Search

Cilj ovog rada bio je primjena različitih vrsta sušenog povrća (rajčice, mrkve i bundeve) i askorbinske kiseline u svrhu unaprjeđenja i razvoja ekstrudiranih snack proizvoda. Provedeno je praćenje utjecaja ekstruzije na fizikalne i kemijske promjene pojedinih sastojaka proizvoda. Rezultati su pokazali kako primjena višeg temperaturnog režima procesa ekstruzije (135/170/170 °C) povoljnije utječe na fizikalna svojstva ekstrudata od nižih temperatura (100/150/150 °C). Dodatak povrća i askorbinske kiseline djelovao je na smanjenje tvrdoće, lomljivosti i ekspanzije ekstrudata, a na povećanje nasipne mase. Dodatkom povrća proizveden je proizvod sa povećanim udjelom pepela, vlakana, proteina, polifenola i antioksidativne aktivnosti, a sa smanjenim udjelom masti u odnosu na ekstrudate od čiste kukuruzne krupice. Ksantofili su stabilniji od karotena tijekom ekstruzije, a dodatak askorbinske kiseline smanjio je degradaciju karotenoida uslijed djelovanja termomehaničkih uvjeta u ekstruderu. Ekstrudati proizvedeni pri višoj temperaturi ekstruzije dobili su vrlo visoke ocjene pri senzorskom ocjenjivanju. The aim of this research was the use of different dried vegetables (tomato, carrots and pumpkins) and ascorbic acid in order to enhance and develop the production of extruded snack products. Research of extrusion influence on physical and chemical changes of product ingredients is done. Results showed that applying higher temperature of extrusion process (135/170/170 °C) had favourable effect on physical properties of extrudates compared to lower temperature (100/150/150 °C). The addition of vegetables and ascorbic acid resulted in decreased hardness, fracturability and expansion, but increased bulk density of extrudates. The addition of vegetables produced product with a higher share of ash, fibre, proteins, polyphenols and antioxidant activity, but lower fat compared to pure corn extrudates. Xanthophylls were more stable than carotenes during extrusion. Ascorbic acid reduced carotenoid degradation due to thermomechanical conditions within the extruder. Extrudates produced at higher extrusion temperature had high marks in sensory evaluation.

Zbrinjavanje krutog otpada u industriji voća i povrća važna je stavka jer u otpadu završi od 10 do 60% sirovine. Nepravilno gospodarenje otpadom može dovesti do onečišćenja okoliša i stoga se mora zbrinuti na prihvatljiv način. U industiji voća i povrća otpad predstavljaju: sjemenke, kožica (kora), neiskorišteno usplođe, ljuska, lišće, peteljka. Sav taj otpad može se iskoristiti i u konačnici dovesti do povećanja industrijske profitabilnosti. Otpad se može zbrinuti kompostiranjem, gdje dobijemo kompost koji se koristi za poboljšanje teksture tla i dodatak hranjivih tvari, za dobivanje biogoriva u koja se ubrajaju biovodik, bioplin, peleti i bioetanol, za izdvajanje aktivnih biokomponenti ekstrakcijom kao što su prehrambena vlakna, karotenoidi i druge boje, proteini, antioksidansi.

Kolesterol je jedan od osnovnih sastojaska jajeta pomoću kojeg se određuje nutritivna vrijednost ove namirnice. Zbog negativnog trenda kolesterola, stručnjaci su preporučali smanjenje konzumacije jaja, no novija istraživanja pokazuju kako konzumacija jaja ne utječe bitno na razinu LDL kolesterola u krvi. Udio kolesterola određivao se u 10 uzoraka žumanjaka jaja iz industrijskog (1-10 JATA) i domaćeg uzgoja (1-10 EKO) pomoću tankoslojne kromatografije (TLC). Udio ukupnih karotenoida u žumanjku jajeta diktira boju, te je zbog toga bitan parametar prilikom ocjenjivanja kvalitete kod potrošača. U ovom radu istim uzorcima ocjenjena je boja po Roché-ovoj ljestvici, te im je spektrometrijski određena količina ukupnih karotenoida. Zbog drugačije prehrane kokoši, jaja iz industrijskog uzgoja imala su niži udio kolesterola, intenzivniju narančastu boju, te veći udio ukupnih karotenoida.

Karotenoidi su biljni pigmenti, po kemijskoj strukturi tetraterpeni, koji buči daju narančastu ili žutu boju. Neki od karotenoida imaju antioksidacijska svojstva, dok β-karoten ima i provitaminsko djelovanje. U ovom radu je opisan postupak ekstrakcije karotenoida iz muškatne buče (Cucurbita moschata) i turkinje (Cucurbita maxima). Ekstrahirani pigmenti podvrgnuti su pročišćavanju preparativnom tankoslojnom kromatografijom, a identifikacija izoliranih karotenoida provedena je pomoću FTIR- spektroskopije, gdje su u svim snimljenim spektrima vidljive vrpce koje odgovaraju C=C vezi, što je karakteristika terpenoidnih spojeva. Dobiveni rezulatati pokazuju da se u sastavu Cucurbite maxime nalazi najviše β-karotena, luteina, likopena, a najmanje kriptoksantina a u sastavu Cucurbite moschate nalazi se najviše luteina, potom likopena i β-karotena.

Karotenoidi su jedna od najvažnijih skupina prirodnih pigmenata zbog njihove velike rasprostranjenosti te strukturne i funkcijske raznolikosti. Prirodni su antioksidansi i imaju važnu ulogu u fiziološkim procesima kod ljudi i životinja. U ovom završnom radu opisana je izolacija karotenoida iz zelene, žute i crvene paprike koristeći dvije različite smjese otapala. Pojedini karotenoidi u svakoj paprici identificirani su preparativnom tankoslojnom kromatografijom i FTIR-spektroskopijom. Tako je u zelenoj paprici najzastupljeniji feofitin i klorofil b te ksantofili lutein i violaksantin, u žutoj ksantofili koji su tijekom izolacije esterificirani, a u crvenoj paprici kapsantin i kapsorubin koji utječu na intenzitet crvene boje.

Paprika (Capsicum annuum L.) ima vrlo važnu ulogu u obrani ljudskog organizma od mnogobrojnih bolesti, zahvaljujući visokom sadržaju antioksidacijskih tvari. Brojna istraživanja provedena na paprici dokazala su prisutnost visokog sadržaja askorbinske kiseline, fenolnih spojeva, karotenoida, a samim time i visoku antioksidacijsku aktivnost. Cilj ovog istraživanja bio je ispitati razlike u sadržaju ukupnih fenola, askorbinske kiseline, karotenoida i ukupne antioksidacijske aktivnosti kod morfološki različitih plodova paprike, te utvrditi postojanje korelacija između tih parametara. Sadržaj askorbinske kiseline, ukupni sadržaj fenolnih spojeva, te ukupna antioksidacijska aktivnost plodova paprike određeni su spektrofotometrijski. Ukupna antioksidacijska aktivnost bila je u značajnoj pozitivnoj korelaciji sa sadržajem askorbinske kiseline (r=0, 7563 ; p=0, 006), kao i sadržaj ukupnih fenola i ukupne antioksidacijske aktivnosti. Kultivar (RC) imao je najveću antioksidacijsku aktivnost (16, 37 µmol Trolox/g svj.tv.) i najveći sadržaj karotenoida (1, 62 car mg/100 g svj.tv.). Kultivar (BC) je drugi po antioksidacijskoj aktivnosti (9, 85 µmol Trolox/g svj.tv.) i sadrži najviše fenolnih spojeva (0, 91 mg galne kiseline/g svj.tv.). Vitaminom C je najbogatiji (63, 05 mg/100 g svj.tv.) kultivar (BZ), a ujedno je treći po vrijednosti antioksidacijske aktivnosti (7, 74 µmol Trolox/g svj.tv.).

U radu je ispitivan uzgoj nevena (Calendula officinalis L.) i mrkve (Daucus carota L.) u konsocijaciji u pet različitih varijanti. U ovom ispitivanju praćene su dvije kulture u različitim kombinacijama kako bi se vidio rast i razvoj jedinki, te promjena pigmenata u listu, korijenu i cvijetu. Mjerenja, berbe i laboratorijske analize izvedene su u prvom i četvrtom tjednu razvoja. Svi prikupljeni podaci su analizirani kako bi dobili ocjenu efekta uzgoja u konsocijaciji. Praćenjem rezultata poljskog pokusa uočeno je da konsocijacija nevena i mrkve utječe na porast i formiranje broja listova, na porast visine biljaka, te na sadržaj pigmenata (klorofila a i b, te karotenoida). Uspoređujući sve podatke sa kontrolnim varijantama utvrđeno je da je porast biljaka najveći u prvom tjednu u konsocijaciji 50 % neven+50 % mrkva, a vrijednost pigmenata je najviša u varijanti 100 % neven.

