Search

Cilj je ovoga rada ustanoviti razvojne trendove krajolika Srednje Like te analizirati međuodnos s promatranim demografskim međupopisnim promjenama. U tu su svrhu za obje promatrane godine upotrijebljene multispektralne snimke Landsata i popisni podatci Državnog zavoda za statistiku, kao i odabrane metode analize. Pri analizi satelitskih snimki upotrijebljeni su skupovi podataka koji se odnose na proljeće i jesen. Uporabom računalnog programa ENVI 4.7 za svaku je analiziranu godinu definirano pet klasa: Izgrađeno, Šuma, Vodna tijela, Ratarsko zemljište, Trava i grmlje, dok je temeljem njihovog međuodnosa u promatranom razdoblju (1991−2011) utvrđeno pet razvojnih trendova krajolika i njihovi površinski udjeli: Nepromijenjeno (87,7 %), Ekstenzifikacija i degradacija vegetacije (7,6 %), Intenzifikacija (2,8 %), Izgradnja (1,5 %), Vodna tijela (0,4 %). Dobiveni su rezultati pokazali da su Izgradnja i Intenzifikacija zastupljenije na središnjem prostoru, što je sukladno s najmanje negativnim demografskim pokazateljima te s procesom urbanizacije grada Gospića. Ekstenzifikacija i degradacija vegetacije je zastupljenija na rubnim područjima gdje su izraženiji najnegativniji demografski pokazatelji, za što je u radu utvrđeno da je sukladno s procesom deruralizacije i deagrarizacije. Ovo je istraživanje zbog analiza iz različitih perspektiva, odnosno aspekata, omogućilo bolje razumijevanje generalnih razvojnih trendova, odnosno procesa krajolika Srednje Like., This paper aims to determine the landscape development trends of Central Lika and to analyze their interrelation with observed demographic inter-census changes. For this purpose, Landsat multispectral images and census data of the Croatian Bureau of Statistics were used for both observed years, and appropriate methods of analysis were selected. In the analysis of the satellite images, an approach was used that involves the use of data sets that are related to spring and autumn. Using the ENVI 4.7 computer programme, five classes were defined for each analyzed year: Built land, Forest, Water bodies, Arable land, Grass and shrubs, while five landscape development trends and their surface shares were identified based on their interrelation in the observed period (1991−2011): Unchanged (87.7 %), Extensification and vegetation succession (7.6 %), Intensification (2.8 %), Upbuilding (1.5 %), Water bodies (0.4 %). The obtained results showed that Upbuilding and Intensification are more represented in the central area, which is in line with the least negative demographic indicators, and with the process of urbanisation of the Town of Gospić. Extensification and vegetation succession is more prevalent in peripheral areas, where the most negative demographic indicators are more pronounced, which was found to be in line with the process of deruralisation and deagrarisation. By analyzing landscape development trends and the processes of the Central Lika landscape from different perspectives and aspects, this study allows for their better understanding.

