Search

Mediji su nezaobilazni u svakodnevnom životu, ali i u nastavnom procesu. U didaktičkom smislu o medijima možemo govoriti tek kad reprodukcijska sredstva i materijalni nosioci postanu u određenoj didaktičkoj vezi nosioci i posrednici informacija, kada su tehnologija i prijenos informacija umreženi u didaktičkoj funkciji. Nastavne tehnologije se u nastavi javljaju u nekoliko oblika. Upotrebljavaju se kao radno i pomoćno sredstvo, kao alat, a mogu biti i nastavna tema. Pritom se podrazumijeva učenje uz pomoć medija, pojedinačno ili u skupinama (pomoćno sredstvo), priprema nastavnoga medijskog materijala, samostalno stvaralaštvo studenata i nastavnika koji proizvode medijski obrazovni proizvod (alat) i učenje o medijima, posebice novim, pri čemu nužno treba tematizirati digitalnu logiku i algoritamsko mišljenje (mediji kao nastavna tema). Pod utjecajem naglog razvoja interneta te različitih programa, posebice interaktivnih računalnih softvera, mijenale su se i metode uključivanja računala u obrazovni proces. Važno je osvijestiti kad i kako koristiti novu tehnologiju te kako se pripremiti za njezinu uporabu. S ciljem definiranja i utvrđivanja odnosa između klasičnih metoda poučavanja i suvremenih predavanja uz uporabu multimedije te utvrđivanja načina percepcije studenata u odnosu na multimedijsku nastavu, njezinu kvalitetu i svrsishodnost, provedeno je istraživanje gdje je sudjelovalo 160 studenata njemačkog jezika diplomskog studija triju njemačkih sveučilišta (Mainz, Heidelberg i Mannheim). Rezultati istraživanja su pokazali da studenti njemačkog jezika ocjenjuju korištenje multimedije vrlo zanimljivim i efikasnim, ali istraživanje je pokazalo da studenti imaju i pozitivno mišljenje o klasičnom obliku nastave koje također odgovaraju suvremeni nastavni diskurs. Ipak, rezultati istraživanja ukazuju na podatak da je multimedijalna nastavna tehnologija vrlo djelotovorni pomoćni alat u realizaciji nastavnog procesa i da prije svega treba imati refleksivno-kritički stav prema nastavnoj tehnologiji jer svaki multimedijski alat ima ambivalentnu ulogu.

Razvitkom tehnologije, a posebice računalnih algoritama, ostvarena je je mogućnost jednostavnog stvaranja 3D virtualnih modela. Softverskom obradom ulaznih podataka dobivenih fotogrametrijom, laserskim snimanjem i referenciranjem, bilo da se pojedine tehnike izvode zasebno ili kombinirano, stvaraju se iznimno točni 3D modeli koji se mogu koristiti u znanosti ili u prezentacijske svrhe. Izlaganje daje pregled pojedinih tehnika potrebnih za prikupljanje podataka, pojašnjenja na koji način funkcioniraju softveri za kreiranje 3D virtualnih modela te u koje se svrhe modeli mogu koristiti. Također, dan su ogledni primjeri modeliranja te ujedno prikazani 3D virtualni modeli s različitim zahtjevima i krajnjim ciljem korištenja.

The increased use of multimedia web education (MWE) in distance learning, brings up questions related to the selection of suitable methods of designing this kind of learning. The paper suggests a possible model of creating interactive multimedia web education (IMWE) and compares this model with the classical teaching face to face (F2F). The proposed model (IMWE) is based on: the experiences of Croatian teaching practice based on the cognitivistic and constructivistic approach, Merrill's basic principles of instructional design, Gagne's recommendation to activate the internal learning process, Meyer's principles of design of multimedia, and Horton's models for structuring educational web content. The conclusion of this paper is that the IMWE teaching provides the same or even better results in learning compared to traditional F2F teaching, which is confirmed by experimental research performed with hundreds of students on the Polytechnic of Zagreb., Sve veća primjena multimedijalne web edukacije (MWE) kod učenja na daljinu, stavlja u prvi plan pitanja koja se odnose na odabir prikladnih metoda za oblikovanje ovakve vrste učenja. U radu se predlaže jedan mogući model oblikovanja interaktivne multimedijske web edukacije (IMWE), koji se komparira s klasičnim oblikom poučavanja metodom licem u lice (F2F). Predloženi model (IMWE) utemeljen je na: iskustvima hrvatske nastavne prakse zasnovane na kognitivističkom i konstruktivističkom pristupu, Merrillovim osnovnim principima instrukcijskog dizajna, Gagneovim preporukama za aktiviranja internih procesa učenja, Meyerovim načelima oblikovanja multimedije te Hortonovim modelima strukturiranja web obrazovnog sadržaja. U zaključku rada pokazano je da IMWE nastava daje iste ili bolje rezultate u učenju u odnosu na tradicionalne F2F nastave, što je potvrđeno i eksperimentalno kroz istraživanje provedeno sa stotinjak studenata Tehničkog veleučilišta u Zagrebu.

Od početka korištenja klasične PSTN (eng. Public Switched Telephone Network) telefonske mreže, potojala je potreba za prijenosom ostalih tipova medija osim samo zvuka. S implementacijom prvih digitalnih komunikacijskih mreža (npr. ISDN) višemedijski prijenos je postao moguć. S obzirom na karakteristike takvih mreža baziranih na komutaciji kanala, uz prijenos govora bio je moguć samo prijenos teksta i nepokretne slike. Takve mreže bile su suviše neefikasne u smislu iskorištavanja dostupnog kapaciteta postojećih linija. Današnje multimedijalne komunikacije prvenstveno su bazirane na IP (eng. Internet Protocol) mrežama s komutacijom paketa. Takav tip mreže donosi podršku za stvarnovremenske multimedijalne usluge poput video-poziva, telekonferencije, udaljenog učenja, telemedicine te ostale „over-the-top“ usluge zabavnog sadržaja kao što prijenos video sadržaja, video sadržaj na zahtjev (eng. video streaming) te online igre. Stoga, glavni cilj ovoga rada je pružiti čitaocu pregled mrežnih arhitektura koje podržavaju navedene multimedijalne usluge kao i ostale mrežne arhitekture koje koriste IP podmreže za prijenos televizijskog sadržaja.

V diplomskem delu smo raziskali eno od metod naravne interakcije uporabnika z računalnikom oziroma natančneje, z multimedijo. To smo želeli doseči s pomočjo naprave Microsoft Kinect, z uporabo njene strojne in ustrezne programske opreme, ki nam je omogočila ustrezno zaznavanje uporabnika oziroma njegovih kretenj. Na osnovi tega smo izdelali tudi lastno aplikacijo in tako praktično predstavili nov in intuitiven način upravljanja multimedijskih vsebin prek računalnika z nameščenim operacijskim sistemom Windows. In the thesis we analyzed one of the methods for natural user interaction with the computer, precisely with multimedia. We wanted to achieve this with the help of Microsoft Kinect, its hardware and suitable software, which allowed us proper recognition of the user or its motion. Based on this we developed our own application and thus practically presented a new and intuitive way of multimedia content management on a computer running Windows.

Diplomsko delo predstavlja delovanje in principe delovanja sistemov za upravljanje z vsebinami. Teoretični del naloge predstavlja vsebino, formate vsebine in namen sistema za upravljanje z vsebinami ter opisuje najbolj uporabljene module, ki sestavljajo celosten sistem. V okviru praktičnega dela naloge je pripravljena rešitev za osnovni model sistema v okolju ExtJS v programskem jeziku PHP. Predstavljeno je, kako naj bi osnovni moduli dopolnjevali sistem za upravljanje vsebine. This thesis represents various functioning of content management systems. The theoretical part of this thesis, explains the content, its types and purpose of content management system and it also describes the most used modules that consist the whole system. Within the practical part of this thesis, we prepared the solution for basic system model in ExtJS framework, with PHP programming language. It shows how the basic module should supplement the content management system.

Razvojem interneta došlo je do stvaranja novog oblika novinarstva – online novinarstva. Zbog svakodnevne potrebe društva za informacijama, prepoznala se prednost informiranja putem interneta, stoga je došlo do stvaranja online medija (portala) koji se svakodnevno ažuriraju i čija je funkcija vrlo slična funkciji klasičnih medija. Dok u klasičnim medijima prevladavaju pisane forme, online novinarstvo odlikuje multimedijalnost kojom se korisnicima prezentira sadržaj u obliku audio i video zapisa, zvuka i fotografija. Na najposjećenijim hrvatskim portalima primjetni su neki nepovoljni trendovi. Na zahtjeve vremena u kojem internet preuzima primat nad tradicionalnim medijima može odgovoriti konvergentni studij novinarstva. Dobar omjer praktičnog i teorijskog obrazovanja ključan je za razvoj novinara koji će moći egzistirati u današnjem digitalnom medijskom trenutku u kojem se od njih očekuje da budu osposobljeni za niz medijskih poslova. Postoje primjeri studija u Europi i Sjedinjenim Američkim Državama koji su prihvatili takav model učenja i stjecanja znanja u novinarstvu te su programe svojih kolegija u potpunosti prilagodili novom mediju i novim tehnologijama. Portal Pressedan, medijski projekt studija novinarstva Sveučilišta Sjever, izgrađen je na besplatnom, otvorenom sustavu upravljanja sadržajem Wordpress koji omogućava jednostavno modificiranje sadržaja od strane većeg broja korisnika kojima se dodjele prava unosa ili izmjene sadržaja. Neprofitan karakter i samoodrživost neke su od glavnih odrednica projekta. Pressedan je zamišljen i pokrenut s ciljem otvaranja medijskog prostora studentima novinarstva kako bi se već od prve godine preddiplomskog studija mogli okušati u stvarnom medijskom okruženju, bruseći svoje novinarske vještine u pravoj novinarskoj redakciji i pripremajući se tako za tržište rada u modernim, digitalnim medijma. Pressedan se sadržajem pokušava odmaknuti od negativne prakse u hrvatskim online medijima. Sve to ima brojne konkretne učinke na kompetencije studenta novinarstva koji imaju priliku izgraditi vlastiti novinarski portfolio i savladati nove medijske tehnologije, ali je i važan faktor u razvoju modernog studija novinarstva koji će odgovoriti izazovima digitalnog novinarstva. To se može postići još većim uključenjem nastavnika koji bi tješnje povezali seminarsku nastavu i praktični rad na portalu. Uloga takvog portala nije samo obrazovna, nego i društvena jer kao neprofitan medij stoji nasuprot komercijaliziranom novinarstvu.