Gac (Momordica cochinchinensis Spreng.) fruit arils contain an oil rich in carotenoids, especially lycopene and β-carotene, which can be enzymatically extracted in water. Response surface methodology was used to determine the factors influencing the enzymatic extraction of oil from gac fruit arils. A central composite design with four independent variables, namely enzyme mass per volume ratio, time, temperature and the stirring speed of the reaction, was carried out. The results show that all of these four factors have a significant effect on the oil yield recovery, with no significant interaction between these factors. Under the optimum conditions obtained (enzyme mass per volume ratio of 14.6 %, incubation time of 127 min, temperature of 58 °C and stirring speed of 162 rpm), it is estimated that the maximum oil recovery and the total carotenoid extraction per dry mass would be 79.5 % and 5.3 mg/g, respectively. There is a strong correlation between the oil recovery and total carotenoid content. The physicochemical properties of the extracted gac oil were characterised. Finally, the Schaal oven test shows that conservation time of gac oil is comparable to that of other edible oils., Ovojnica sjemenke biljke Momordica cochichinensis Spreng. sadržava ulje bogato karotenoidima, osobito likopenom i β-karotenom, koje se može ekstrahirati pomoću enzima. Metodom su odzivnih površina određeni faktori što utječu na enzimsku ekstrakciju ulja iz sjemene ovojnice. Proveden je centralno složeni plan sa četiri nezavisne varijable: omjer mase enzima i volumena smjese, vrijeme, temperatura i brzina miješanja. Rezultati su pokazali da sva četiri faktora bitno utječu na prinos ulja, a da među njima nema bitne interakcije. Pri optimalnim je uvjetima (omjer mase enzima i volumena od 14,6 %, vrijeme inkubacije od 127 min, temperatura od 58 °C i brzina okretaja od 162 o/min) maksimalni prinos ulja bio 79,5 %, a ukupno je ekstrahirano 5,3 mg β-karotena po g suhe tvari. Utvrđena je znatna korelacija između prinosa ulja i udjela ukupnog β-karotena. Opisana su fizikalno-kemijska svojstva ekstrahiranog ulja. Naposljetku je Schaal-ovim testom utvrđeno da je trajnost ulja dobivenog iz sjemenki biljke Momordica cochichinensis Spreng. slična onoj ostalih jestivih ulja.

Ta študija obsega enostopenjske in dvostopenjske ekstrakcije zmlete paprike s superkritičnim ogljikovim dioksidom (SC-CO2) in s tekočim propanom. Opazovali smo vpliv obratovalnih pogojev (temperatura in tlak) na izkoristek ekstrakcije, barvno intenziteto ekstrakta paprike (oleorezin) in na vsebnost totalnih karatenoidov v oleorezinu. Obratovalni pogoji enostopenjskih ekstrakcij s SC-CO2 so bili tlak 300 bar ter temperatura 40 °C, 60 °C in 80 °C, enostopenjskih ekstrakcij s propanom pa tlak 100 bar, 150 bar in 200 bar ter temperatura 40 °C in 60 °C. Pri dvostopenjskih ekstrakcijah smo papriko v prvi stopnji ekstrahirali s SC-CO2 pri 150 bar in 40 °C, v drugi stopnji pa s SC-CO2 pri 300 bar in 60 °C oziroma s propanom pri 100 bar in 40 °C. Izvedli smo tudi tankoslojno kromatografijo (TLC) ekstraktov. S sejalno analizo zmlete paprike smo določili velikost najpogosteje zastopanega zrna in velikost medianskega zrna. Z matematičnim modelom na osnovi 2. Fick-ovega zakona smo modelirali ekstrakcijske krivulje in izračunali difuzijske koeficiente topljencev. In this study single-stage and two-stage extractions of ground red pepper with supercritical carbon dioxide (SC-CO2) and liquid propane were performed and the influence of operating conditions (temperature and pressure) on the yield, the color intensity of paprika extract (oleoresin) and the content of total carotenoids in oleoresins was studied. Operating conditions of single stage extractions with SC-CO2 were pressure 300 bar and temperature 40°C, 60°C and 80°C and the conditions of one-step extraction with propane were 100 bar, 150 bar and 200 bar and temperature 40°C and 60°C. In two-stage extractions pepper was in the first step extracted with SC-CO2 at 150 bar and 40°C and in the second step with SC-CO2 at 300 bar and 60°C or propane at 100 bar and 40°C. Furthemore, a thin layer chromatography (TLC) of extracts was carried out. With a sieve analysis of ground pepper most represented particle size and the medium particle size were determined. The extraction curves were modeled with a mathematical model derived from Fick’s second law and the diffusion coefficients of solutes were calculated.

Voće je važna prehrambena namirnica koja u svom sastavu uz minerale i vitamine sadrži i razne organske spojeve povezane sa pozitivnim utjecajem na zdravlje. Najvažniji među njima su antioksidativni spojevi. Dosad su utvrđena antioksidativna svojstva za razne fenolne spojeve, posebice polifenole, flavonoide i antocijane, te karotenoide. Utvrđena je veza između konzumacije voća i prevencije raznih kroničnih bolesti, ali su mehanizmi djelovanja još uvijek nedovoljno poznati. Također su oprečna misljenja koji spojevi i u kojim koncentracijama pridonose zaštiti od određenih bolesti. Pojedine vrste voća sadrže raznovrsne i mnogobrojne antioksidativne spojeve, moguća je sinergija među njima. Utjecaj voća na prevenciju bolesti nije uvijek potpuno jasan, neki podaci pokazuju prevenciju dok drugi ne pokazuju nikakav utjecaj.

Zrno kukuruza žute boje jedina je žitarica sa značajnim sadržajem karotenoida, spojeva koji mogu djelovati kao provitamini vitamina A, antioksidansi i pigmenti žute, narančaste i crvene boje. Unatoč visokom udjelu u hrani nesilica, doprinos karotenoida zrna kukuruza boji i oksidacijskoj stabilnosti žutanjka jajeta je potpuno zanemaren. Cilj ovog istraživanja bio je odrediti karotenoidni profil zrna kukuruza i njihovo antioksidacijsko djelovanje, te utjecaj kukuruza na boju i oksidacijsku stabilnost žutanjka jajeta. Zrno kukuruza šest hibrida proizvedeno je istom agrotehnikom 2008. godine u Lovasu i 2009. godine u Rugvici. Hranidbeni tretmani nesilica razlikovali su se samo u hibridu kukuruza (Bc 354, Bc 394, Bc 462, Bc 572, Bc 678 i Pajdaš ; 56% u krmnim smjesama), a bili su bez dodatka pigmenta i s minimalno potrebnom količinom vitamina A (4000 IJ/kg). Šest kaveza s tri nesilice u nasumičnom rasporedu je sedam tjedana svake godine hranjeno s jednim od šest hranidbenih tretmana ili pozitivnom kontrolom (4 mg/kg dodanog pigmenta ; nepoznati hibrid kukuruza). Istraživani hibridi kukuruza razlikovali su se u sadržaju karotenoida, parametrima boje prema CIE L*a*b* i antioksidacijskoj aktivnosti. HPLC metodom je određen sadržaj (mg/kg) luteina (4, 23-16, 29), zeaksantina (8, 66-18, 49), β-kriptoksantina (0, 81-3, 12) i β-karotena (0, 40-1, 97), pri čemu je vegetacijska sezona imala statistički značajan, ali brojčano mali utjecaj na sadržaj luteina, zeaksantina i β-kriptoksantina. Sadržaj karotenoida linearno je povezan s parametrom boje b* (27, 11-39, 63) i antioksidacijskom aktivnošću heksanskog ekstrakta zrna kukuruza prema TEAC (5, 87-8, 90 ekv. Troloxa) i TBARS (36, 89-53, 20% inhibicije lipidne oksidacije) metodi. Karotenoidni profil žutanjaka odraz je karotenoidnog profila hibrida kukuruza kojim su hranjene nesilice, pri čemu je učinkovitost deponiranja luteina i zeaksantina bila i desetak puta viša od iste β-kriptoksantina i β-karotena. Raspon RYCF vrijednosti žutanjaka istraživanih hibrida kroz dvije godine iznosio je od 8 do 10, pri čemu je intenzitet boje bio viši (viši RYCF i a*) kod nesilica hranjenih s hibridima koji su imali viši sadržaj zeaksantina u odnosu na lutein. Oksidacijska stabilnost žutanjka jajeta različita je između istraživanih hibrida kukuruza, ali nije utvrđena povezanost sadržaja karotenoida u zrnu kukuruza i malondialdehida, produkta oksidacije, u žutanjcima jaja. Zaključno, važan je izbor hibrida kukuruza u proizvodnji jaja jer utječe na boju i oksidacijsku stabilnost žutanjka jajeta.

