitivanjem stavova zaposlenika o pojavnim oblicima neetičkih aktivnosti njihovih nadređenih, te o značajnosti (ocjena 1-3) svih ponuđenih neetičkih aktivnosti općenito. Dobiveni rezultati pokazuju prisutnost i pojavne oblike te raspoznavanje razine neetičkog ponašanja menadžmenta hrvatskih poduzeća. Pokazatelji do kojih se došlo ovim istraživanjem mogu poslužiti menadžmentu kao značajan indikator u kreiranju etičke infrastrukture, a s ciljem postizanja dugoročne poslovne uspješnosti poduzeća kojima upravljaju.

Rad istražuje razinu poslovne etike u odnosima s javnošću u Hrvatskoj.

Rad se temelji na novoj institucionalnoj ekonomskoj teoriji koja smatra da je uloga formalinh i neformalnih institucija, te njihove interakcije, ključna za stvaranje bogatstva, odnosno za gospodarski rast. Ovo istraživanje je usredotočeno na segment neformalnih normi ponašanja koji se odnosi na poslovnu etiku. Rezultati terenskog istraživanja koje je provedeno na uzorku populacije poslovnih ljudi pokazuju da poslovni ljudi imaju jasne etičke stavove, ali je percecija etičnosti više izražena kod grupe rukovodioca od grupe izvršioca. Većina ispitanika žrtvuje osobnu etiku za poslovne ciljeve zbog oprtunističkog ponašanja, a ponašanje srednje dobne skupine se značajno razlikuje u odnosu na etičke dileme u konkretnim poslovnim situacijama od ostalih dobnih skupina. Nameće zaključak da je poslovno povjerenje nedovoljno razvijeno i da se etičkim normama ne daje ona težina koju bi trebala imati u poslovnom ponašanju.

Za društvo u tranziciji, ostvarenje etičkih principa je od najvećeg značaja, budući da etika može biti ključni faktor u smislu komparativnih prednosti. Rezultati su istraživanja pokazali da budući aktivni sudionici u Hrvatskoj ekonomiji imaju različitu poslovnu etiku u odnosu na moguće poslovne situacije, što je ovisno o osobnim karakteristikama ispitanika.

U članku se raspravlja pitanje povećanog interesa za poslovnom etikom, kako u naprednim zemljama Zapada, tako i u bivšim komunističkim zemljama Istoka. Nakon prvih slobodnih i demokratskih izbora u Republici Hrvatskoj (travanj/svibanj 1990.) i nakon što je Republika Hrvatska međunarodno priznata kao samostalna i suverena država (siječanj 1992) stvoreni su uvjeti da se o temi etika i gospodarstvo više raspravlja, ali i da se etika učinkovitije provodi u gospodarstvu. U prvom dijelu rada analiziraju se uzroci koji su doveli do pojačanog zanimanja za etikom u gospodarstvu (osobito društveno-politički čimbenici nakon 1918.). U drugom dijelu pogled se usmjerava prema postojećim gospodarskim sustavima na Zapadu te se postavlja pitanje gospodarskog sustava u Hrvatskoj nakon propasti komunizma. U trećem dijelu se govori o etici kao putokazu u bolju budućnost, s glavnom namjera da se potakne promišljanje o opravdanosti etičkog govora u obnovi hrvatskog gospodarstva.