Cilj ovog rada je izrada aplikacije za pretraživanje multimedijskog sadržaja na osnovu zaglavlja datoteka. Teoretski dio rada govori o strukturi i identifikaciji datoteka. Objašnjeno je zaglavlja, ekstenzije i potpisi datoteka definiraju tip datoteke. Praktični dio rada opisuje cijeli proces izrade aplikacije u razvojnom okruženju Visual Studio koristeći programski jezik C#. U nastavku rada je opisan način kako aplikacija pristupa datotekama i kako se odvija pretraga. Na kraju rada prikazani su načini rukovanja korisnika s dobivenim rezultatima pretrage. The main task of this Bachelor thesis is to develop a multimedia search application which is based on file headers. The theoretical part of the paper discusses file structure and file identification. There are explanations how file headers, extensions and file signatures define file type. The practical part of the paper describes the whole process of developing an application in Visual Studio using C# programming language. Afterwards, it is described how application is accessing computer files and how the whole search process is conducting. The end of this paper explains how user can use the search results.

У раду су приказани резултати истраживања спроведеног са циљем да се испитају свеукупни ефекти примене мултимедије у настави физике у првом разреду средње стручне школе. У оквиру првог дела истраживања испитан је утицај примене мултимедије у настави физике на квантум и квалитет знања ученика, као и њихову ретенцију у односу на традиционални облик извођења наставе. Други део истраживања је за циљ имао испитивање ставова ученика према мултимедијалној настави физике. Истраживање је спроведено на узорку од 140 ученика првог разреда Техничке школе у Кикинди.Први део истраживања реализован је експерименталном методом – експеримент са паралелним групама. Независна варијабла истраживања била је мултимедијална настава, док су зависне варијабле биле квантум и квалитет знања ученика. Квалитет знања ученика разматран је према Блумовој таксономији у три категорије когнитивног домена: знање (памћење), разумевање и примена. За испитивање утицаја главних ефеката – групе (облика наставе) и времена, као и њихове интеракције на квантум иквалитет знања ученика употребљена је анализа варијансе са поновљеним мерењима, док је за испитивање разлика у квантуму и квалитету знања између група у индивидуалним временским моментима – иницијалном, финалном и ретенционом употребљена униваријантна анализа варијансе. Утврђено је да је примена мултимедије у настави физике резултовала статистички значајним повећањем квантума и квалитета знања ученика у свим категоријама, као и ретенције знања у категорији примена у односу на традиционални облик извођења наставе.Други део истраживања реализован је анкетирањем ученика упитником о мултимедијалној настави физике у форми Ликертове петостепене скале за мерење ставова. Факторском анализом упитника издвојене су три димензије ставова према мултимедијалној настави физике које су назване: Повећано интересовање за мултимедијалну наставу, Олакшано учење путем мултимедијалне наставе и Тешкоће у праћењу мултимедијалне наставе. Резултати анкетирања потврдили су да ученици имају генерално позитивне ставове према мултимедијалној настави физике. Истраживањем је такође утврђено да се ставови ученика који су били потвргнути различитом експерименталном третману не разликују, као и де не постоји повезаностставова ученика према мултимедијалној настави физике са оценом из физике иопштим успехом ученика.Резултати истраживања указују на оправданост примене мултимедије у наставној пракси са циљем да се развијају позитивни ставови према учењу физике и поспеши разумевање фундаменталних физичких концепата и закона, те самим тим повећа ефикасност наставе физике., U radu su prikazani rezultati istraživanja sprovedenog sa ciljem da se ispitaju sveukupni efekti primene multimedije u nastavi fizike u prvom razredu srednje stručne škole. U okviru prvog dela istraživanja ispitan je uticaj primene multimedije u nastavi fizike na kvantum i kvalitet znanja učenika, kao i njihovu retenciju u odnosu na tradicionalni oblik izvođenja nastave. Drugi deo istraživanja je za cilj imao ispitivanje stavova učenika prema multimedijalnoj nastavi fizike. Istraživanje je sprovedeno na uzorku od 140 učenika prvog razreda Tehničke škole u Kikindi.Prvi deo istraživanja realizovan je eksperimentalnom metodom – eksperiment sa paralelnim grupama. Nezavisna varijabla istraživanja bila je multimedijalna nastava, dok su zavisne varijable bile kvantum i kvalitet znanja učenika. Kvalitet znanja učenika razmatran je prema Blumovoj taksonomiji u tri kategorije kognitivnog domena: znanje (pamćenje), razumevanje i primena. Za ispitivanje uticaja glavnih efekata – grupe (oblika nastave) i vremena, kao i njihove interakcije na kvantum ikvalitet znanja učenika upotrebljena je analiza varijanse sa ponovljenim merenjima, dok je za ispitivanje razlika u kvantumu i kvalitetu znanja između grupa u individualnim vremenskim momentima – inicijalnom, finalnom i retencionom upotrebljena univarijantna analiza varijanse. Utvrđeno je da je primena multimedije u nastavi fizike rezultovala statistički značajnim povećanjem kvantuma i kvaliteta znanja učenika u svim kategorijama, kao i retencije znanja u kategoriji primena u odnosu na tradicionalni oblik izvođenja nastave.Drugi deo istraživanja realizovan je anketiranjem učenika upitnikom o multimedijalnoj nastavi fizike u formi Likertove petostepene skale za merenje stavova. Faktorskom analizom upitnika izdvojene su tri dimenzije stavova prema multimedijalnoj nastavi fizike koje su nazvane: Povećano interesovanje za multimedijalnu nastavu, Olakšano učenje putem multimedijalne nastave i Teškoće u praćenju multimedijalne nastave. Rezultati anketiranja potvrdili su da učenici imaju generalno pozitivne stavove prema multimedijalnoj nastavi fizike. Istraživanjem je takođe utvrđeno da se stavovi učenika koji su bili potvrgnuti različitom eksperimentalnom tretmanu ne razlikuju, kao i de ne postoji povezanoststavova učenika prema multimedijalnoj nastavi fizike sa ocenom iz fizike iopštim uspehom učenika.Rezultati istraživanja ukazuju na opravdanost primene multimedije u nastavnoj praksi sa ciljem da se razvijaju pozitivni stavovi prema učenju fizike i pospeši razumevanje fundamentalnih fizičkih koncepata i zakona, te samim tim poveća efikasnost nastave fizike., The paper presents the results of research conducted in order to examine the overall effects ofthe multimedia application in teaching physics in the first grade of seco ndary vocationalschool. In the first part of the research, the impact of multimedia application in teachingphysics to quantum and quality of students’ knowledge was examined, as well as theirretention compared to the traditional method of teaching. The aim of the second part of theresearch was to examine students’ attitudes to multimedia in teaching physics. The researchwas carried out on a sample of 140 students of the first grade of Technical School in Kikinda.The first part of the research was conducted by the experimental method – the experimentwith parallel groups. The research independent variable was multimedia teaching, while thedependent variables were quantum and quality of students’ knowledge. The quality ofstudents’ knowledge was tested in accordance with Bloom's taxonomy in three categories ofthe cognitive domain: knowledge (memory), comprehension and application. Analysis ofvariance with repeated measurements was used to examine the influence of major effects –groups (teaching methods) and time, as well as their interactions on quantum and quality ofstudents’ knowledge, while univariate analysis of variance was used in testing the differencein quantum and quality of knowledge between groups in individual moments of time - initial,final and retention. It was found that the use of multimedia in teaching physics resulted in astatistically significant increase in the quantity and quality of students’ knowledge in allcategories, as well as the retention of knowledge in the category of application compared tothe traditional teaching method.In the second part of research the students were surveyed by a questionnaire aboutmultimedia in teaching physics in the form of the Likert-Type five-point scale for measuringattitude. Factor analysis of the questionnaire identified three dimensions of attitudes towardmultimedia teaching in physics, called: Increased interest in multimedia teaching, Learningfacilitated through multimedia teaching and Difficulties in following multimediapresentations. The survey results confirmed that students generally had positive attitudestoward multimedia in teaching physics. The survey also found that the attitudes of studentswho have been subjected to different experimental treatment did not differ, and that therewas no correlation between students' attitudes toward multimedia in teaching physics withthe grade in physics and general achievement of students.The research results indicate the validity of multimedia application in teaching practice withthe aim of developing positive attitudes towards learning physics and enhancingunderstanding of fundamental physical concepts and laws, and thus increasing the efficiencyof teaching physics.