U radu je opisan lutein, njegov utjecaj na ljudsko zdravlje, sadržaj u smjesama za nesilice te mogućnost povećanja njegova sadržaja u žumanjku jajeta. Lutein se ubraja u skupinu karotenoida i podskupinu ksantofila. Od karotena razlikuje se po tome što sadrži kisik na lancu ugljikovih atoma. Istaknut je pozitivan utjecaj luteina na zdravlje ljudi (očuvanje vida i sprečavanje nastanka različitih oblika tumora). Upravo zbog izraženog antioksidacijskog djelovanja u novije vrijeme je poželjan u ljudskoj prehrani. U hranidbi kokoši lutein se prvenstveno koristio kao jedan od prirodnih pigmenata pomoću kojih se dobivala žuta boja žumanjka i kože tovnih pilića. Narančasta boja žumanjka rezultat je ostalih karotenoida. Mnogobrojni znanstveni radovi upućuju na mogućnost povećanja sadržaja luteina u žumanjku jajeta. Negativne posljedice uključivanja veće količine luteina u smjese za kokoši su loš utjecaj na akumulaciju poželjnih n-3 masnih kiselina i nekih vitamina u mesu i jajima te loša konverzija iz hrane u žumanjak. Maksimalna preporučena količina luteina u smjesi je do 250 mg/kg hrane. Veće količine od navedenih nemaju više izražen učinak na akumulaciju luteina u jajima kokoši. Konzumacija jaja s većim sadržajem luteina imala bi pozitivan utjecaj na zdravlje ljudi, a proizvodnja takvih jaja osigurala veću zaradu proizvođačima., This paper describes lutein, its effect on human health, the content in mixtures for laying hens and the possibility of increasing its content in egg yolk. Lutein belongs to group of carotenoids and subgroup of xanthophylls. It differs from carotene in that it contains oxygen in the chain of carbon atoms. Positive effects of lutein on human health are well known (eyesight preservation and prevention of various forms of tumors). Because of its strong antioxidant effect lutein is very desirable in human diet. In poultry production, lutein has been primarily used as a natural pigment to ensure yellow color of egg yolk and broiler skin. Orange color of egg yolk is a result of the presence of other carotenoids. Many scientific articles indicate the possibilities of increase of lutein content in egg yolk. Negative consequences of large doses of lutein in poultry feed include negative effect on accumulation of desirable n-3 fatty acids and some vitamins in meat and eggs as well as poor conversion from feed into the yolk. Maximum recommended dose is 250 mg of lutein per kg of feed. Any higher dose doesn’t have a significant effect on lutein content in egg yolk. Consumption of eggs with higher lutein content would have a positive effect on human health and production of these eggs would also ensure a higher profit for egg producers.

Ekstrakcijom heksanom, a zatim 80% etanolom predhodno pripremljenog tropa odIZ odabranih genotipova Bačka, Knjaz, Novosadski niski, O2, Rutgers i Saint Pierreparadajza, dobijeni su heksanski i etanolni ekstrakti tropa. Sadržaj karotenoida uheksanskim i polifenolnih jedinjenja, flavonoida i askorbinske kiseline u etanolnimekstraktima određen je spektrofotometrijskim metodama. Identifikacija ikvantifikacija pojedinih karotenoida u heksanskim i polifenolnih jedinjenja uetanolnim ekstraktima tropa paradajza izvedena je HPLC analizom. U ostacimanakon ekstrakcija tropa paradajza određen je sadržaj prehrambenih vlakana.Spektrofotometrijskim testovima određena je antiradikalska aktivnost na DPPHradikale i redukciona sposobnost dobijenih ekstrakata. ESR spektroskopijomispitan je uticaj etanolnih ekstrakata na reaktivne hidroksil i superoksid anjonradikale. Pored toga, ispitana je i helirajuća sposobnost etanolnih ekstrakata.Antiradikalsko delovanje na DPPH radikale ostataka nakon ekstrakcija tropaparadajza radikale, takođe je utvrđeno. Ispitana je in vitro antiproliferativnaaktivnost frakcija ekstrakata, njihovim delovanjem na rast tri histološki različitehumane ćelijske linije: MCF-7 (adenokarcinom dojke), HeLa (epitelni karcinomcerviksa) i MRC-5 (fetalni fibroblastni karcinom pluća). Rezultati ispitivanjahemijskog sastava, antioksidativne i antiproliferativne aktivnosti ekstrakata, kao iostataka nakon ekstracija tropa odabranih genotipova paradajza ukazuju namogućnost iskorišćenja ovog sporednog proizvoda kao potencijalnog izvoraprirodnih antioksidanata, koji bi našli primenu u prehrambenoj, farmaceutskoj ikozmetičkoj industriji., Tomato pomaces obtained from selected tomato genotypes (Bačka, Knjaz, Novosadski niski,O2, Rutgers and Saint Pierre) were extracted sequentially with hexane and 80% ethanol. Thecontent of carotenoids i hexane and total polyphenolics, flavonoids and ascorbic acid inethanolic extracts was determined by spectrophotometric methods. Identification andquantification of individual carotenoids in hexane and polyphenolics in ethanolic extractswas determined by HPLC analysis. The content of dietary fiber was determined in theresidues after extraction of tomato pomaces. The scavenging activity on DPPH radicals andreducing power of the obtained extracts were determined spectrophotometrically. Theinfluence of ethanolic extracts on reactive hydroxyl and superoxide anion radicals wasexamined by electron spin resonance (ESR) spectroscopy. In addition, the chelating ability ofethanolic extracts was investigated. Scavenging effect on DPPH radicals of the residue afterextraction of tomato pomace, has also been established. Antiproliferative activity ofinvestigated extracts was determined in vitro, testing their influence on the growth of threehistologically different human cell lines: MCF-7 (breast adenocarcinoma), HeLa (cervixepithelioid carcinoma) and MRC-5 (fetal lung). Based on the results of chemical analysis,significant antioxidant and antiproliferative activity of the tomato waste extracts, as well asresidues after extraction showed that tomato waste obtained from different tomato genotypesshould be regarded as potential source of natural antioxidants, which can be used for variouspurposes in the food, pharmaceutical and cosmetic industry.

Karotenoidi su pigmenti topljivi u uljima i organskim otapalima, a boja im varira od žute, preko narančaste pa do crvene. Razlikuju se dvije strukturne grupe karotenoida: karoteni i ksantofili. Osnovnu strukturu karotenoida čine kovalentno povezane izoprenske jedinice, a na kraju lanca se nalaze prsten ili otvoreni lanac. Najzastupljeniji karotenoid je β-karoten, a ostali poznatiji karotenoidi su likopen, lutein, zeaksantin. Karotenoidi imaju raznoliku ulogu u prirodi, koriste se za apsorpciju svijetlosti, fotosintezu, fotoprotekciju, opskrbu bojim, zatim kao prekursori vitamina A, te kao bojila za hranu. Neki karotenoidi, bez obzira da li se radi o biljkama ili životinjama, vezani su na proteine i tada dolazi do promjene boje. Karotenoidi lako oksidiraju zbog velikog broja konjugiranih dvostrukih veza, te to dovodi do gubitka boje karotenoida. S obzirom da karotenoidi podlijžu oksidaciji, imaju antioksidativna svojstva, a pri visokom parcijalnom tlaku β-karoten ima prooksidativna svojstva. Karotenoidi su relativno stabilni tijekom skladištenja i rukovanja voćem i povrćem, a tijekom procesiranja su stabilni na toplinu, promjenu pH, te na tretiranje vodom. Carotenoids are pigments soluble in oils and organic solvents, and the they color variate from yellow through orange to red. There are two structural groups of carotenoids: the carotens and xantophyls. The basic structure of carotenoids is covalently linked isoprene units, and at the end of the chain is ring or open chain. The most common caroetnoid is β-carotene, and other important carotenoids are lycopene, lutein, zeaxanthin. Carotenoids have a diverse role in the nature. They absorb light, they are involved in photosynthesis, photoprotection, colour, they are precursors of vitamin A, as well as colorants for food. Some carotenoids, are bonded to protein and than colour changes. Carotenoids are easily oxidized due to large number of conjugated double bonds, and this leads to a loss o colour of carotenoids. Carotenoids have antioxidant properties, but at high partial pressure, β-carotene has prooxidant properties. Carotenoids are relatively stable over the storage and handling of fruits and vegetables, and during processing they are stable to heat, changes in pH, and water treatment.