Cilj ovog rada je analiza međuodnosa demografskih obilježja i izgrađenog zemljišta za područje koprivničke Podravine i područje otoka Krka za dvije vremenske cjeline (1980. − 1981., 2018. − 2021.). Ta područja su odabrana kako bi se usporedili rezultati dvaju područja koja se razlikuju u smislu prostornog smještaja, obilježja demografskog kretanja broja stanovnika te udjela i raspodjele izgrađenog zemljišta. Za usporedbu rezultata je primijenjena linearno-regresijska analiza. Podatci koji se odnose na izgrađeno zemljište su dobiveni korištenjem baza podataka CORINE Land Cover za 1980. i 2018., dok su popisni podatci za razdoblje 1981. − 2021. dobiveni iz Državnog zavoda za statistiku. Rezultati istraživanja su pokazali da s porastom broja stanovnika, površina izgrađenog zemljišta se povećava, dok s padom broja stanovnika se smanjuje površina izgrađenog zemljišta. Time područja koja imaju veći broj stanovnika imaju veću površinu izgrađenosti, a područja koja imaju manji broj stanovnika, imaju manju površinu izgrađenosti. To je u radu i potvrđeno na nekoliko primjera za oba promatrana područja i u obje promatrane vremenske cjeline. Na kraju se može zaključiti kako su usporedbom rezultata dobivenih linearnoregresijskom analizom detaljnije objašnjeni međuodnosi promatranih varijabla – broja stanovnika i površine izgrađenog zemljišta te je, bez obzira na različita obilježja promatranih područja, u obje vremenske cjeline utvrđena jaka veza pozitivnog smjera pri čemu se promatrana pojava razlikuje od slučajne., The aim of this paper is to analyze the relationship between demographic characteristics and built-up land for the area of Podravina around Koprivnica and the area of the island of Krk for two periods of time (1980 – 1981 and 2018 - 2021). These areas were selected in order to compare the results of two areas that differ in terms of spatial arrangement, characteristics of demographic trends in the number of inhabitants, and the share and distribution of built-up land. A linear regression analysis was used to compare the results. Data related to built-up land were obtained using the CORINE Land Cover databases for 1980 and 2018, while census data for the period 1981 - 2021 were obtained from the National Bureau of Statistics. The results of the research showed that with an increase in the number of inhabitants, the area of built-up land also increases, while with a decrease in the number of inhabitants, the area of built-up land decreases. Thus, places with more inhabitants have a larger built-up area, and places with fewer inhabitants have a smaller built-up area. This was confirmed in the paper on several examples for both observed areas and in both observed time units. In the end, one can conclude that when comparing the results obtained by linear regression analysis, the interrelationships of the observed variables - the number of inhabitants and the area of built-up land - were explained in more detail, and, regardless of the different characteristics of the observed areas, a strong connection in a positive direction was established in both time units, whereby the observed occurrence differs from casual one.

The paper aims to carry out a spatial analysis of the changes in selected demographic characteristics of the Cres-Lošinj area using the GIS model. For this purpose, data from all censuses carried out so far (1857-2021) were used, which were primarily analyzed cartographically by using Mean Center and the Standard Deviational Ellipse (Directional Distribution) spatial analysis methods, which are an integral part of the basic software package ArcGIS Desktop version 10.0 produced by ESRI. Tabular and graphical appendices were used to additionally complement the analyses. The analyses were carried out on three levels: the level of the Cres-Lošinj area as a whole, the individual level of the Town of Cres and the Town of Mali Lošinj, and the level of settlements. For the area of Cres-Lošinj as a whole, the results showed a tendency of the mean center of the population moving towards the north in the 1857-1948 period, then towards the southwest in the 1948-1991 period, while in subsequent censuses the tendency was again towards the north. Among the local self-government units, a common feature of the movement of the mean center of the population is that in the observed period (1857-2021), and particularly the last observed year (2021), the mean centers of the population are very close to the center of the town/municipality. Using the standard deviational ellipse (directional distribution) method, it was determined that larger settlements (Mali Lošinj, Cres and Veli Lošinj) have an increasing influence on the population direction, and it was determined that the population is concentrated closer to the larger settlements, i.e. to the centers of local self-government, while at the same time the influence on the directional distribution of the population of a large number of small settlements in the northern part of the research area decreased due to an increasing reduction in the number of inhabitants. The GIS model used in this study is suitable for researching the complexit, Cilj je ovog rada prostorno analizirati