У раду су приказани резултати истраживања спроведеног са циљем да се испитају свеукупни ефекти примене мултимедије у настави физике у првом разреду средње стручне школе. У оквиру првог дела истраживања испитан је утицај примене мултимедије у настави физике на квантум и квалитет знања ученика, као и њихову ретенцију у односу на традиционални облик извођења наставе. Други део истраживања је за циљ имао испитивање ставова ученика према мултимедијалној настави физике. Истраживање је спроведено на узорку од 140 ученика првог разреда Техничке школе у Кикинди. Први део истраживања реализован је експерименталном методом – експеримент са паралелним групама. Независна варијабла истраживања била је мултимедијална настава, док су зависне варијабле биле квантум и квалитет знања ученика. Квалитет знања ученика разматран је према Блумовој таксономији у три категорије когнитивног домена: знање (памћење), разумевање и примена. За испитивање утицаја главних ефеката – групе (облика наставе) и времена, као и њихове интеракције на квантум и квалитет знања ученика употребљена је анализа варијансе са поновљеним мерењима, док је за испитивање разлика у квантуму и квалитету знања између група у индивидуалним временским моментима – иницијалном, финалном и ретенционом употребљена униваријантна анализа варијансе. Утврђено је да је примена мултимедије у настави физике резултовала статистички значајним повећањем квантума и квалитета знања ученика у свим категоријама, као и ретенције знања у категорији примена у односу на традиционални облик извођења наставе. Други део истраживања реализован је анкетирањем ученика упитником о мултимедијалној настави физике у форми Ликертове петостепене скале за мерење ставова. Факторском анализом упитника издвојене су три димензије ставова према мултимедијалној настави физике које су назване: Повећано интересовање за мултимедијалну наставу, Олакшано учење путем мултимедијалне наставе и Тешкоће у праћењу мултимедијалне наставе. Резултати анкетирања потврдили су да ученици имају генерално позитивне ставове према мултимедијалној настави физике. Истраживањем је такође утврђено да се ставови ученика који су били потвргнути различитом експерименталном третману не разликују, као и де не постоји повезаност ставова ученика према мултимедијалној настави физике са оценом из физике и општим успехом ученика. Резултати истраживања указују на оправданост примене мултимедије у наставној пракси са циљем да се развијају позитивни ставови према учењу физике и поспеши разумевање фундаменталних физичких концепата и закона, те самим тим повећа ефикасност наставе физике. U radu su prikazani rezultati istraživanja sprovedenog sa ciljem da se ispitaju sveukupni efekti primene multimedije u nastavi fizike u prvom razredu srednje stručne škole. U okviru prvog dela istraživanja ispitan je uticaj primene multimedije u nastavi fizike na kvantum i kvalitet znanja učenika, kao i njihovu retenciju u odnosu na tradicionalni oblik izvođenja nastave. Drugi deo istraživanja je za cilj imao ispitivanje stavova učenika prema multimedijalnoj nastavi fizike. Istraživanje je sprovedeno na uzorku od 140 učenika prvog razreda Tehničke škole u Kikindi. Prvi deo istraživanja realizovan je eksperimentalnom metodom – eksperiment sa paralelnim grupama. Nezavisna varijabla istraživanja bila je multimedijalna nastava, dok su zavisne varijable bile kvantum i kvalitet znanja učenika. Kvalitet znanja učenika razmatran je prema Blumovoj taksonomiji u tri kategorije kognitivnog domena: znanje (pamćenje), razumevanje i primena. Za ispitivanje uticaja glavnih efekata – grupe (oblika nastave) i vremena, kao i njihove interakcije na kvantum i kvalitet znanja učenika upotrebljena je analiza varijanse sa ponovljenim merenjima, dok je za ispitivanje razlika u kvantumu i kvalitetu znanja između grupa u individualnim vremenskim momentima – inicijalnom, finalnom i retencionom upotrebljena univarijantna analiza varijanse. Utvrđeno je da je primena multimedije u nastavi fizike rezultovala statistički značajnim povećanjem kvantuma i kvaliteta znanja učenika u svim kategorijama, kao i retencije znanja u kategoriji primena u odnosu na tradicionalni oblik izvođenja nastave. Drugi deo istraživanja realizovan je anketiranjem učenika upitnikom o multimedijalnoj nastavi fizike u formi Likertove petostepene skale za merenje stavova. Faktorskom analizom upitnika izdvojene su tri dimenzije stavova prema multimedijalnoj nastavi fizike koje su nazvane: Povećano interesovanje za multimedijalnu nastavu, Olakšano učenje putem multimedijalne nastave i Teškoće u praćenju multimedijalne nastave. Rezultati anketiranja potvrdili su da učenici imaju generalno pozitivne stavove prema multimedijalnoj nastavi fizike. Istraživanjem je takođe utvrđeno da se stavovi učenika koji su bili potvrgnuti različitom eksperimentalnom tretmanu ne razlikuju, kao i de ne postoji povezanost stavova učenika prema multimedijalnoj nastavi fizike sa ocenom iz fizike i opštim uspehom učenika. Rezultati istraživanja ukazuju na opravdanost primene multimedije u nastavnoj praksi sa ciljem da se razvijaju pozitivni stavovi prema učenju fizike i pospeši razumevanje fundamentalnih fizičkih koncepata i zakona, te samim tim poveća efikasnost nastave fizike. The paper presents the results of research conducted in order to examine the overall effects of the multimedia application in teaching physics in the first grade of seco ndary vocational school. In the first part of the research, the impact of multimedia application in teaching physics to quantum and quality of students’ knowledge was examined, as well as their retention compared to the traditional method of teaching. The aim of the second part of the research was to examine students’ attitudes to multimedia in teaching physics. The research was carried out on a sample of 140 students of the first grade of Technical School in Kikinda. The first part of the research was conducted by the experimental method – the experiment with parallel groups. The research independent variable was multimedia teaching, while the dependent variables were quantum and quality of students’ knowledge. The quality of students’ knowledge was tested in accordance with Bloom's taxonomy in three categories of the cognitive domain: knowledge (memory), comprehension and application. Analysis of variance with repeated measurements was used to examine the influence of major effects – groups (teaching methods) and time, as well as their interactions on quantum and quality of students’ knowledge, while univariate analysis of variance was used in testing the difference in quantum and quality of knowledge between groups in individual moments of time - initial, final and retention. It was found that the use of multimedia in teaching physics resulted in a statistically significant increase in the quantity and quality of students’ knowledge in all categories, as well as the retention of knowledge in the category of application compared to the traditional teaching method. In the second part of research the students were surveyed by a questionnaire about multimedia in teaching physics in the form of the Likert-Type five-point scale for measuring attitude. Factor analysis of the questionnaire identified three dimensions of attitudes toward multimedia teaching in physics, called: Increased interest in multimedia teaching, Learning facilitated through multimedia teaching and Difficulties in following multimedia presentations. The survey results confirmed that students generally had positive attitudes toward multimedia in teaching physics. The survey also found that the attitudes of students who have been subjected to different experimental treatment did not differ, and that there was no correlation between students' attitudes toward multimedia in teaching physics with the grade in physics and general achievement of students. The research results indicate the validity of multimedia application in teaching practice with the aim of developing positive attitudes towards learning physics and enhancing understanding of fundamental physical concepts and laws, and thus increasing the efficiency of teaching physics.

V teoretičnem delu diplomske naloge bomo zajeli številna poglavja načinov izobraževanja. Predstavili bomo vpliv računalniške tehnologije kot tudi multimedije oziroma večpredstavnosti na temo izobraževanja in kako jih uporabljamo pri izdelovanju e-učbenikov. V nadaljevanju bomo na temo e-gradiva predstavili glavne lastnosti, ki jih mora le to vsebovati in opisali, kaj moramo upoštevati pri izdelavi e-gradiva. Najpomembnejši del teoretične vsebine je razlaga oziroma opis izdelave e-gradiva za program Google Sketchup. Pri tem pa bomo opisovali vse programe, ki smo jih uporabili med izdelavo e-priročnika in kako je delo z njimi potekalo. Na koncu bomo s pomočjo zajemanja slik zaslona (ang. Printscreen), prikazali končen izdelek e-priročnika, napisanega v programu za ustvarjanje e-gradiv. V praktičnem delu diplomske naloge se bomo osredotočili predvsem na izdelavo elektronskega učbenika za program Google SketchUp. Sproti bomo opisovali programsko opremo, od opisa ter namena uporabe do same pridobitve brezplačne različice programa na spletu in njegove namestitve. Jedro priročnika bo zajemalo: opis programskega okolja s predstavitvijo orodij (opis) in video prezentacijo le teh. V dodatku bomo zajeli tudi dodatno možnost uvoza 3D modelov preko uradnega skladišča programa Google SketchUp na spletni strani https://3dwarehouse.sketchup.com. Skladišče uporabljamo za prenos ter uporabo 3D modelov, ki so jih številni uporabniki dodali v skupno brezplačno rabo na splet. In the theoretical part of diploma thesis, we will cover number of chapters about educational methods. We will present the impact of computer technology as well as multimedia on the topic of education and how they are used in the production of e-textbooks. In the following on the topic of e-learning materials, we will present and describe the main features e-learning materials should contain in the process of their manufacture. The main part of the theoretical content will contain an explanation or description of producing e-learning materials for Google SketchUp. In doing so, we will describe all the programs that were used during the production of e-manual and how the work with them took place. Finally, we will be using a screen capture (Printscreen) to show the final product e-handbook written in the program for creating e-learning materials. In the practical part of the diploma thesis we will focus on making electronic textbook for Google SketchUp. Continuously we will be describing the software from the description and purpose of use and how to get this software online and his installation process. The core of the manual will include a description of the programming environment with presentation tools (description) and video presentation thereof, in addition, we will also cover the additional possibility of importing 3D models via the official repository of Google SketchUp website https://3dwarehouse.sketchup.com. The warehouse is used for the transfer and use of 3D models, uploaded and shared by many users on the web in a free form.

U radu se opisuje način na koji je izrađen video prikaz engleske pjesme "IF". Autorica također daje iscrpnu analizu tog pjesničkog djela i iznosi svoj doživljaj pjesme koji je pretočila u animaciju.

Ovim radom se putem usporednog analiziranja pet različitih umjetničkih strategija provodi analiza simultanih procesa na području interdisciplinarne umjetnosti, točnije simultanosti koje istovremeno egzistiraju na različitim razinama, a međusobno utječu jedna na drugu što dovodi u vezu interdisciplinarno promišljanje o prostoru – prostoru kao egzistencijalnoj dimenziji, prostoru u odnosu na arhitekturu, fizičkom, mentalnom i društvenom prostoru. Naglasak analiziranih radova nije na krajnjem produktu umjetničkog procesa, objekta, događaja ili situacije već upravo na samom prikazivanju procesa simultanosti i povezanosti sistema koji se u njima zbivaju prilikom izvedbe, promatranja. Pri tome su od izuzetno velike važnosti za funkcioniranje cijeline upravo pojedinačni zastupljeni elementi koji ponekad bivaju međusobno isprepleteni, a ponekad rasuti na nepovezanim mjestima. Ključna točka koja povezuje radove je neisključiv, participativan i multidisciplinaran pristup, proveden metodom koja se sastoji od promišljanja, raspravljanja odnosno sustavnog razmatranja te konačnog oblikovanja tih trenutno egzistirajućih stvarnosti u svrhu nastajanja novih. Također, naglasak je na činjenici kako je medij poruka, pri čemu se ne ističe kako je sadržaj poruke irelevantniji te da je medij odlučujući, već se ukazuje na važnost djelovanja koje nastaje u okviru medija. Svaki medij mijenja društvo snažnije od pojedinih sadržaja koje prenosi stoga misliti danas o bilo kojem aspektu umjetnosti, kao i promišljanja o biću i prostoru u kojemu egzistira, prije svega znači promišljati u kontekstu suvremene akumulacije medijskog prostora.