Žuto narančasta boja žutanjka i kože peradi je poželjno svojstvo piletine i kokošjih jaja, a potpuno je ovisna o sadržaju karotenoida u hrani. Karotenoidi su pigmenti i antioksidansi koji štite animalne proizvode od oksidativnog kvarenja. Kukuruz žute boje zrna je jedina žitarica koja sadrži značajne količine karotenoida, pa je kao najzastupljenije krmivo u hrani peradi najvažniji izvor prirodnih boja i antioksidansa. Cilj ovog istraživanja bio je odrediti pigmentacijska i antioksidativna svojstva Bc hibrida kukuruza u proizvodnji jaja. Istraživanje je provedeno 63 dana, 81 kokoš nesilica na vrhu nesivosti i ujednačene težine raspoređene su po tri u kavez, a tri kaveza su hranjena smjesom sa 56% jednog od devet hibrida kukuruza koji je bio jedini izvor karotenoida. Krmne smjese bile su bez dodane sintetske boje uz minimalno potrebnih 4000 IJ vitamin A/kg. U sve smjese je dodano 2% lanenog ulja kao izvora na oksidaciju osjetljivih nezasićenih masnih kiselina. Karotenoidi zrna kukuruza i žutanjka jaja su kvantificirani spektrofotometrijski kao ekvivalenti β-karotena/g uzorka, a boja je određena prema CIE Lab. Oksidacijska stabilnost jaja čuvanih na sobnoj temperaturi, +4 ºC i 31 ºC u odnosu na svježa jaja određena je TBARS metodom mjerenjem sadržaja jednog od produkta lipidne oksidacije, malondialdehida (MDA). Hibridi kukuruza razlikuju (P

Boja djevičanskih maslinovih ulja potječe od klorofila i karotenoida iz ploda masline. Tijekom dozrijevanja plodova dolazi do raspadanja kloroplasta, čime pigmenti postaju izloženi djelovanju klorofilaze, Mg dekelataze i peroksidaze, uz nastajanje smeđezelenih do bezbojnih produkata. Sorte maslina međusobno se razlikuju u aktivnosti enzima koji sudjeluju u razgradnji klorofila te po količini pigmenata u plodu. Tijekom mljevenja maslina i miješenja tijesta enzimska razgradnja pigmenata je potaknuta niskim pH tijesta. Vrsta mlina (stupanj usitnjenosti i toplina oslobođena pri mljevenju), temperatura tijesta i dužina miješenja, dodatak soli kao pomoćnog sredstva te dodatak vode kod centrifugiranja mogu utjecati na povećanje masenog udjela pigmenata u ulju. Pigmenti u ulju izloženom svjetlu i kisiku prilikom skladištenja djeluju prooksidacijski i pri tome se degradiraju.

U posljednje vrijeme velika važnost se pridaje uzgoju pojedinih vrsta ljekovitih i aromatičnih biljaka, zbog njihovog bogatog bioaktivnog sastava. Radi boljeg očuvanja bioaktivnog sastava biljaka koriste se razne metode sušenja koje utječu na udio pigmenata u ljekovitom bilju. Cilj ovog rada bio je odrediti udio pigmenata u ekstraktima svježih biljaka i istih sušenih na tri različita načina: na zraku, liofilizacijom i mikrovalovima, kao i njihov antioksidacijski kapacitet. Udio klorofila, karotenoida i antocijana određen je spektrofotometrijski, a udio β-karotena primjenom metode visokotlačne tekućinske kromatografije (HPLC-PDA). Antioksidacijski kapacitet ekstrakata pripremljenih za određivanje pigmenata određen je u reakciji s ABTS reagensom (2, 2'-azinobis(3-etilbenzotiazolin-6-sulfonskom kiselinom)). Najveći udio klorofila određen je u ekstraktima liofiliziranih biljaka, dok je najveći udio karotenoida i β-karotena određen u ekstraktima svježih biljaka, a najveći udio antocijana u ekstraktima biljaka sušenih na zraku. Ekstrakti svježih biljaka najbogatiji su izvor antioksidansa čiji udio se značajno smanjuje sušenjem.

Leaf canopy manipulation by shading (irrelevant from the plants was treated with herbicide sulfosate or not) of maize plants raised in controlled environment, did not caused large changes in partitioning of dry-mass in plant. But inhibition of dry-matter and growth of maize plants caused by sulfosate treatment is bigger in unshaded (S) in relation to shaded (Sh) plants. Our opinion is that differences caused by functional-compensation processes, before viewed in other types of manipulation of source-sink relationship in plant. Inhibition of parameters of Chla fluorescencije and photosynthesis, caused by herbicide sulfosate, beginning in 6th day of trial, but decay of maize leaf photosynthetic function is so rapidly. Meanwhile in control plants that parameters on the end of trial is larger in shaded (Sh) relative to unshaded (S) plants. We interpreted that result also as functional-compensation processes. In maize plants raised in the field conditions under full day-light and then transfered in the shade (were they acclimatized), we noticed large inhibitions of growth, accumulation of dry-matter and their allocation in root and leaves with considerable increase of stem dry-mater and also early decrease of value of RWC parameter of leaves water regime under treatment of herbicide sulfosate. Besides that treatment of sulfosate in shaded plants caused significant decrease of all parameters of photosynthesis and Chla fluorescence. That caused early degradation of Chla and Chl b photosynthetic pigments, and degradation of carotenoids only at the end of trial (according to unchanged values of NPQ parameter of leaf photoprotektion) in shaded and sulfosate treated maize plants. Conclusion is that antenic function of photosynthesis was not destroyed by sulfosate action. Accordingly that in shaded maize plants the main part of inhibitory and degradative processes caused by herbicide sulfosate to mediate by inhibition of functions and growth of root and also by inhibition of water regime of leaves. Shading of herbicide sulfosate treated maize plants, raised in controled environment is largely different in comparison to shaded and sulfosate-treated maize plants raised in the field. We interpreted that differences with fact that shading of plants raised in controlled environment is not complete and it is more shorter than in field plants, and this results we interpreted as functional-compensation processes. But in field plants shading is so longer before treatment, and in this plants raised so called phenotype of 'shade plants', particularly sensitive to inhibitory action of sulfosate. And as conclusion we stated that longevity and completeness of shading is very influential factor to inhibitory action of sulfosate on maize plants. That testify of importance of 'source-sink' relationship in this particularly case. Manipulacija statusom lisnog pokrova putem zasenjivanja (nezavisno od toga da li su tretirane ili ne herbicidom sulfosatom) biljaka kukuruza raslih u kontrolisanim uslovima, ne dovodi do značajnijih izmena u preraspodeli suve mase. Međutim, inhibicija akumulacije suve mase i rastenja biljaka kukuruza usled tretmana sulfosatom znatno je veća kod nezasenjenih (S) odnosno zasenjenih (Sh) biljaka. Smatramo da su ove razlike uslovljene funkcionalno kompenzacionim procesima, ranije primećenim kod drugih vidova manipulacija 'proizvođač-potrošač' odnosa u biljci. Do inhibicije parametara fluorescencije Chla i fotosinteze, usled dejstva herbicidom sulfosatom, dolazi tek 6-og dana ogleda, ali je tad gašenje fotosintetskih funkcija listova kukuruza naglo. Međutim, kod kontrolnih biljaka, pomenuti parametri su na kraju ogleda značajno veći kod zasenjenih (Sh) odnosno nezasenjenih (S) biljaka. Pomenuti nalaz isto tumačimo funkcionalno kompenzacionim procesima. Kod biljaka kukuruza raslih u polju, pri punoj dnevnoj svetlosti, pa prenetih u senku (gde su aklimatizovane), zapažamo znatnu inhibiciju rastenja, akumulacije ukupne suve mase i njene alokacije prema korenu i listovima, uz znatno povećanje udeone suve mase stabla i rano smanjenje vrednosti RWC parametra vodnog režima listova, pri tretmanu herbicidom sulfosatom. Pored toga tretman sulfosatom dovodi kod zasenjenih biljaka i do značajnog sniženja svih parametara fotosinteze i fluorescencije Chla. To vodi ranoj degradaciji Chla i Chl b, a tek na kraju ogleda i degradaciji karotenoida (što je saglasno nepromenjenim vrednostima NPQ parametra fotoprotekcije lista), kod zasenjenih i sulfosatom tretiranih biljaka kukuruza. Znači, antenske funkcije fotosinteze tokom ogleda nisu bitno ugrožene dejstvom sulfosata. Prema tome, kod zasenjenih biljaka kukuruza većina inhibitornih i degradativnih procesa uzrokovanih dejstvom sulfosata posredovano je inhibicijom rastenja i funkcije korena, kao inhibicijom vodnog režima listova. Zasenjivanje tretiranih biljaka kukuruza, raslih u kontrolisanim uslovima, izgleda da vodi drugačijim posledicama, nego kod zasenjenih biljaka raslih u uslovima polja i tretiranih sulfosatom. To tumačimo time da je kod kontrolisanih biljaka zasenjivanje bilo delimično i znatno kraće, pa se nastale promene mogu smatrati procesima kompenzacije, dok je kod biljaka raslih u uslovima polja zasenjivanje bilo dugotrajnije pre samog tretmana, pa se nastali fenotip 'biljaka senke' pokazao veoma osetljivim na inhibitorno dejstvo sulfosata. Znači, dužina i obim zasenjivanja veoma utiču na reakciju biljaka kukuruza na dejstvo sulfosata, što svedoči o značaju 'proizvođač-potrošač' odnosa u tom slučaju.