promjene odabranih demografskih obilježja cresko-lošinjskog područja primjenom GIS modela. U tu su svrhu korišteni podatci svih do sada provedenih popisa stanovništva (1857-2021) koji su prvenstveno analizirani kartografski, pri čemu su korištene metode prostorne analize težišta (Mean Center) i elipsa standardnih devijacija (distribucije smjerova) (Standard Deviational Ellipse (Directional Distribution)) koje su sastavni dio osnovnog softverskog paketa ArcGIS Desktop verzije 10.0 proizvođača ESRI. Tablični su i grafički prilozi dodatno nadopunili analize. Analize su provedene na trima razinama: razini cresko-lošinjskog područja u cjelini, razini pojedinačno Grad Cres i Grad Mali Lošinj te razini naselja. Za cresko-lošinjsko područje u cjelini rezultati su pokazali tendenciju pomicanja težišta naseljenosti prema sjeveru u razdoblju 1857-1948, zatim prema jugozapadu u razdoblju 1948-1991, dok je u narednim popisimatendencija opet bila prema sjeveru. Među jedinicama lokalne samouprave zajedničko je obilježje kretanja težišta naseljenosti to da su u promatranom razdoblju (1857-2021), a pogotovo posljednje promatrane godine (2021), težišta naseljenosti vrlo blizu sjedišta grada/općine. Metodom elipse standardnih devijacija (distribucija smjerova) utvrđeno je da veća naselja (Mali Lošinj, Cres i Veli Lošinj) imaju sve veći utjecaj na usmjerenost naseljenosti te je utvrđeno koncentriranje stanovništva bliže navedenim većim naseljima, odnosno sjedištima lokalne samouprave, uz istovremeno smanjivanje utjecaja na usmjerenost naseljenosti velikog broja malih naselja na sjevernom dijelu područja istraživanja zbog sve snažnijeg smanjivanja broja stanovnika. U ovom je istraživanju korišteni GIS model pogodan za istraživanja složenosti demografske dinamike tzv. malih populacija jer omogućava provođenje analize na više prostornih razina te sadrži metode prostorne analize koje koriste apsolutne brojeve.

The objective of this case report is to present a patient with acquired methemoglobinemia due to poisoning of an unknown cause. A 55-year-old man was brought to the Emergency Department, University Hospital Center Zagreb, with an unwell appearance, cyanotic, restless, and presented with a quantitative consciousness disorder. An initial assessment showed decreased oxygen saturation (SpO2 85 [%]), while point-of-care arterial blood gas (ABG) analysis assessed normal partial pressure of oxygen (pO2). Severe lactic acidosis with a compensatory drop in partial pressure of carbon dioxide (pCO2) and high rates of methemoglobin were found. Supportive oxygen therapy and crystalloid solutions were administered, which resulted in rapid clinical recovery within 40 minutes of the initial assessment. Clinical recovery was accompanied by normalized ABG test results taken serially. Typical antidotes, methylene blue and vitamin C, were not administered due to rapid clinical improvement. Methemoglobinemia can be congenital (hereditary) or acquired (toxic). Both conditions are rarely seen in emergency departments, nevertheless, they should be approached properly since methemoglobinemia can be a severe, and fatal, condition. Methemoglobinemia symptoms are the results of inadequate oxygen transport. The diagnosis was confirmed by co-oximetry, while three clinical entities suspected methemoglobinemia: refractory hypoxia, “cyanosis-saturation gap“ and dark brown blood. This paper reports our patient’s clinical presentation, discusses the causes and mechanisms of possible poisoning, and reviews recent guidelines for methemoglobinemia management., Svrha ovog rada je prikaz slučaja pacijenta sa stečenom methemoglobinemijom uslijed trovanja nepoznatog uzroka. 55-godišnji muškarac zapuštenog izgleda dovežen je u Objedinjeni hitni bolnički prijem (OHBP ) Kliničkog bolničkog centra (KBC) Zagreb cijanotičan, nemiran i kvalitativno promijenjenog stanja svijesti. U inicijalnoj obradi nađena je snižena saturacija kisikom (SaO2 85[%]), dok je plinska analiza arterijske krvi ukazivala na zadovoljavajuće vrijednosti parcijalnog tlaka kisika. Nađena je teška laktacidoza s kompenzatorno sniženim parcijalnim tlakom ugljikovog dioksida, a zamijećen je i visok postotak methemoglobina. Na primijenjenu suportivnu oksigenoterapiju te terapiju kristaloidnim otopinama, pacijentovo se kliničko stanje rapidno oporavlja unutar četrdesetak minuta, što se prati i normalizacijom serijski evaluiranog acidobaznog statusa. S obzirom na povoljan klinički tijek, nije bilo potrebe za primjenom antidota – metilenskog modrila i vitamina C. Postoje urođena (genetska) i stečena (toksična) methemoglobinemija. Oba stanja se rijetko viđaju na hitnom prijemu, a stečena methemoglobinemija može biti životno ugrožavajuće stanje. Simptomi methemoglobinemije izravna su posljedica neadekvatnog transporta kisika. Dijagnoza se postavlja na temelju ko-oksimetrije, ali sama klinička sumnja može se postaviti na temelju sljedeća tri entiteta: refraktorne hipoksije, „cyanosis-saturation gap“ i smeđe boje krvi. U ovom radu osvrnut ćemo se na klinički tijek našeg pacijenta, dotaći se potencijalnih mehanizama trovanja i uzroka toksične methemoglobinemije te prikazati recentne preporuke za zbrinjavanje ovakvih slučaja.