Bakalaura darba tēma “Multimediju izmantošana runāšanas prasmju attīstīšanai biznesa studijās” tika izvēlēta, jo tehnoloģiju straujās attīstības dēļ, mācīšanās, izmantojot multimediju, kļūst aizvien populārāka. Secinājumi tiek izdarīti, balstoties uz rezultātiem, kas tika iegūti atsevišķo gadījumu pētījumā. Tiešsaistes vide nodrošina iespēju katram studentam mācīties, izmantojot tos rīkus, kas ir piemērotāki viņam/viņai., The theme of the Bachelor Paper “Applying Multimedia to Speaking Skill Development in Business Studies” has been chosen because of the increasing rate of technological development and its increasing use in the learning process. Concussions are made based on the results obtained during the case study. The online environment provides the opportunity for every learner to study by applying the tools which best suit every particular learner at his/her best pace.

U listopadu 2009., prilikom postavljanja izložbe Revolucionarna 1848. u Rijeci, pojavila se potreba za interakcijom posjetitelja izložbe s dokumentima koji nisu mogli biti izloženi. Zamišljeno je da se dokumenti mogu čitati i pregledavati bez dodirivanja i izlaganja. Nakon što je dan nalog da se napravi drveno kućište na koje će se postaviti postojeći zaslon od 19” (inča) osjetljiv na dodir i jedno računalo, započela je izrada “virtualne izložbe”. Od tada do danas izrađeno ih je deset., In October 2009, when the exhibition Revolutionary 1848 in Rijeka was being set up, the need arose for interaction with the visitors of the exhibitions with documents that could not be physically exhibited. The idea was that the documents could be read and viewed without being touched or exhibited. Virtual exhibitions in the Maritime and Historical Museum of the Hrvatsko primorje Region in Rijeka might well be called interactive presentations on a touch screen. This definition might be the most accurate, since in contents the virtual exhibition is connected with the currently set up exhibition in the museum and often shows digital contents that we are not capable of exhibiting in physical form. Since a virtual exhibition can practically contain, i.e., show, several kinds of media, a quite suitable name might even be a hypermedia presentation, particularly if it is taken into account that virtual exhibitions can be produced in HTML and after the set up of the exhibition has been taken down, a virtual exhibition can be archived on the museum’s Website. The most essential item of this kind of presentation is that it be interactive, i.e. the user must be able to chose the content offered, in the order that they are interested in. By the mere fact, the content becomes more accessible to them, more interesting, filtering what they want and do not want to see. Since then, ten such exhibitions have been organised, and most of them are archived on the Website of the museum at the URL http://ppmhp.hr/virtualne-izlozbe.

Sublimirana komunikacija u turizmu, kao novi multimedijalni i globalni komunikacijski trend na svim razinama turističke komunikacije (globalno, regionalno, nacionalno i lokalno), pod utjecajem medijske konvergencije i digitalizacije, a posebno ubrzanim razvojem ICT tehnologija, sve više određuje i determinira informacijske procese, interakcijsko komuniciranje i širenje mreže građana Interneta (Social Network, Facebook, Twitter, YouTube, Flickr, Bluetooth, blogeri, web komunikacija, mobilne aplikacije, chat servisi, histogram, instagram, iPhone, instant poruke (IM), nove IM aplikacije, Whats Appa, Facebook Messenger, Big Data i Metricom). Komunikologija, kao znanost o komuniciranju, i komunikolozi kao kreatori sublimirane komunikacije, s posebnom znanstvenom pažnjom istražuju i prate snažan razvoj i utjecaj sublimirane komunikacije u turizmu. U komunikativnom smislu sublimirana komunikacija uključuje kreativnu, medijsku i prezentativnu problematiku razložne diseminativne komunikacije na svim razinama turističkih destinacija (nagovaranje, dokazivanje i opovrgavanje, zatim edukaciju poslovnog karaktera u turizmu i multimedijsku animaciju) kao i komunikativni proces dekodiranja plasiranih sublimiranih informacija u turizmu (posebno o vinu i vinogradarstvu)., Sublimated communication in tourism, as well as new multimedia and global communication trend at all levels of the tourism communication (globally, regionally, nationally and locally), under the influence of media convergence and digitization, and in particular the rapid development of ICT, is more and more determined by information processes, interaction communication and dissemination of the network of Internet citizens (Social Network, Facebook, Twitter, YouTube, Flickr, Bluetooth, bloggers, web communications, mobile applications, chat services, histogram, instagram, iPhone, instant messaging (IM), a new IM application, Whats App, Facebook Messenger, Big Data and Metricom). Communication Studies, as the science of communication, and communicologists as creators of sublime communication, with particular attention are monitoring and studing the strong development and impact of sublimated communication in tourism. In the communicative sense, sublimated communication includes creative, media and presentative issues of reasonable dissemminative communication at all levels of tourist destinations (persuasion, evidencing and denial, then education business character of tourism, multimedia animation) as well as the communicative process of decoding of placed sublimated information in tourism (especially on wine and viticulture).

U radu se opisuje utjecaj multimedije posredovane tehnologijom virtualne realnosti na komunikaciju i komuniciranje. Tehnologije virtualne realnosti označavaju skup tehnologija koja omogućuje razgovore između ljudi koji su fizički odvojeni tj. prostorno dislocirani. Cilj takve tehnologije je omogućiti razgovor između ljudi koji se nalaze na različitim zemljopisnim mjestima na svijetu, a povezani su poslovno, obiteljski ili prijateljskim odnosima i vezama. Zapravo, pod pojmom „tehnologije virtualne realnosti“ u ovom radu se podrazumijeva skup tehnologija tehnologije za videokonferenciju, videotelefoniju i telerobotiku, koje obavljaju komunikaciju preko virtualnog utjelovljenja odnosno holograma. Tehnologije virtualne realnosti pružaju jeftin i brz način komuniciranja bez obzira na prostornu udaljenost. S komunikološkog aspekta gledano samo su telekonferencije napravile veliki pomak u smislu održavanja stalne i kvalitetne komunikacije koju je lako uspostaviti, ali je skoro u potpunosti eliminiran pristup „licem u lice“, što se može smatrati jednom od „manjkavosti“ u njihovoj primjeni., This paper describes the impact of multimedia mediated virtual reality technology to communication. Technology of virtual reality are a set of technologies that enables conversations between people who are physicaly dislocated. The goal of this technology is to enable conversation between people who are located in different geographic areas of the world and are related to business, family or friendly relations. In fact the term "technology of virtual reality" in this paper meant as a set of technologies for videoconferencing technology, videophones and telerobotics, which perform communication via a virtual incarnation or holograms. Technology of virtual reality provide an inexpensive and fast way to communicate regardless of geographical distance. With the point of communication view only teleconference made great progress in terms of maintaining the quality and continuous communication that is easy to set up, but is almost completely eliminated access "face to face", which can be considered one of the "deficiencies" in their application.

Glavnu okosnicu diplomskoga rada čini sadržaj vezan uz modernu tehnologiju i njezinu uporabu u nastavi. Moderna tehnologija o kojoj se govori u radu, podrazumijeva multimedijske sadržaje od kojih se izdvajaju videozapisi. Uporaba navedene tehnologije odlika je moderne nastave, koja je uspoređena s tradicionalnim pristupom nastavi. Svaki od navedenih pristupa ima svoje prednosti i nedostatke, no, treba uzeti u obzir današnje društvene okolnosti koje inzistiraju i jednostavno su nezamislive bez moderne tehnologije, kao što je računalo ili multimedija. Ovim se radom nastoji prikazati i dokazati kako je moderna tehnologija postala neophodna u današnjem obrazovnome sustavu. Sadašnja generacija učenika, ali i generacije koje dolaze, odrasle su s modernom tehnologijom, uz nju uče i o njoj znaju više nego prosječni nastavnici. Upravo iz tih razloga nastavu treba prilagoditi toj novoj generaciji učenika. Nadalje, obrađuje se problematika informatičke i informacijske (ne)pismenosti stručnih kadrova, odnosno nastavnika. S obzirom na današnju prisutnost i slobodan pristup mnoštvu informacija, nastavnici bi trebali biti osposobljeni, educirani za pravilnu uporabu računala i multimedija te upućivanje i širenje informacija. Osim toga, prikazano je kako izgleda uspješna primjena moderne tehnologije u nastavi povijesti. Svaka tehnologija ima svoje prednosti i nedostatke, tako i moderna, točnije računala i multimediji, što je obrađeno i prikazano u sadržaju. U radu je prikazano kako je izgledala konkretna nastava, sat povijesti, uz pomoć videozapisa i to prilikom obrade novoga gradiva, a uz to, opisano je kako se pravilno trebaju koristiti multimedijski sadržaji u nastavnome procesu. Na kraju diplomskoga rada izveden je zaključak o potrebi i uspješnosti primjene moderne tehnologije u nastavi.

Dobro oblikovan multimedijski obrazovani e-sadržaj omogućuje bolje razumijevanje i pamćenje obrazovne građe. Priprema i izrada kvalitetnih multimedijskih sadržaja namijenjenih e-učenju obično zahtijeva multidisciplinarni tim stručnjaka iz različitih područja. Stručnjaci koji sudjeluju u njegovoj izradi trebali bi poznavati i primjenjivati osnovna načela kognitivne teorije učenja s posebnim osvrtom na kognitivno opterećenje, kako bi izradili efikasan i kvalitetan multimedijski obrazovni e-sadržaj. U radu želimo objasniti što je kognitivno opterećenje i kako ono djeluje na recipijenta, te navesti temeljna načela oblikovanja multimedijskih obrazovnih e-sadržaja. Ovim radom želi se istaknuti nužnost poznavanja ovih načela, kako bi njihova primjena uz odgovarajuće tehnike i alata omogućila kreiranje boljeg edukativnog multimedijskog e- sadržaja.