Istraživan je utjecaj sorte i mikroklimatskih uvjeta na sadržaj karotenoida u mandarinama sorti Kawano Wase, Zorica, Chahara, Okitsu, ubranim na pet različitih lokacija u dolini Neretve, u dva termina berbe. Karotenoidni spojevi određivani su primjenom HPLC metode uz UV/Vis PDA detekciju. U ispitivanim sortama identificirano je 9 karotenoida (violaksantin, luteoksantin a i b, lutein, lutein izomer, zeaksantin, β-kriptoksantin, α-karoten, -karoten), a dominantan je β-kriptoksantin (2, 47-16, 67 mg/kg svježe pulpe mandarine) koji je u ukupnoj količini karotenoida zastupljen od 55 do 70%. Najviša koncentracija ukupnih karotenoida određena je u sorti Kawano Wase (8, 16-26, 13 mg/kg svježe pulpe mandarine), a u padajućem nizu slijede Chahara (11, 61-23, 43 mg/kg), Okitsu i Zorica (8, 31-18, 67 mg/kg ; 4, 36-21, 22 mg/kg). Područje uzgoja i sortiment značajno utječu na koncentraciju ukupnih ksantofila, dok je sorta mandarine imala značajan utjecaj na koncentraciju β-kriptoksantina (p

Za proizvodnju soka korišteni su plodovi mandarina ubrani u dolini Neretve, u dva termina berbe. Plodovi su predtretirani pektolitičkim enzimom te se variralo vrijeme (30, 60 min), temperatura (20, 50°C) i koncentracija enzima (50, 150ppm) te ultrazvukom gdje se variralo vrijeme (5, 1 min) te amplitude (60, 120µ), paralelno je rađena i kontrola. Nakon predtretmana sirovine, sok je dobiven prešanjem na pak preši. Iskorištenje sirovine tijekom proizvodnje soka bilo je od 59, 1% do 88, 3%. Predtretman ultrazvukom je pokazao bolje iskorištenje. Nadalje u sokovima se određivala suha tvar, pH vrijednost, količina ukupnih karotenoida i fenola te njihova antioksidacijska aktivnost i vitamin C. Nije dokazan utjecaj berbe i predtretmana na fizikalna svojstva soka. U ispitivanim sokovima količine karotenoida kretale su se od 0, 00328 mg g-1 do 0, 1116 mg g-1. Veće količine karotenoida imali su sokovi druge berbe uz predtretman enzimom dok su uzorci predtretiranim ultrazvukom imali manje količine istih. Količine fenola kretale su se od 3, 333 mg g-1 do 15, 000 mg g-1, te antioksidacijska aktivnost od 1, 671 µg/100g do 286, 76 µg/100g . nije utvrđena pravilnost u promjeni udjela fenola i antioksidacijske aktivnosti s obzirom na termin berbe i predtretman. Količine vitamina C kretale su se od 11, 4 mg/100mL do 22, 61 mg/100mL bez značajnog utjecaja termina i predtretmana.

Fotosinteza je neophodan i izuzetno složen biokemijski proces u biljkama. Odvija se u reakcijskim centrima smještenim na tilakoidnim membranama kloroplasta. Razlikujemo dva reakcijska centra biljaka – PSII i PSI. Na PSII se stvara protonski gradijent, formira se O2 i oslobađa se e- koji se potom prenosi do PSI. Mehanizmi zaštite fotosustava omogućuju jednolik prijenos energije na reakcijske centre i optimalan tijek elektrona među njima. Zbog svoje građe PSII je podložan oksidaciji koja rezultira gubitkom funkcije, u čijem sprečavanju vrlo važnu ulogu imaju pomoćni i zaštitni pigmenti poput karotenoida. Karotenoidi se javljaju već kod prvih bakterija i prisutni su u svim carstvima, u fotosintetskim i u nefotosintetskim organizmima. Karotenoidi, klorofili i proteini zajedno tvore antenske komplekse koji služe za sakupljanje svjetlosne energije i njezin prijenos na reakcijske centre. Kao dio antenskih kompleksa, karotenoidi imaju ulogu pomoćnih pigmenta za sakupljanje svjetlosne energije i njezin prijenos do klorofila a te ulogu zaštitnih pigmenata koji sprečavaju oksidaciju reakcijskog centra. Naime, zbog građe u obliku linearnih organskih molekule s višestruko konjugiranim dvostrukim vezama, pi konjugirane strukture, mogu prenositi energiju koju apsorbiraju do molekula klorofila a u reakcijskom centru ili preuzeti višak energije s reakcijskog centra, te zahvaljujući antioksidativnom djelovanju mogu spriječiti oštećenja uzrokovana reaktivnim oblicima kisika na reakcijskom centru i tilakoidnim membranama. Važnu ulogu u zaštiti od oštećenja fotosistema oksidacijom ima ksantofilski ciklus čije su komponente poznate ali nedostaje cjelovit biofizički mehanizam. Photosynthesis is a vital and complex biochemical process that occurs in the reaction centers of the chloroplast thylakoid membranes in plants. There are two reaction centers – PSII and PSI. PSII establishes proton gradient, creates oxygen and releases electrons that are subsequently transferred to PSI. Photosystem protection mechanisms allow a balanced energy transfer between reaction centers and an optimal electron flow. Due to its built PSII is susceptible to oxidation that leads to a loss of function. Accessory and protective pigments such as carotenoids have a great contribution in stopping oxidation. Carotenoids were first developed in early bacteria and now they are present in all domains, both in photosynthetic and non-photosynthetic organisms. Carotenoids, chlorophylls and proteins together form antenna complexes that are used to harvest light and transfer its energy on the reaction centers. The role of carotenoids in antenna complexes is that of accessory pigments harvesting energy and transferring it on chlorophyll a molecules. Besides being accessory pigments, as protective pigments they have a role in protecting reaction centers from oxidation. Due to their linear molecular structure that contains multiple conjugated double bonds, called piconjugated system, they can either transfer absorbed energy toward chlorophyll a reaction center molecule or accept excess reaction center energy. They can also stop the damage from reactive oxygen species on reaction centers and thylakoid membranes due to their antioxidative abilities. Protection from oxidative damage of photosystem is mainly provided by xanthophyll cycle. Main components of the cycle are quite known but the actual biophysicalmechanism is not yet derived.