Calcium channel blockers and beta-blockers toxicity/poisoning are one of the most common causes of poisoning. More importantly, they are among the deadliest types of poisoning caused by cardiac drugs that emergency physicians can encounter. Common toxidrome caused by these medications includes the following symptoms: hypotension, bradycardia, hypoglycemia/hyperglycemia, hypothermia, arrhythmia, and seizures. Treatment is usually complex, It consists of administration of various medications, such as crystalloids, intravenous calcium, glucagon, vasopressors/inotropes, and especially high-dose insulin euglycemic therapy. In this paper, we will review the mechanism for this type of treatment, propose a potential protocol for its application and address possible adverse effects. High-dose insulin euglycemic therapy should be an integral part of the treatment protocol for calcium channel blockers and beta-blockers toxicity., Otrovanja sa blokatorima kalcijevih kanala i sa beta-blokatorima spadaju u jedne od češćih uzroka trovanja, ali još i važnije, jedne od najsmrtonosnijih trovanja sa kardiološkim lijekovima sa kojima se liječnici u hitnoj medicini mogu susresti. Tipičan toksidrom uključuje simptome poput hipotenzije, bradikardije, aritmije, hipoglikemije/hiperglikemije, hipotermije i epileptičkih napada. Liječenje je kompleksno, a samo specifično liječenje uključuje primjenu kalcija, volumena, vazopresora/ intropa, glukagona, te osobiti naglasak stavlja na primjenu hiperinzulinemija-euglikemija liječenja. U ovom preglednom radu osvrnuti ću se na mehanizam ovog načina liječenja, protokol primjene te nuspojave koje se mogu javiti. Hiperinzulinemija-euglikemija liječenje trebao bi biti integralni dio protokola liječenja trovanja sa beta-blokatorima i blokatorima kalcijevih kanala.

Background: Pulmonary embolism (PE) is a common diagnosis in an emergency department. It also represents a large share of patients admitted to hospital wards. Patients with PE can be risk-stratified and discharged early from the emergency department. This results in better availability of hospital beds for other patients and a significant reduction of treatment costs for the healthcare system. This paper aims to describe the protocols used in our emergency department, with special emphasis on risk stratification, for adverse events and bleeding risk, treatment strategies, and outcomes for this type of protocol. Materials and methods: This paper is a retrospective analysis of patients discharged from the emergency department in a of two-year period (2020-2021) with a low-risk pulmonary embolism. Results: We have included in this study 42 patients discharged after a short-term observation from the emergency department (<24h) or short-term hospitalization; <24h). Ninety-one percent of patients were discharged with direct oral anticoagulant as a treatment for PE. We did not notice any adverse events (hemorrhage, progression of PE, or major cardiovascular issues). Conclusion: In the cohort of patients with PE, early discharge and outpatient treatment was safe and effective, with lower healthcare costs and almost no adverse events for patients., Uvod: Plućna embolija (PE) predstavlja jednu od čestih dijagnoza u svakodnevnom radu hitnog prijema i dovodi do velikog broja prijema u bolnicu, što nije uvijek nužno. Pošto se pacijenti na temelju obrade i stratifikacije rizika mogu obraditi i otpustiti iz hitnog prijema, to može dovesti do rasterećenja bolničkih odjela, te smanjenja troškova u sustavu zdravstva. Cilj ovog rada je opisati protokol koji se koristi u našem centru, koji uključuje obradu stratifikaciju rizika za kompliciranu kliničku sliku i krvarenje, terapijske opcije i neželjene događaje ovakve vrste liječenja Materijali i metode: Ovo je retrospektivna analiza pacijenata koji su u razdoblju od dvije godine (2020 i 2021 godina) otpušteni iz hitnog prijema kao plućna embolija niskog rizika. Rezultati: U studiju je uključeno 42 pacijenata koja su otpuštena iz OHBP KBC Zagreb nakon kratkotrajne opservacije (do 24h) ili su otpuštena iz bolnice nakon kratkotrajne hospitalizacije (do 24h). U 91% slučaja je pacijentu u terapiju uveden direktni oralni antikoagulans. Kod niti jednog pacijenta nije bilo neželjenih događaja (krvarenje, progresija tromboze ili veliki kardiovaskularni incident) Zaključak: U ovoj kohorti jasno se vidi da je rani otpust pacijenata sa plućnom embolijom niskog rizika siguran način za liječenje ove bolesti, te da dovodi do većeg zadovoljstva pacijenata, manjeg boja hospitalizacija, manjih troškova za bolnice, te zanemarivog broja neželjenih učinaka liječenja.