In this paper, we describe a scalable and portable parallelized implementation of a MPEG decoder using a streaming computation paradigm, tailored to new generations of multi--core systems. A novel, hybrid approach towards parallelization of both new and legacy applications is described, where only data--intensive and performance--critical parts are implemented in the streaming domain. An architecture--independent 'StreamIt' language is used for design, optimization and implementation of parallelized segments, while the developed 'StreamGate' interface provides a communication mechanism between the implementation domains. The proposed hybrid approach was employed in re--factoring of a reference MPEG video decoder implementation; identifying the most performance--critical segments and re-implementing them in 'StreamIt' language, with 'StreamGate' interface as a communication mechanism between the host and streaming kernel. We evaluated the scalability of the decoder with respect to the number of cores, video frame formats, sizes and decomposition. Decoder performance was examined in the presence of different processor load configurations and with respect to the number of simultaneously processed frames., U ovom radu opisujemo skalabilnu i prenosivu implementaciju dekodera po normi MPEG ostvarenu korištenjem paradigme tokovnog računarstva, prilagođenu novim generacijama višejezgrenih računala. Opisan je novi, hibridni pristup paralelizaciji novih ili postojećih aplikacija, gdje se samo podatkovno intenzivni i računski zahtjevni dijelovi implementiraju u tokovnoj domeni. Arhitekturno neovisni jezik StreamIt koristi se za oblikovanje, optimiranje i izvedbu paraleliziranih segmenata aplikacije, dok razvijeno sučelje 'StreamGate' omogućava komunikaciju između domena implementacije. Predloženi hibridni pristup razvoju paraleliziranih aplikacija iskorišten je u preoblikovanju referentnog dekodera video zapisa po normi MPEG; identificirani su računski zahtjevni segmenti aplikacije i ponovno implementirani u jeziku StreamIt, sa sučeljem 'StreamGate' kao poveznicom između slijedne i tokovne domene. Ispitivana su svojstva skalabilnosti s obzirom na ciljani broj jezgri, format video zapisa i veličinu okvira te dekompoziciju ulaznih podataka. Svojstva dekodera su praćena u prisustvu različitih opterećenja ispitnog računala, i s obzirom na broj istovremeno obrađivanih okvira.

Predstavljanje višestrukih mogućnosti korištenja filmskog medija te kreativnih potencijala filmske radionice u sklopu nastave povijesti za osnovnoškolski uzrast.

U radu je objašnjen pojam storyboard, te strategija njegove izrade za potrebe obrazovnog e-sadržaja. Definira se njegova svrha, te objašnjava važnost izrade kao prethodnice oblikovanja svih multimedijskih elemenata. Identificiraju se uloge i odgovornosti autora storyborda, te predlaže nekoliko savjeta za kvatitetniju izradu istog. U radu se razmatraju osnovna načela izrade storyboarda, elementi multimedijalnih sadržaja, te predlažu alati potrebni za realizaciju. U radu se daju preporuke za izradu storyboarda prilikom kreiranja multimedijskih edukativnih sadražaja.

U radu se raspravlja o ulozi multimedije u mrežnim tutorijalima. Mrežni tutorijali omogućuju učenje na daljinu uz pomoć računala, te im se može pristupiti u bilo koje vrijeme uz pomoć Interneta. Tutorijali služe da bi prezentirali osnovna znanja i vještine koje korisnik želi svladati. Cilj svakog tutorijala jest obrazovati korisnika, ali načini na koje se to izvodi se razlikuju. Stoga razlikujemo tutorijale koji ne daju povratne informacije i tutorijale koji daju povratne informacije. Za mrežne tutorijale je bitno da osim dinamičnosti, interaktivnosti i skalabilnosti budu i multimedijalni, odnosno da sadrže različite elemente multimedijalnosti a to su tekst, grafika, animacija, zvuk - audio zapis i video zapis. Za usporednu analizu su odabrani mrežni tutorijal za informacijsku pismenost „Internet Detective“ koji je nastao suradnjom osoblja sa Sveučilišta u Bristolu i Sveučilišta Metropolitan u Manchesteru i tutorijal „Where do I start?“ knjižnice Državnog Sveučilišta u Coloradu. U radu se istražuje koji tutorijal više odgovara karakteristikama koje se od takvog obrazovnog materijala zahtijevaju i koji je i zašto privlačniji za korištenje. Na temelju istraživanja literature i usporednom analizom dvaju mrežnih tutorijala može se zaključiti da je multimedija važno obilježje svakog tutorijala jer može pridonijeti boljem zapamćivanju i razumijevanju sadržaja.

We live in times of rapid change in all areas of science, technology, communication and social life. Every day we are asked to what extent school prepares us for these changes and for life in a new, multimedia environment. Children and adolescents spend less time at school or in other settings of learning than they do outdoors or within other social communities (family, clubs, societies, religious institutions and the like). Experts must constantly inquire about what exactly influences learning and development in our rich media environment. The list of the most important life competences has significantly changed and expanded since the last century. Educational experts are attempting to predict changes in the content and methodology of learning at the beginning of the 21st century. Answers are sought to key questions such as: what should one learn; how should one learn; where should one learn; why should one learn; and how do these answers relate to the new learning environment? In his examination of the way children and young people learn and grow up, the author places special attention on the relationship between personal and non-personal communication (e.g. the internet, mobile phones and different types of e-learning). He deals with today's questions by looking back to some of the more prominent authors and studies of the past fifty years that tackled identical or similar questions (Alvin Toffler, Ivan Illich, George Orwell, and the members of the Club of Rome). The conclusion reached is that in today's world of rapid and continuous change, it is much more crucial than in the last century, both, to be able to learn, and to adapt to learning with the help of new media., Živimo u vremenima brze promjene u svim područjima znanosti, tehnologije, komunikacije i društvenog života. Svakim se danom pitamo do koje nas mjere škole pripremaju za te promjene i za život u novom multimedijalnom okruženju. Djeca i adolescenti provode manje vremena u školi nego s prijateljima ili unutar ostalih društvenih zajednica (obitelj, klubovi, društva, religijske institucije i tome slično). Stručnjaci moraju neprestano proučavati što točno utječe na učenje i razvoj u našem bogatom medijskom okruženju. Popis najvažnijih životnih kompetencija značajno se promijenio i proširio od prošlog stoljeća. Stručnjaci u području obrazovanja pokušavaju predvidjeti promjene u sadržaju i metodologiji učenja početkom 21. stoljeća. Traže se odgovori na ključna pitanja kao što su: što bi trebalo učiti; kako bi trebalo učiti; gdje bi trebalo učiti; zašto bi trebalo učiti; i kako su ti odgovori povezani s učenjem u novom okruženju? U ispitivanju načina na koje djeca i mladi ljudi uče i odrastaju, autor daje poseban naglasak na odnos između personalne i apersonalne komunikacije (npr. internet, mobilni uređaji i različite vrste e-učenja). Autor se bavi današnjim pitanjima osvrćući se na prominentnije autore i studije koji su se bavili identičnim ili sličnim pitanjima posljednjih pedeset godina (Alvin Toffler, Ivan Illich, George Orwell i pripadnici Kluba Roma). Zaključeno je da je u današnjem svijetu brzih i neprestanih promjena, znatno više nego u posljednjem stoljeću, presudno imati mogućnost učenja i prilagoditi se učenju pomoću novih medija.

Tema ovog rada je prilagodba sadržaja tiskanih i digitalnih medija slabovidnim osobama. Tiskani dokumenti trebali bi biti formatirani na način da olakšavaju čitanje slabovidnim osobama, što nužno ne znači narušavanje dizajna samog prijeloma. Već samo nekoliko točaka veća slova teksta omogućavaju bolju čitljivost, a ne utječu značajno na izgled dokumenta. Osim same veličine slovnog znaka, vrlo je bitno što manje koristiti naglašavanje riječi poput podebljanih ili kosih slova koja znatno otežavaju čitanje. Pravilan izbor boja sa izraženim međusobnim kontrastom preporuča se pri tiskanim i digitalnim medijima, osobito na web stranicama koje uz sami tekst sadrže značajne količine fotografija. World Wide Web Consortium donio je niz pravila koja govore o prilagodbi sadržaja web stranica, a još 2001. godine Europska unija donijela je odluku koja obvezuje sve službene institucije unije da se pridržavaju zadanih pravila prilikom izrade web stranica. Kroz praktični dio rada izrađen je dodatak za web preglednik koji omogućava prilagođavanje sadržaja web stranice slabovidnim osobama. To podrazumijeva promjenu boja pozadine i boje teksta koristeći rezultate istraživanja boje i kontrasta koje slabovidne osobe najbolje percipiraju.

Rad analizira utjecaj primjene informacijsko komunikacijske tehnologije na poboljšanje obrazovnog procesa u obrazovnim ustanovama i svim ostalim sferama ljudskoga djelovanja. Naglasak je stavljen na učenje putem Interneta koje se sve više koristi kao nadopuna klasičnoj nastavi, a u budućnosti će neosporno preuzeti primat. Rad prikazuje temeljne elemente neophodne za funkcioniranje informacijske infrastrukture na obrazovnim ustanovama, a na kraju rada dan je pregled najvažnijih tehnologijja i alata koji se danas koriste u učenju, kao i najznačajniji trendovi. Paper analyses ICT´s impact on improving the educational process in educational institutions and other spheres of human activity. Emphasis is placed on Internet based learning which is increasingly used as an extension of traditional education and in the future will undeniable take a primacy. Paper presents basic elements which are necessary for functioning of information infrastructure in educational institutions, and in the end the overview of the most important technologies and tools which are used now, as well as the most significant trends.