The aim of this study is to compare the production of biomass enriched with carotenoids and ergosterol by yeast strain Rhodotorula glutinis CCY 20-2-26 grown under optimal growth conditions and in the presence of exogenous stress factors. R. glutinis cells were exposed to UV irradiation, oxidative stress (2–10 mmol/L H2O2) and osmotic stress (2–10 % NaCl). During the experiment, growth characteristics and the production of biomass, carotenoids and ergosterol were evaluated. Experiments were carried out in Erlenmeyer flasks and in laboratory fermentor. First, R. glutinis cells were exposed to higher concentration of stress factors added into the production medium. Further, low concentrations of NaCl and H2O2 were added to the inoculum medium or to both inoculum and production media. Exposure of red yeast cells to all tested stress factors resulted in higher production of carotenoids as well as ergosterol, while biomass production was changed only slightly. Under high stress, 2–3 times increase of β-carotene was observed. The addition of low salt or peroxide concentration into the inoculation media led to about 2-fold increase of carotenoid production. In Erlenmeyer flasks the best effect on the carotenoid and ergosterol production (3- to 4-fold increase) was exhibited by the combined stress: the addition of low amount of NaCl (2 mmol/L) into the inoculum medium, followed by the addition of H2O2 (5 mmol/L) into the production medium. The production of ergosterol in most cases increased simultaneously with the production of carotenoids. Cultivation of R. glutinis carried out in a 2-litre laboratory fermentor was as follows: under optimal conditions about 37 g/L of yeast biomass were obtained containing approx. 26.30 mg/L of total carotenoids and 7.8 mg/L of ergosterol. After preincubation with a mild stress factor, the yield of biomass as well as the production of carotenoids and ergosterol substantially increased. The best production of enriched biomass was obtained in the presence of peroxide in the inoculation medium (52.7 g/L of biomass enriched with 34 mg/L of carotenoids) and also under combined salt/peroxide or salt/salt stress (about 30–50 g/L of biomass enriched with 15–54 mg/L of total carotenoids and about 13–70 mg/L of ergosterol). R. glutinis CCY 20-2-26 could be used as a potential biotechnological producer of carotenoid-rich biomass., Svrha je ovoga rada usporediti proizvodnju biomase, obogaćene karotenoidima ili ergosterolom s pomoću crvenoga kvasca Rhodotorula glutinis CCY 20-2-26 u optimalnim uvjetima rasta, s proizvodnjom u uvjetima vanjskoga stresa. Stanice R. glutinis bile su izložene UV-zračenju, oksidativnom (2-10 mmol/L H2O2) i osmotskom stresu (2-10 % NaCl). Tijekom pokusa, provedenog u Erlenmeyerovim tikvicama i laboratorijskom fermentoru, procijenjene su karakteristike rasta te proizvodnja biomase, karotenoida i ergosterola. Stanice R. glutinis najprije su izložene većim koncentracijama soli i vodikova peroksida dodanih podlozi za uzgoj, a zatim malim koncentracijama tih spojeva dodanih inokulumu ili inokulumu i podlozi za uzgoj. Izlaganjem stanica kvasca stresnim uvjetima dobivene su veće količine karotenoida ili ergosterola, dok se količina proizvedene biomase nije bitno povećala. Dodatkom veće koncentracije soli ili vodikova peroksida količina se β-karotena povećala 2-3 puta, a dodatkom malih koncentracija tih spojeva inokulumu količina je karotenoida dvostruko porasla. U pokusu provedenom u Erlenmeyerovim tikvicama dobiveno je 3-4 puta više karotenoida i ergosterola (u usporedbi s kontrolnim uzorkom) pri ovim uvjetima: 2 % NaCl je dodano inokulumu, a zatim je 5 mmol/L H2O2 dodano podlozi za uzgoj. Uzgojem R. glutinis u laboratorijskom fermentoru volumena 2 L pri optimalnim je uvjetima dobiveno 37 g/L biomase, obogaćene s 26,3 mg/L karotenoida i 7,8 mg/L ergosterola. Nakon prethodne inkubacije stanica kvasca pod blagim se stresom bitno povećala proizvodnja karotenoida i ergosterola. Najbolji su rezultati postignuti u ovim uvjetima: dodatkom vodikova peroksida dobiveno je 52,7 g/L biomase obogaćene s 34 mg/L karotenoida, a dodatkom soli i vodikova peroksida ili dviju različitih koncentracija soli dobiveno je 30-50 g/L biomase obogaćene s 15-54 mg/L karotenoida i 13-70 mg/L ergosterola. Na kraju je pokusa zaključeno da se R. glutinis CCY 20-2-26 može uspješno upotrijebiti za proizvodnju biomase obogaćene karotenoidima.

Karotenoidi su prirodni pigmenti koji se najčešće nalaze u voću, povrću, cvijeću, pticama. To su poliizoprenske molekule koje se mogu podijeliti na dvije glavne skupine: a) karoteni, ugljikovodični karotenoidi ; b) ksantofili, oksigenirani derivati ugljikovodika. Svojstva karotenoida su određena njihovom specifičnom kemijskom strukturom, što se posebno odnosi na njihovu konjugiranu dvostruku vezu. Danas im se pridaje posebna važnost radi njihovog dokazanog antioksidacijskog i antikancerogenog djelovanja. Najčešće se određuju kromatografskim tehnikama, od kojih je najzastupljenija HPLC metoda, koje obično zahtijevaju prethodnu obradu uzorka. Cilj ovog rada bio je, pregledom znanstvene literature, iznijeti najnovije spoznaje o kromatografskim metodama određivanja karotenoida.

U cilju produženja trajnosti, breskve se prije skladištenja mogu podvrgnuti kratkom i relativno blagom toplinskom tretmanu. Tako tretirane breskve ponekad pokazuju i određene nepoželjne osobine kao što je crvenilo mesa. Cilj ovog rada bio je ispitati utjecaj tretmana od 45oC u trajanju od 24 minute ; 48oC u trajanju 6 minuta i 52oC u trajanju od 2 minute i skladištenja 2 i 4 tjedna na kvalitetu breskve sorte Fantasia. Na tako tretiranim breskvama određivana su fizikalno-kemijska svojstva, količina ukupnih karotenoida, antocijana i količina pektina topljivog u vodi, oksalatu i lužini. U breskvama sa crvenilom mesa ustanovljena je povećana količina antocijana, dok se količina karotenoida smanjuje. Količina antocijana i karotenoida nakon skladištenja najbolje su očuvane toplinskim tretmanom na 48oC, dok su pektini najbolje očuvani nakon toplinskog tretmana na 52 oC.

Boja žutanjaka jaja, kože ili mesa peradi važan je čimbenik percepcije kakvoće proizvoda za potrošače. Boja kože ili žutanjka povezana je s nakupljanjem pigmenata karotenoida, koji su važni za metabolizam rasta i plodnost peradi. Žuti kukuruz je jedina žitarica sa značajnom količinom karotenoida te je, kao najzastupljenije krmivo u hrani peradi u RH , za perad važan izvor pigmenta. Karotenoidi u kukuruzu su gotovo isključivo smješteni u endospermu zrna te određuju njegovu boju. Kemijsko određivanje sadržaja karotenoida je skupo i dugotrajno, a zbog toga u praksi i često neprimjenjivo. Cilj ovoga istraživanja bio je odrediti parametre boje endosperma kukuruza prema CIE Lab sustavu i njihovu povezanost sa sadržajem karotenoida u zrnu. U istraživanju je analizirano 18 Bc hibrida kukuruza. Karotenoidi iz zrna su ekstrahirani heksanom, a sadržaj je kvantificiran spektrofotometrijski pomoću apsorpcijskog koeficijenta β-karotena u heksanu. Boja endosperma je mjerena instrumentalno kolorimetrijskim uređajem (Chroma meter CR-410, Minolta, Japan). Prosječni sadržaj karotenoida u zrnu iznosio je 33,16 μg β-karotena/g (raspon od 22,13 do 47,47 μg/g). Srednje vrijednosti parametara boje L*, a* i b* redom su iznosile 84,11 (od 78,81 do 87,29), 0,17 (od -1,30 do 2,62) i 34,83 (od 29,87 do 40,07). Od parametara boje endosperma jedino je parametar žutoće b* bio vrlo visoko signifikantno (P, The colour of egg yolk and poultry skin or flesh is a very important factor influencing the consumers’ quality perception. Carotenoid pigments which are associated with poultry growth metabolism and fertility are deposited in skin or egg yolk. Yellow corn is the only cereal with substantial carotenoid content. Also, yellow corn is the most important nutrient in poultry nutrition in Croatia and therefore an important source of pigments for poultry pigmentation. Carotenoids are located in the grain endosperm and they are responsible for the yellow colour of the grains. Chemical determination of carotenoids is often expensive and time-consuming and therefore inapplicable in practice. The aim of this research was to determine the relationship between the colour shade, according to the CIELab system, and the total carotenoid content in grains of 18 corn hybrids. Corn grain carotenoids were extracted with hexane and quantified using the extinction coefficient of β-carotene in hexane. The corn grain colour was measured with Chroma Meter Cr-410 (Minolta, Japan). The average carotenoid content was 33.16μg β-carotene/g (range from 22.13 to 47.47μg/g). Average values of colour parameters L*, a* and b* were 84.11 (78.81-87.29), 0.17 (-1.30-2.62) and 34.83 (29.87-40.07), respectively. Only yellowness (b*) correlated significantly (P

U radu je ispitivan fizikalno-kemijski sastav pulpa, kora i želiranih proizvoda od mandarine Citrus Unshiu cv. Saigon i klementine Citrus Clementina cv. Corsica SRA 63. Primjenom tekućinske kromatografije (HPLC) uz UV / VIS Diode Array detekciju identificirano je šest karotenoidnih pigmenata u pulpi, kori, odgorčenoj kori i želiranim proizvodima: α -karoten, β -karoten, γ -karoten, lutein, zeaksantin i β -kriptoksantin. β -karoten određen je u najvećoj, a γ -karoten u njamanjoj koncentraciji u svim uzorcima, osim u marmeladi od mandarine gdje je najviše određeno zeaksantina. Tijekom prerade pulpe u želirane proizvode količina karotenoidnih pigmenata se smanjila. Na smanjenje koncentracije karotenoidnih pigmenata utjecala je primjena povišene temperature tijekom kuhanja. Kvantitativna deskriptivna analiza i tehnika jednostavnog niza pokazale su da su želirani proizvodi visoke kvalitete, a posebno obogaćeni ekstra džem.