This paper aims to determine the landscape development trends of Central Lika and to analyze their interrelation with observed demographic inter-census changes. For this purpose, Landsat multispectral images and census data of the Croatian Bureau of Statistics were used for both observed years, and appropriate methods of analysis were selected. In the analysis of the satellite images, an approach was used that involves the use of data sets that are related to spring and autumn. Using the ENVI 4.7 computer programme, five classes were defined for each analyzed year: Built land, Forest, Water bodies, Arable land, Grass and shrubs, while five landscape development trends and their surface shares were identified based on their interrelation in the observed period (1991-2011): Unchanged (87.7 %), Extensification and vegetation succession (7.6 %), Intensification (2.8 %), Upbuilding (1.5 %), Water bodies (0.4 %). The obtained results showed that Upbuilding and Intensification are more represented in the central area, which is in line with the least negative demographic indicators, and with the process of urbanisation of the Town of Gospić. Extensification and vegetation succession is more prevalent in peripheral areas, where the most negative demographic indicators are more pronounced, which was found to be in line with the process of deruralisation and deagrarisation. By analyzing landscape development trends and the processes of the Central Lika landscape from different perspectives and aspects, this study allows for their better understanding., Cilj je ovoga rada ustanoviti razvojne trendove krajolika Srednje Like te analizirati međuodnos s promatranim demografskim međupopisnim promjenama. U tu su svrhu za obje promatrane godine upotrijebljene multispektralne snimke Landsata i popisni podatci Državnog zavoda za statistiku, kao i odabrane metode analize. Pri analizi satelitskih snimki upotrijebljeni su skupovi podataka koji se odnose na proljeće i jesen. Uporabom računalnog programa ENVI 4.7 za svaku je analiziranu godinu definirano pet klasa: Izgrađeno, Šuma, Vodna tijela, Ratarsko zemljište, Trava i grmlje, dok je temeljem njihovog međuodnosa u promatranom razdoblju (1991-2011) utvrđeno pet razvojnih trendova krajolika i njihovi površinski udjeli: Nepromijenjeno (87,7 %), Ekstenzifikacija i degradacija vegetacije (7,6 %), Intenzifikacija (2,8 %), Izgradnja (1,5 %), Vodna tijela (0,4 %). Dobiveni su rezultati pokazali da su Izgradnja i Intenzifikacija zastupljenije na središnjem prostoru, što je sukladno s najmanje negativnim demografskim pokazateljima te s procesom urbanizacije grada Gospića. Ekstenzifikacija i degradacija vegetacije je zastupljenija na rubnim područjima gdje su izraženiji najnegativniji demografski pokazatelji, za što je u radu utvrđeno da je sukladno s procesom deruralizacije i deagrarizacije. Ovo je istraživanje zbog analiza iz različitih perspektiva, odnosno aspekata, omogućilo bolje razumijevanje generalnih razvojnih trendova, odnosno procesa krajolika Srednje Like.