E-izobraževanje je izobraževanje, ki ga izvajamo s pomočjo sodobnih informacijskih in telekomunikacijskih tehnologij. Izobraževalne vsebine, komunikacija med udeleženci ter mentorji in vse ostale aktivnosti izobraževanja so v elektronski obliki (»E-izobraževanje«, 2012). E-izobraževanje ni namenjeno samo šolskemu izobraževanju, ampak tudi vsesplošnemu izobraževanju, h kateremu spadajo vse vrste izobraževanja po končanem formalnem izobraževanju. Z uvajanjem e-izobraževanja se tradicionalne vloge učenca, učitelja, učne tehnologije in učne vsebine premešajo. Vloga učitelja je usmerjanje učnega procesa, v katerem učenec prevzema aktivno vlogo. E-izobraževanje ima veliko več prednosti kot slabosti, kar učitelje spodbuja k uporabi le tega. Pomembno je, da pri e-izobraževanju dobimo podatek, koliko se je učenec že naučil in koliko še mu manjka, kar ugotovimo s sprotnim ali s končnim preverjanjem znanja. Na koncu e-izobraževanja naredimo evalvacijo, ki je dobrohotna, konstruktivna dejavnost in je normalna sestavina e-izobraževanja, namenjena predvsem razvoju. Posebna pozornost je namenjena metodologiji priprave e-učnega gradiva. Predstavljen je vodnik za vsakogar, ki razmišlja o e-izobraževanju in razvoju e-učnih gradiv. E-učna gradiva morajo biti vsebinsko integrirana ter usklajena z vsebinskimi in didaktičnimi usmeritvami učnega načrta. Prednost e-učnih gradiv je predvsem v pestrosti multimedijskih in interaktivnih elementov, ki omogočajo nazornejšo predstavo, večje razumevanje vsebin in konceptov ter povečujejo aktivno vlogo učenca pri pouku. Materiali so med uporabo obremenjeni z različnimi vrstami obremenitev, zato ne moremo uporabiti samo ene metode, da bi napovedali njihovo obnašanje. V diplomski nalogi so predstavljeni natezni in upogibni preizkus ter preizkus trdote po Brinellu. Empirični del je osredotočen na izdelavo e-učnega gradiva. E-learning is learning which is carried out by means of modern information and communication technologies. Educational content, communication between participants and mentors, and all other learning activities take an electronic form ("E-izobraževanje", 2012). E-learning serves not only schooling but also universal education, including all types of post-formal education after conclusion of formal education. With the introduction of e-learning, the traditional roles of a student, teacher, learning technology and a curriculum shuffle. The role of the teacher is to guide the learning process, in which the student takes an active role. E-learning has significantly more advantages than disadvantages, which encourages teachers to utilise it. It is important that e-learning offers information regarding how much the student has already learnt and what knowledge is still missing, which can be established through regular or final examinations. An evaluation at the end of the e-learning should be an accommodating, constructive activity and the normal component of e-learning, mainly aimed at development. Special attention is paid to the methodology of preparation of e-learning materials. Featured is a guide for anyone who is considering e-learning and development of e-learning materials. Substance of e-learning materials has to be integrated and they have to be aligned with content and didactic guidelines for a curriculum. The advantage of e-learning materials is mainly in the variety of multimedia and interactive elements, which allow more insightful perception, greater understanding of substance and concepts, and increase the active role of the student in the classroom. During their use, materials are burdened by different types of loads consequently, more methods need to be used in order to predict their behaviour. This thesis presents the tension and bending tests and the Brinell hardness test. The empirical part focuses on preparation of e-learning materials.

Namen diplomske naloge je izdelati multimedijsko predstavitev spletnegakazinoja za podjetje Playtech. Končni izdelek bo služil predvsem pridobivanju novih strank, deloma pa tudi ohranjanju obstoječih strank in ponovni pridobitvi starih strank. Nove stranke bodo na podlagi izdelka spoznale program spletnega kazinoja, igre ter druge podrobnosti. Obstoječe stranke bodo v izdelku prepoznale predvsem novosti v zvezi z igrami ter ponudbami. Medij, ki bo gostil to predstavitev, je portal Youtube. Youtube je zaradi svoje popularnosti, dostopnosti in prepoznavnosti popoln za takšen podvig. Milijoni dnevnih obiskov ter možnost dostopa preko t. i. »pametnih« telefonov z Android oz. IOS operacijskimi sistemi nam omogočajo, da dosežemo širok krog ljudi. Obdelava podatkov bo potekala v avtorskem orodju Camtasia Studio, ki podpira objavljanje lastnih produktov na socialnem omrežju Youtube. The purpose of my diploma thesis is to create a multimedia presentation of an online casino for company Playtech. The final product will then mostly be used to acquire new customers but it will also welcome back older, existing players based on the novelties presented. The product will introduce new customers to the online casino software, the games and other details. Returning customers will indentify mostly novelties like new games and returning deposit bonus offers. The host media for this presentation will be Youtube. Youtube is, because of its popularity, acessibility and global identity, a perfect fit for this project. Milions of daily visits and accessibility over the fast developing >>smartphones<

Teorija i praksa digitalizacije i nove, digitalne kulturne baštine razvijaju se posljednjih nekoliko desetljeća kao interdisciplinarno područje koje povezuje kulturnu baštinu, nove medije, stručnjake iz različitih disciplina i baštinskih zajednica te korisnike. Ovaj rad bavi se teorijskim i praktičnim pitanjima komunikacije kulturne baštine u digitalnom obliku sa sadržajno-korisničkog aspekta. Središnja tema rada je modeliranje digitalnih zbirki i digitalnih proizvoda na temelju fizičkih baštinskih zbirki i s njima povezanih znanja. Definiraju se i opisuju organizacijski i sadržajni modeli digitalnih baštinskih zbirki te modeli digitalnih baštinskih proizvoda: mrežnih stranica baštinskih ustanova, online zbirki, virtualnih izložbi i multimedijskih priča kao već ustaljenih kiberžanrova. Na primjerima izvedenih autorskih projekata argumentiraju se teorijska polazišta, ideje i koncepti te ukazuje na probleme i izazove s kojima se susrećemo kad želimo iskoristiti reproduktivne i produktivne potencijale novih medija i korisnicima ponuditi nove doživljaje kulturne baštine. Prema predloženom modelu vrednovanja, koji uključuje i UNESCO-ove stupove učenja, istražuje se hrvatski baštinski online prostor budući da do danas nije objavljena slična cjelovita studija. Svi rezultati istraživanja pohranjeni su u posebno razvijenoj bazi podataka Hrvatska kulturna baština online, koja se kontinuirano održava i ažurira. Postavlja se pitanje kako komuniciramo kulturnu baštinu putem world wide weba i koliko hrvatske baštinske zajednice doprinose razvoju društva znanja. Usporedna studija temeljnih hrvatskih baštinskih ustanova – državnih arhiva, narodnih knjižnica i muzeja pokazuje njihova postignuća u online prostoru. Iako posljednjih nekoliko godina na tom području postoje značajni pozitivni pomaci, Hrvatska je još uvijek u početnoj fazi razvoja online baštinskog okruženja koje bi korisnicima pružilo kvalitetne sadržaje i razuman okvir za e-učenje. Novi mediji i mrežno okruženje nisu znatnije utjecali na procese digitalne konvergencije u hrvatskim baštinskim zajednicama. Na kraju se iznose rezultati istraživanja korisnika baštinskih mrežnih stranica kako bi se stekao uvid u njihove potrebe i očekivanja. Istraživanje pokazuje kako postoji povezanost između učestalosti korištenja baštinskih mrežnih stranica i fizičkog posjećivanja baštinskih ustanova.

Cilj ovog završnog rada je opisati izradu grafičkog proizvoda kroz multimedijalni video uradak, uz korištenje audio (zvučnih) i video (vizualnih) efekata na osnovnom video materijalu. Multimedija je širok pojam sa kojim se sve češće susrećemo u današnje doba, popularnost kratkih animacija i video uradaka je u minimalno vrijeme dostigla visoke razine te se koristi za prikaz raznih industrijskih procesa u svrhu promidžbe usluge, kvalitete i načina rada. Ta činjenica je i mene potakla na istraživanje i razmišljanje - kako što jednostavnije i brže objasniti proces grafičke proizvodnje klijentima, budućim studentima te općenitoj javnosti. Stoga ću kroz pismeni dio završnog rada opisati proces izrade video uratka, te se dotaknuti osnova snimanja, montaže i završne obrade, a u praktičnom dijelu rada, na temelju teoretskih saznanja, prikazat ću proces proizvodnje grafičkog proizvoda u obliku video uratka.

Multimedijska prezentacija znači ujedinjavanje nekoliko različitih medijskih oblika u jedinstvenu cjelinu. Mediji koje možemo na ovaj način objedinjavati su tekst, grafika, zvuk, video i animacija. U sklopu multimedijske prezentacije te medije nazivamo multimedijskim elementima. Pojedinačno, multimedijski elementi služe kao snažno komunikacijsko sredstvo, a objedinjeni u multimedijsku prezentaciju predstavljaju puno dinamičnije sredstvo kumunikacije. Cilj ovog završnog rada je prikazati proces izrade multimedijskog sadržaja, od unosa u računalo, pripreme materijala, obrade i postprodukcije korištenjem različitih alata, novih tehnologija u grafičkom okruženju. Finalni izlazni fomat objedinjen upotrebom raznih multimedijskih alata napravljen je u vidu kratkog video uratka u svrhu multimedijke prezentacije. Pritom su definirana načela oblikovanja multimedijskog sadržaja. Uz rad je također priložen CD s multimedijskom prezentacijom.

U radu je predstavljen način na koji se uz pomoć alata za obradu multimedije izrađuje vizualna prezentacija subjektivnog dojma engleske pjesme "Daffodils".

Internet je danas najveći i najrasprostranjeniji medij koji omogućava dvosmjernu komunikaciju korisnika na različitim uređajima i lokacijama. Možemo ga smatrati medijem koji svojim korisnicima omogućava najveći broj kanala, aplikacija i načina komunikacije. Iako je Internet najnoviji medij komunikacije koji je nastao krajem 20. stoljeća, danas je postao financijski najpovoljniji i daleko najisplativiji. Njegova isplativost je upravo u tome što se cijena i trošak komunikacije na izrazito velikim udaljenostima ne razlikuje od cijene komuniciranja na manjim udaljenostima. Upravo je ta fleksibilnost i financijska isplativost glavni razlog zašto se takav način komunikacije koristi sve više i više među svim dobnim skupinama korisnika Interneta. Kako bi se ostvarila što veća učinkovitost komunikacije, sadržaj na Internetu uz tekst, sve više je okrenut prema upotrebi i drugih multimedijskih elemenata kao što su slika, zvuk, video i animacija. Multimedijsku komunikaciju na Internetu znatno olakšavaju Web 2.0 aplikacije koje pružaju brzo i jednostavno razmjenjivanje postojećeg sadržaja, kao i stvaranje novog. Cilj ovog rada je istražiti navike korisnika kako bi se došlo do novih spoznaja koje će omogućiti razvoj novih Web 2.0 aplikacija usmjerenih komunikaciji među korisnicima.