U članku je sustavno prikazan sadržaj rezistentnog škroba i antioksidanta (karotenoida, vitamina E i fenola)te antioksidativna moć 11 komercijalnih hibridima kukuruza koji se uzgajaju u Hrvatskoj

U ovom radu su provedena istraživanja na komercijalnim uzorcima djevičanskih maslinovih ulja, ulja sastavljenih od rafiniranog maslinovog ulja i djevičanskih maslinovih ulja i ulja komine masline. Određeni su osnovni pokazatelji kvalitete, sastav masnih kiselina i udjel i sastav nekih negliceridnih sastojaka (fenola, karotenoida, klorofila, sterola, triterpenskih alkohola). Osim toga pratile su se promjene ovih sastojaka, kao i hidrolitičke i oksidacijske promjene tijekom skladištenja, a održivost navedenih ulja određivana je i metodama ubrzanog kvarenja. Svi ispitivani uzorci imali su sličan sastav masnih kiselina. Uzorci ekstra djevičanskih maslinovih ulja razlikovali su se po udjelu negliceridnih sastojaka i po održivosti, od ulja koja su prošla rafinaciju. Djevičanska ulja imala su više fenola, karotenoida, i klorofila, dok su maslinova ulja i ulja komine imala više sterola, a ulja maslinove komine sadržavala su i eritrodiol. Od karotenoida u svim uzorcima najzastupljeniji je lutein, zatim β -karotena, pa kriptoksantin. Najzastupljeniji sterol u svim ispitanim uljima je β -sitosterol. Među uzorcima ekstra djevičanskih ulja obzirom na podrijetlo bilo je razlike u udjelu negliceridnih sastojaka, kao i između maslinovih ulja (sastavljenih od rafiniranog maslinovog ulja i djevičanskih maslinovih ulja) i ulja maslinove komine. Tijekom skladištenja u mraku pri sobnoj temperaturi smanjio se udjel fenola, karotena i klorofila u svim uzorcima, a razgradnja ovih sastojaka je bila veća u uljima koja su prošla rafinaciju. Djevičanska maslinova ulja imala su bolju održivost skladištenjem u mraku pri sobnoj temperaturi i pri 98 oC, dok su rafiniran ulja imala nešto bolju održivost pod UV svjetlom. Značajan utjecaj na održivost imali su fenolni spojevi i klorofili.

Zelenu boju listovima daju klorofili. No, uz klorofile u listovima su prisutni žuti i narančasti karotenoidi čije su boje prekrivene dominirajućom zelenom bojom. U jesen, prije no što s listopadnog drveća otpadnu listovi, u njima se odnos količine tih pigmenata mijenja, pa do izražaja dolaze i žute i narančaste boje. Osim toga, u listovima nekih biljaka započinje stvaranje crvenih antocijana. Posljedica tih promjena su raskošne jesenske boje listova.

Uključivanje teških metala u metabolizam biljaka prouzročuje promjene specifičnih metaboličkih putova, poput procesa sinteze organske tvari. Biljke tri kultivara rotkvice izložene su tretmanu s 0, 5 mM Cu, odnosno Pb u hranjivoj otopini tijekom 48 h. Sadržaj fotosintetskih pigmenata u listovima utvrđen je spektrofotometrijski i izražen na jedinicu mase suhe i svježe tvari lista. Manja akumulacija suhe tvari u listu i hipokotilu tretiranih biljaka rezultirala je relativnim povećanjem sadržaja pigmenata u suhoj tvari lista. Ovim je istraživanjem utvrđeno da je sadržaj fotosintetskih pigmenata, u uvjetima kratkog izlaganja navedenim teškim metalima, neprecizan pokazatelj njihove toksičnosti za rotkvicu.

U ovom radu ispitivan je karotenoidni sastav i antioksidacijski kapacitet u pulpama i korama mandarine Citrus Unshiu Marc. Saigon i klementine Citrus Clementine Corsica SRA 63. U svim uzorcima određeni su osnovni fizikalno-kemijski parametri. U pulpi i kori mandarine i klementine primjenom visokodjelotvorne tekućinske kromatografije (HPLC) uz UV/VIS Diode Array detekciju identificirano je šest karotenoidnih spojeva: α -karoten, β -karoten,  -karoten, lutein, zeaksantin i β -kriptoksantin. Ukupna količina identificiranih karotenoida bila je najveća u pulpi mandarine Saigon, a najmanja u kori klementine Corsica. U svim uzorcima osim kore mandarine Saigon određena je najveća koncentracija β -karotena, dok je u kori mandarine Saigon utvrđena najveća koncentracija  -karotena. Antioksidacijski kapacitet određen je primjenom DPPH, ABTS i FRAP metoda. Najveća vrijednost antioksidacijskog kapaciteta određena je u pulpama mandarine i klementine i stoga su one potencijalni bogati izvori prirodnih antioksidansa. Određen je i koeficijent korelacije između količine ukupnih karotenoida i antioksidacijskog kapaciteta. Koeficijenti korelacije bili su izrazito visoki u svim ispitivanim uzorcima što ukazuje na značajan doprinos karotenoidnih pigmenata antioksidacijskom kapacitetu plodova mandarine i klementine.

The research of light and substrate role in leaf photosynthetic pigments, free proline content and flower quality indices in two gerbera cultivars (Vino and Ruby Red) showed that flower stems were longer in additional lighting treatment, coco’s peat amended with rice chaff and cultivar Ruby Red. Chlorophyll b concentration was in negative relation to leaf proline content and correlated to longer flower stems. In general, the higher leaf total chlorophyll concentration was related to longer stems, and such stems have had larger flower heads. Flower head diameter did not differ significantly between cultivars; it depended on light regime, substrate and their interaction., Istraživanje uloge svjetla i supstrata u sadržaju fotosintetskih pigmenata i slobodnoga prolina u listu; kao i pokazatelja kvalitete cvijeta kod dvije sorte gerbera (Vino i Ruby Red); pokazalo je da su cvjetne stapke bile duže u tretmanu s dodatnim osvjetljenjem; supstratu na bazi kokosa s dodanim rižinim pljevicama te kod sorte Ruby Red. Koncentracija klorofila b negativno je korelirala sa sadržajem prolina u listu i pozitivno s duljinom cvjetnih stapki. Općenito; viša koncentracija ukupnih klorofila bila je povezana s dužim stapkama i takve su stapke imale krupnije cvjetove. Promjer cvijeta nije se značajno razlikovao između sorata; a zavisio je o svjetlosnome režimu; supstratu i njihovoj interakciji.

Uključivanje teških metala u metabolizam biljaka prouzročuje promjene specifičnih metaboličkih putova, poput procesa sinteze organske tvari. Biljke tri kultivara rotkvice izložene su tretmanu s 0,5 mM Cu, odnosno Pb u hranjivoj otopini tijekom 48 h. Sadržaj fotosintetskih pigmenata u listovima utvrđen je spektrofotometrijski i izražen na jedinicu mase suhe i svježe tvari lista. Manja akumulacija suhe tvari u listu i hipokotilu tretiranih biljaka rezultirala je relativnim povećanjem sadržaja pigmenata u suhoj tvari lista. Ovim je istraživanjem utvrđeno da je sadržaj fotosintetskih pigmenata, u uvjetima kratkog izlaganja navedenim teškim metalima, neprecizan pokazatelj njihove toksičnosti za rotkvicu., The involvement of heavy metals in plant metabolism leads to the alterations of specific metabolic pathways such as organic matter synthesis. The plantlets of three radish cultivars have been exposed to 0.5 mM Cu or Pb in nutrient solution for 48 h. The content of photosynthetic pigments was determined spectrophotometrically and expressed on leaf fresh and dry matter basis. The lower dry matter accumulation in leaves and hypocotylls of stressed plants was accompanied by the relative increment of pigments content in leaf dry matter. This research showed that the photosynthetic pigments content in short exposure conditions to mentioned heavy metals was inaccurate indicator of their toxicity in radish.

Cilj metodičkog dijela ovog rada bio je predložiti nove interdisciplinarne koncepte i eksperimentalne postupke, temeljene na tvarima i pojavama iz svakodnevnog života, pri obradi nastavne jedinice alkeni-konjugirane dvostruke veze u IV. razredu gimnazije. Sadržaj je obrađen u korelaciji s programom fizike (apsorpcija svjetlosti, elektromagnetski spektar, boja) ; s biologijom (biološka djelovanja pigmenata iz voća i povrća) i s likovnom umjetnošću. U radu je navedena uputa za izradu i uporabu jednostavnog CD-spektroskopa, predložen postupak izolacije pigmenata iz crvene paprike, uporabljena tankoslojna kromatografija pri razdvajanju pigmenata i dr.