U radu se analiziraju pojam i svrha korištenja nastavne tehnologije u nastavnom procesu. Svrha nastavne tehnologije, uže gledano multimedije, je povećati učinkovitost nastavnog procesa, učiniti nastavu zanimljivom i bližom realnom okružju u kojem učenik djeluje i živi. Rezultati provedenoga empirijskoga istraživanja ukazuju na to da studenti i nastavnici koriste multimediju, prije svega PowerPoint prezentaciju, dok se studenti više koriste Internetom. Potonji smatraju da se uporabom medija i multimedije brže usvaja gradivo i postiže bolja koncentriranost na sadržaj. Ipak, važno je napomenuti da uporaba medija u nastavnom procesu treba biti zastupljena u mjeri koliko je potrebno i relevantno za provođenje uspješnoga i kvalitetnoga nastavnoga procesa s ciljem boljeg i bržeg razumijevanja gradiva.

Tradicionalna nastavna pomagala ne mogu doprinijeti naprednijoj i interaktivnijoj komunikaciji koja bi potakla raspravu i osigurala kvalitetniju interakciju sa sadržajem u odnosu na nova tehnološka rješenja namijenjena korištenju u nastavnom procesu, učenju u poučavanju. Novo digitalno doba, računalna revolucija i moderne informacijsko-komunikacijske tehnologije stvorili su uvijete za tehnološko kvalitetnu izvedbu ponajprije u edukacijskom prostoru ali i šire. Interaktivnost potpomognuta multimedijalnim alatima predstavlja izuzetno prodorno područje informacijske tehnologije. Jedan od multimedijalnih alata koji se temelji na interaktivnosti jest alat Prezi. Vrlo dobar primjer iskoristivosti alata Prezi jest u nastavnoj edukaciji. U kontekstu poučavanja navedeno rješenje može se primijeniti u prezentacijske svrhe na raznim područjima kao i za izradu tutorijala (nastavnih materijala). Alat Prezi doprinosi novim didaktičkim metodama koja se mogu primijeniti u nastavno procesu, učenju i poučavanju na daljinu (e-learning sustavima), ali od korisnika zahtijevaju određenu razinu informatičke educiranosti odnosno pismenosti.

U radu je prikazana analiza svjetskih iskustava iz prakse u upotrebi Interneta u različitim djelatnostima, pa tako i oglašavanju, kao i korištenje Internetom, te stanje u Hrvatskoj i koliko je društvo spremno prihvatiti nove oblike komunikacije sa oglašivačima. Analiziran je broj Internet korisnika radi odabira adekvatnih strategija i optimalnih modela za oglašivače preko RSS agregatora, kako bi se odredio mogući pravac aktivnosti vezan uz takvu vrstu oglašavanja na Internetu. Kod istraživanja primijenjeni su alati za mjerenje, analizu i prikupljanje informacija gemiusTraffic i Google Analytics, te je analizirano u kojem obliku i opsegu se koristi RSS na lokalnom i globalnom tržištu. Uzimajući u obzir najnovija iskustva i primjenjivost koja je moguća s postojećim tehnološkim rješenjima, u radu su prikazani dokazi za temeljne hipoteze, gdje RSS sa svojom sve većom zastupljenošću postaje novi kulturološki fenomen, koji se temelji na prikupljanju različitih najaktualnijih informacija, da bi se u budućnosti integrirao u svaku Internet stranicu, a sve više se koristi i na mobilnim uređajima. Njegova primjenljivost je u svakom dijelu društvene sfere, kako se to i pokazalo iz mnogobrojnih primjera u radu. Primjenjivost koja je u radu izložena, pogotovo u kategoriji kreiranja održive mogućnosti daljnjeg razvoja RSS-a, obzirom na tehnologiju, kulturološke fenomene korištenja i marketinške mogućnosti, predstavljat će glavne strateške smjernice za razvoj RSS-a u Hrvatskoj sukladno njezinom postojećem stupnju razvoja.

U današnje vrijeme multimedijske računalne igre predstavljaju najčešći oblik digitalne zabave koja je uvelike zamijenila njene ostale oblike. Igre su ušle u sve pore svakodnevnog života i ne poznaju dobne granice. Razvoj takvog oblika zabave vrlo je zahtjevan jer multimedijski oblik obuhvaća integraciju videa, animacije, zvuka, teksta, pokretne i/ili nepokretne slike i, ono što je najvažnije i bez čega ne bi postojale, interakciju. Razvoj multimedijske računalne igre vrlo je složen posao i zahtijeva tim stručnjaka koji poznaju teoriju i praktične metode koje se koriste u razvoju, koji se služe profesionalnim alatima za razvoj multimedijskih računalnih igri. Proces razvoja današnjih multimedijskih računalnih igara obuhvaća i druga područja, kao što su psihologija, sociologija i dr., a ne samo područje informacijske tehnologije. Svrha rada je definirati multimedijsku računalnu igru kao pojam, opisati generacije razvoja i strukturu računalne igre, odabrani način razvoja, izvršiti analizu pristupa ovoj problematici prema demografskoj strukturi njezinih korisnika i prikazati cjelokupni proces razvoja računalne igre kroz sve faze. U prijeprodukcijskoj fazi opisan je put od ideje do dokumenta dizajna koji je potreban za početak izrade multimedijske računalne igre. U produkcijskoj fazi opisan je operativni dio razvoja i pripreme za izdavanje, a u postprodukcijskoj fazi opisane su aktivnosti vezane uz promociju i distribuciju multimedijske računalne igre kao proizvoda. Rad nudi i upoznavanje s tehnologijama i alatima kao što su 3D StudioMax i Unity 3D, potrebnim za izradu multimedijske računalne igre, na primjeru razvoja igre „Robot Wars“.

U ovom radu ćemo napraviti istraživanje zaposlenika na TVZ-u (Tehničko veleučilište u Zagrebu) kao jednu skupinu i studente kao drugu skupinu. Istraživanje ćemo voditi na studiju Informatike kroz online ankete. Cilj će nam biti rezultati koje ćemo dobiti o tome koliko su navedene skupine upoznate sa korištenjem video alata u svrhu edukacije i dali postoji zainteresiranost u širenju znanja i provođenju takve vrste edukacije. Pod korištenjem videa mislimo uporabu linkova sa Youtube servisa, Vimeo servisa ili čak izrade kratkih digitalnih priča od strane samih nastavnika ili studenata. Zamislite si da nastavnik napravi svoja predavanja ili asistent svoje laboratorijske vježbe interesantnijima, dinamičnijima kroz video projekcije. Na taj način bi se zainteresiralo studente i aktiviralo da i oni kreiraju svoje vlastite video projekte. Ovim istraživanjem želimo saznati koliko se ljudi zna koristiti videom i uvesti takvu vrstu alata u edukaciji.

What is the extent to which new (mass) media (aside from the negative role they play in the global colonisation of the world) open the door to new artistic experiences and how important are these experiences when it comes to multiplication and networking through modern technologies in particular? Through the comparison of traditional arts and old media to new arts and new media, this paper searches for the essence of an artwork, the same essence of difference through different times and different technologies, with a different role of media in mediating the artwork. The fate of art is discussed through the fateful influence of mass media on everyday life and even on the forms of artistic practices. The artistic practice is discussed as a form of free human activity that has been expanding on the limits of that which is human since prehistoric times.

U današnje vrijeme multimedijske računalne igre predstavljaju najčešći oblik digitalne zabave koja je uvelike zamijenila njene ostale oblike. Igre su ušle u sve pore svakodnevnog života i ne poznaju dobne granice. Razvoj takvog oblika zabave vrlo je zahtjevan jer multimedijski oblik obuhvaća integraciju videa, animacije, zvuka, teksta, pokretne i/ili nepokretne slike i, ono što je najvažnije i bez čega ne bi postojale, interakciju. Razvoj multimedijske računalne igre vrlo je složen posao i zahtijeva tim stručnjaka koji poznaju teoriju i praktične metode koje se koriste u razvoju, koji se služe profesionalnim alatima za razvoj multimedijskih računalnih igri. Proces razvoja današnjih multimedijskih računalnih igara obuhvaća i druga područja, kao što su psihologija, sociologija i dr., a ne samo područje informacijske tehnologije. Svrha rada je definirati multimedijsku računalnu igru kao pojam, opisati generacije razvoja i strukturu računalne igre, odabrani način razvoja, izvršiti analizu pristupa ovoj problematici prema demografskoj strukturi njezinih korisnika i prikazati cjelokupni proces razvoja računalne igre kroz sve faze. U prijeprodukcijskoj fazi opisan je put od ideje do dokumenta dizajna koji je potreban za početak izrade multimedijske računalne igre. U produkcijskoj fazi opisan je operativni dio razvoja i pripreme za izdavanje, a u postprodukcijskoj fazi opisane su aktivnosti vezane uz promociju i distribuciju multimedijske računalne igre kao proizvoda. Rad nudi i upoznavanje s tehnologijama i alatima kao što su 3D StudioMax i Unity 3D, potrebnim za izradu multimedijske računalne igre, na primjeru razvoja igre „Robot Wars“., Nowadays multimedia computer games represent the most common form of digital entertainment which has become a substitute for other forms of fun. Multimedia computer games have entered all aspects of everyday life and have no age boundaries. They present the most complex multimedia form of entertainment, from a developer’s point of view, because they involve video, animation, text, movable and immovable images and interaction without which the whole concept of computer games would not exist.Developing a multimedia computer game is a very complex process that needs a team of experts who understand theory and methods used in the development and who know how to use professional development tools for multimedia computer games. It should be mentioned that games nowadays do not only cover areas of information technologies, like: network, Internet, world wide web etc., but also venture deeply into other areas such as psychology, sociology etc. The purpose of this work is to define the multimedia computer game as a concept, to give a historical overview of this concept and to describe different generations and structures of computer games. The aim is to describe certain development models, to perform risk assessment of multimedia computer game development process and the development of prototypes which present obligatory part of every model. We need to perform the access analysis of this problem according to demographic structure of multimedia computer game users. In order to show a complete process of creating a computer game through all the phases which include a pre-production, production and post-production phase. In the pre-production phase the author shows the path from the initial idea towards document design which is needed to start developing a computer game. In the production phase the author shows operational part of the development and preparation towards the game release. In the postproduction phase the author shows all the activities taken to promote and distribute a multimedia computer game as a product. This work also offers an introduction to different technologies and tools like 3D Studio Max and Unity 3D which are necessary to develop a multimedia computer game, which is shown on the example of developing a multimedia computer game “Robot Wars”.

What is the extent to which new (mass) media (aside from the negative role they play in the global colonisation of the world) open the door to new artistic experiences and how important are these experiences when it comes to multiplication and networking through modern technologies in particular? Through the comparison of traditional arts and old media to new arts and new media, this paper searches for the essence of an artwork, the same essence of difference through different times and different technologies, with a different role of media in mediating the artwork. The fate of art is discussed through the fateful influence of mass media on everyday life and even on the forms of artistic practices. The artistic practice is discussed as a form of free human activity that has been expanding on the limits of that which is human since prehistoric times., Koliko novi (mas)mediji (osim negativne uloge koju imaju u globalnom koloniziranju svijeta) otvaraju vrata novim umjetničkim iskustvima i koliko su ta iskustva bitna upravo zbog umnažanja i umrežavanja posredstvom suvremenih tehnologija? Usporedbom odnosa tradicionalnih umjetnosti i starih medija s novim umjetnostima i novim medijima, tekst traga za biti umjetničkoga djela, onim istim različitoga kroz različita vremena uz različite tehnologije i uz različitu ulogu medija u posredovanju umjetničkog djela. O sudbini umjetnosti govori se iz sudbonosnog utjecaja masmedija na svakodnevicu, pa i na oblike umjetničkih praksi. O umjetničkoj praksi se govori kao o onom obliku slobodne ljudske djelatnosti koja, od prapovijesti, širi granice ljudskoga.

Živimo v času tehnološke revolucije. Tehnološke inovacije oz. dosežki na področju komunikacije, informatike in računalništva so Svet povezale v "Globalno vas". Vdor tehnologije v vsakdanje življenje slehernega posameznika ni samo spremenil družbe kot entitete, ampak sam način razmišljanja, kako se kot civilizacija vidimo in opredeljujemo. Spremembe je tako moč opaziti tudi v izobraževanju. Moderne učilnice si brez računalnika, interaktivne table ali vsaj diaprojektorja in televizorja ni več moč predstavljati. Trdimo lahko, da bodo klasične zvezke in učbenike zamenjali osebni in prenosni računalniki. Današnje generacije otrok in mladostnikov odraščajo ob poplavi različnih multimedijskih vsebin. Tako jim samo branje podatkov iz knjige ne pomeni več veliko, zato klasično poučevanje ne doprinaša več želenih in dobrih učnih rezultatov ter uspehov, saj je učna vsebina zanje suhoparna, naporna in nezanimiva. Glede na omenjeno dejstvo lahko trdimo, trend nakazuje tako, da bo tole vrzel v klasičnem poučevanju najbolje zapolnila multimedijska tehnologija sodobnega časa. Večnamenska prilagodljivost multimedijske tehnologije izobraževanju pomeni hitrejšo in kvalitetnejšo izpolnitev ne samo učnih ciljev, učnega načrta ampak tudi interesov, potreb ter kompetenc "sodobnih" učencev, saj lahko multimedijsko dimenzijo poučevanja izrazimo kot izkustveno podoživetje zgodovine. Zato multimedijsko poučevanja umeščamo v šolo prihodnosti. We are living in a time of technological revolution. Technological innovations and achievements in the field of communications, information and computer technology, have turned the World into a "global village". The penetration of technology into a daily life of every individual has not only changed the society as an entity, but also the way of how we see and define our civilization. Since the emergence of computer and related informatics technologies, change is also noticed in education. Modern classrooms without computers, interactive whiteboards, or at least slide projectors and TV are inconceivable. It can be argued that the traditional notebooks and textbooks will be replaced by PCs and laptops. Today's generations of children are growing up in flood of multimedia content and finding data from books is not interesting anymore. Traditional teaching is not contributing desirable and good learning outcomes and successes, because the educational content, for these generations, is dull, tiresome and uninteresting. For noted fact we can say, the trend indicates, this gap in the classical teaching will be fullfild by the multimedia technology of modern time. Multi-purpose flexibility of multimedia technology in education does not mean only faster and better achievement of school objectives in curriculum but also rise of "modern" student’s interests, needs and skills. Multimedia methods of teaching can be expressed as an empirical experience of history. Therefore, we place the multimedia teaching in the school of the future.

Moderne Web stranice i aplikacije zahtijevaju korisnička sučelja koja svojom naprednom tehničkom izvedbom dosljedno prate preporuke grafičkog oblikovanja u Web 2.0 okruženju. Širenjem Interneta i razvojem Web tehnologija, omogućena je postupna transformacija tekstualno orijentiranih Web stranica u privlačne multimedijske proizvode. Obzirom na visoku razinu potrebne interaktivnosti s korisnicima, prepoznata je potreba za grafičkim stručnjacima, specijaliziranim u polju oblikovanja korisničkih sučelja u skladu s grafičkim standardima Web 2.0 okruženja. Stoga, ovaj diplomski rad obrađuje metode razvoja naprednih korisničkih sučelja pomoću modernih programskih tehnologija, istražuje utjecaj pojedinih karakteristika Web 2.0 okruženja na njihovo grafičko i funkcionalno oblikovanje te daje pregled tehnologija koje se tek razvijaju, a još će više naglasiti važnost grafičke komponente Web-a, što je od posebnog značaja za grafičke stručnjake specijalizirane u području multimedije. Praktičan dio diplomskog rada prikazati će postupak izrade Web orijentiranog korisničkog sučelja u skladu s grafičkim standardima Web 2.0 okruženja, koje zahvaljujući naprednoj tehničkoj izvedbi karakterizira visoka iskoristivost izvornog koda te mogućnost prilagodbe različitim rezolucijama zaslona.

Internet je danas najveći i najrasprostranjeniji medij koji omogućava dvosmjernu komunikaciju korisnika na različitim uređajima i lokacijama. Internet možemo smatrati medijem koji svojim korisnicima omogućava najveći broj kanala, aplikacija i načina komunikacije. Iako je Internet najnoviji medij komunikacije koji je nastao krajem 20. stoljeća, danas je postao financijski najpovoljniji i daleko najisplativiji. Njegova isplativost je upravo u tome što se cijena i trošak komunikacije na izrazito velikim udaljenostima ne razlikuje od cijene komuniciranja na manjim udaljenostima. Upravo je ta fleksibilnost i financijska isplativost glavni razlog zašto se takav način komunikacije koristi sve više i više među svim dobnim skupinama korisnika Interneta. Kako bi se ostvarila što veća učinkovitost komunikacije, sadržaj na Internetu uz tekst, sve više je okrenut prema upotrebi i drugih multimedijskih elemenata kao što su slika, zvuk, video i animacija. Multimedijsku komunikaciju na Internetu znatno olakšavaju Web 2.0 aplikacije koje pružaju brzo i jednostavno razmjenjivanje postojećeg sadržaja, kao i stvaranje novog. Težište ovog diplomskog rada usmjereno je kako bi se u čim većoj mjeri istražile prednosti, kao i nedostaci različitih oblika multimedijskih komunikacija u Web 2.0 okruženju.

Emocionalna kompetentnost je vezana za koncept emocionalne inteligencije i definira se kao sposobnost identificiranja i razumijevanja osjećaja i emocionalne reakcije, kako svoje, tako i one drugih ljudi te reagiranja na primjeren način. Temeljni aspekt emocionalne kompetentnosti je emocionalna pismenost koja se odnosi na usvajanje temeljnog znanja i razumijevanja vezano uz imenovanje osjećaja. Cilj: Poticati emocionalni razvoj kod mladih, prepoznavanje emocija kod sebe i drugih, iskazivanje svojih emocija i potreba na različite, ali socijalno prihvatljive načine, empatija. Metode i ispitanici: Kroz dvogodišnji projekt namijenjen učenicima viših razreda osnovne škole, učenicima nižih razreda srednje škole, u općoj populaciji, ali i mladima s posebnim rizikom, koji se nalaze specifičnom okruženju (ustanove) odvijale su se tematske, kreativne i iskustvene radionice u kojima su se informirali i educirali o važnosti očuvanja i unapređenja mentalnog zdravlja mladih, posebno kroz aspekt osjećaja (N=555). Temi mentalnog zdravlja pristupilo se na mladima primjeren i time blizak način, korištenjem različitih medija za izražavanje: film, fotografija, školski list (pisana riječ), likovna ekspresija, parlaonica, strip, te mrežne stranica (web) ustanova. Kako bi provjerili subjektivni doživljaj učenika o tome može li multimedija imati pozitivnu ulogu u emocionalnom razvoju i doprinijeti emocionalnoj pismenosti, u okviru projekta provedeno je 12 fokus grupa u kojima je ukupno sudjelovalo 122 učenika sedmih i osmih razreda osnovnih škola, prvih, drugih i trećih razreda srednjih škola i studenata s područja Splitsko-dalmatinske županije. Rezultati: U izlaganju će se prikazati rezultati dobiveni u fokus grupama. Provedena je analiza učeničkih odgovora koja ukazuju da 67, 3% učenika smatra da im multimedija pomaže u izražavanju osjećaja u svakodnevnom životu. Nadalje, 84, 5% sudionika u fokus grupama smatra kako multimedija može pomoći djeci i mladima da uče o osjećajima i da ih lakše izraze i podijele s okolinom. Zaključak: Dobiveni rezultati govore u prilog primjene multimedije u aktivnostima na području mentalnog zdravlja djece i mladih.