U ovom istraživanju određivana su fizikalno-kemijska svojstva (ukupna i topljiva suha tvar, pH vrijednost, ukupna kiselost), fenolni spojevi (ukupni fenoli, flavonoidi i flavan-3-oli), karotenoidni spojevi te antioksidativna aktivnost u cvjetovima bazge ubranim na dva različita geografska područja Republike Hrvatske, tj. u okolici Zagreba i u Lici. Navedena svojstva i spojevi istraživani su također u ekstraktima cvijeta bazge te u sirupima pripremljenim iz ekstrakata. Fenolni sastav i antioksidativna aktivnost određena je primjenom spektrofotometrijskih metoda, dok je karotenoidni sastav određen primjenom tekućinske kromatografije visoke djelotvonosti (HPLC) uz UV-VIS Dioda Array detekciju. Najveća količina fenolnih i karotenoidnih spojeva određena je u svježem cvijetu bazge, dok se koncentracija u ekstraktu i sirupu značajno smanjila. Niža količina svih fenolnihs pojeva u ekstraktima i sirupima određena je zbog prisutnog razrjeđenja te zbog toga što ekstrakcija nije bila potpuna odnosno zbog nestabilnosti navedenih spojeva.

Centaurea ragusina L. je hrvatska endemična biljna vrsta dobro prilagođena za život na stijenama okrenutim prema moru. Vodni status, sadržaj prolina i pigmenata, aktivnost katalaze (KAT) i askorbat peroksidaze (APOX) analizirani su u biljkama uzgojenim u uvjetima in vitro izloženim solnom i osmotskom stresu. Zakorijenjene biljčice koje su rasle na MS &frac12 ; ; hranjivoj podlozi uz dodatak 150, 300, 450 ili 600 mM soli i 300 mM manitola istražene su nakon 5, 10 i 15 dana. Na svim koncentracijama NaCl i manitolu dolazi do smanjenja vodnog statusa biljaka, dok masa suhe tvari raste. Sadržaj prolina se povećava na svim koncentracijama NaCl i na manitolu, osim nekon pet dana u korijenu na 600 mM NaCl gdje se sadržaj prolina smanjuje. Sadržaj klorofila a peti i deseti dan raste, dok se petnaesti dan smanjuje na svim koncentracijama NaCl i na manitolu. U sadržaju klorofila b peti dan na NaCl nema promjene, dok se deseti i petnaesti dan sadržaj smanjuje. Manitol povećava sadržaj klorofila b, osim nakon petnaest dana. Sadržaj karotenoida se povećava peti, a smanjuje deseti i petnaesti dan na NaCl, dok manitol uzrokuje porast peti i deseti, a smanjenje petnaesti dan. NaCl uzrokuje smanjenje aktivnosti APOX u izdanku, osim na 600 mM NaCl deseti dan. U korijenu aktivnost raste na nižim koncentracijama, dok se na višima smanjuje. Manitol povećava aktivnost u izdanku i korijenu tijekom cijelog pokusa. Niže koncentracije NaCl i manitol uzrokuju povećanje aktivnosti KAT, dok se aktivnost smanjuje na višim koncentracijama NaCl. Prikazani rezultati pokazuju da su APOX i KAT važan dio obrambenog mehanizma kod dubrovačke zečine, te da sudjeluju u njezinoj prilagodbi na osmotski stres.

U sokovima mandarine s različitim udjelima voća (50, 65, 80, 100%) proizvedenim od sorte Kuno određivani su u kupni karotenoidi i β -karoten. Navedeni sokovi su proizvedeni bez i s dodatkom 0, 2 % askorbinske kiseline te je u njima ispitana stabilnost karotenoidnih spojeva tijekom skladištenja. Ukupni karotenoidi i β -karoten određivani su spektrofotometrijski. Tijekom skladištenja (45 dana, pri 4°C) smanjila se količina karotenoidnih spojeva u svim sokovima neovisno o udjelu voća ili dodatku askorbinske kiseline. Dobiveni rezultati ukazuju da dodatna količina askorbinske kiseline nema velikog utjecaja na očuvanje karotenoidnih spojeva.

U radu ispitivana su svojstva maslinovih ulja dobivenih centrifugalnom ekstrakcijom iz sorti Buharica i Oblica iz dvije berbe, 2000. i 2001. i sa iste lokacije (otok Brač). Maslinovo ulje sorte Oblica iz 2001. godine pokazalo je nešto bolju oksidacijsku stabilnost nego ulje sorte Buharica iz iste godine.

U okviru ovog rada ispitivano je nerafinirano ulje suncokreta dobiveno u laboratoriju hladnim prešanjem, vrućim prešanjem iz različito pripremljenog sjemena i Soxhlet ekstrakcijom, kao i industrijski hadno prešano ulje. U uljima je određivan peroksidni broj i udjel slobodnih masnih kiselina, apsorbancija u UV području kod 232 nm i 270 nm i održivost Rancimat metodom. Boja ulja izražena je kao indeks boje, a ispitivane su i obojene tvari u ulju s posebnim naglaskom na karotenoide. Oba ulja dobivena hladnim prešanjem su izrazito svjetlije boje od ostalih ulja. Ona su imala niži indeks boje i maji udjel klorofila, dok kod ukupnih karotenoida te razlike nisu bile tako jako izražene. Ekstrakcijom dobiveno ulje imalo je najmanje ukupnih karotenoida. U svim ispitivanim uljima od pojedinih grupa karotenoida najviše su zastupljeni dioli (lutein + zeaksantin), a najmanje ugljikovodici (beta-karoten). Najveći utjecaj povišene tempeature tijekom pripreme i prešanja sjemena bio je na udjel kriptoksantina, kao predstavnika monoola. Najbolju održivost, određenu kao indukcijska perioda imalo je ekstrahirano ulje, iza čega se smanjuje kako slijedi: vruće prešano ulje, oba hladno prešana ulja i vruće prešano ulje iz preprženog sjemena suncokreta.

Unutar ovog rada istraživan je utjecaj skladištenja maslinovog ulja na standardne pokazatelje kvalitete i boju odnosno pigmente u ulju. Korišteni su uzorci maslinovog ulja sorti Oblica i Buharica i mješanih sorti s područja Dalmacije. Ulja su bila skladištena 30 dana na svjetlu i u mraku na sobnoj temperaturi. U uzorcima je prije i nakon skladištenja određivan peroksidni broj, udjel slobodnih masnih kiselina i apsorbancija u UV području na 232 i 270 nm. Također je određivana boja ulja mjerenjem indeksa boja, te je mjeren udjel klorofila i karotenoida. U uzorcima skladištenim na svjetlu zabilježen je veliki porast peroksidnog broja i koeficijenta apsorbancije na 232 i 270 nm, dok je u uljima skladištenim u mraku taj porast bio mnogo manji. Udjel klorofila i ukupnih karotenoida u uzorcima skladištenim na svjetlu bio je manji u odnosu na početni, a u onim skladištenim u mraku nije zabilježeno znatno smanjenje. Od pojedinih karotenoida u uzorcima prije skladištenja najzastupljenija je bila grupa ksantofila (kriptoksantin i lutein), a manje karoteni (beta-karoten). Nakon skladištenja na svjetlu u uzorcima je zabilježeno smanjenje udjela svih grupa karotenoida. U uljima skladištenim u mraku udjel beta-karotena se nije bitno mijenjao, ali je zabilježen porast udjela luteina na račun smanjenja udjela kriptoksantina.

Zbog vitalne uloge askorbinske kiseline i karotenoida u biljnom tkivu te zbog njihove međusobne povezanosti u zaštiti biljnog tkiva od fotooksidacije, praćena je dinamika biosinteze ovih komponenata zrna dviju sorta soje, uzgojenih u definiranim klimatskim uvjetima tijekom dviju godina, ako dio širih istraživanja vezanih za dinamiku biosinteze glavnih (proteini, aminokiseline, lipidi, masne kiseline) i za zrno vitalnih sastojaka (vitamini, minerali) poduzetih radi stjecanja što boljeg uvida u metabolizam zrna u cjelini. Uočeno je paralelno kretanje apsolutnih i relativnih vrijednosti sadržaja askorbinske kiseline i karotenoida, odnosno paralelna biosinteza, potvrđuju pretpostavku o međusobnoj metaboličkoj povzanosti ovih sastojaka zrna u sistemu konverzije sunčeve energije, gdje se askorbinska kiselina djelujući kao reduktant uključuje u zaštitu karotenoida od fotosenzitiranog stvaranja singlet kisika O2 - i peroksida.

Snimljeni su fotoelektronski spektri retinala, retinal acetata, retinojeve kisel ine i beta-karotena sa He(I) pobudnim zracenjem. Interpretacija spektra izvrsena je uz pretpostavku o vazenju Koopmansova teorema i medusobnim usporedivanjem sp ektara istrazivanih spojeva. Rezultati ukazuju na slicnu elektronsku strukturu n avedenih spojeva, kao i na pojavu trans-cis izomerizacije u plinskoj fazi. U rad u su takoder izlozena kemijska i fizioloska svojstva istrazivanih spojeva.