Search

UVOD Studenti medicinskih profesija učestali su korisnici društvenih mreža (DM). Cilj ovoga rada bio je istražiti učestalost i razloge zbog kojih studenti medicine Medicinskog fakulteta i dentalne medicine Stomatološkog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, polaznici jednosemestralnih izbornih/elektivnih predmeta, izmjenjuju postavke privatnosti svojih profila na DM te utjecaj edukacijske intervencije na promjenu postavki privatnosti profila na DM. MATERIJALI I METODE Istraživanje „pred-test post-test zatečenih grupa“ provedeno je korištenjem online upitnika na uzorku studenata medicine i dentalne medicine na početku i na kraju izvođenja nastave (T1 i T2). Upitnik je sadržavao instrument o postavkama privatnosti. Deskriptivna statistika i McNemar test provedeni su prilikom obrade podataka. REZULTATI Oba puta upitnik je ispunilo 53 studenata (16 studenata medicine i 37 studenata dentalne medicine). Od svih ispitanika, samo jedan nije koristio DM, te je 52 ušlo u finalni uzorak. Nakon odslušane nastave statistički značajno više studenata izmijenilo je postavke privatnosti na DM koju koriste, najviše u odnosu na one koji to nisu učinili ili ne znaju jesu li to učinili (T1 61, 5 % vs. T2 84, 6 %, p=.012). Od 32 studenta koji su odgovori pozitivno na pitanje o promjeni postavki, ne postoji statistički značajna razlika u razlozima promjene postavki privatnosti. Najčešće su studenti mijenjali postavke privatnosti zbog „zaštite osobnih podataka od nepoznatih osoba” te zbog “nepovjerenja u sigurnost početnih postavki privatnosti društvenih mreža”. Iako nema statistički značajne razlike , u česticama „zbog savjeta kolega i prijatelja“ (T1 15, 6 % vs. T2 28, 1 %, p=.289) i „rizika da bi njihov profil mogao vidjeti trenutni ili budući poslodavac“ (T1 21, 9 % vs. T2 43, 8 %, p=.289) vidi se porast nakon nastave. ZAKLJUČAK Edukacijska intervencija je imala statistički značaj utjecaj na aktivnost promjene postavki privatnosti profila na DM. Najzastupljeniji razlozi promjene bili su nepovjerenje u sigurnost početnih postavki te zaštita osobnih podataka od nepoznatih osoba. Zahvala: Ovo istraživanje dio je UIP 2017-05-2140 projekta Hrvatske zaklade za znanosti „Opasnosti i prednosti društvenih mreža: e-profesionalizam zdravstvenih djelatnika - SMePROF“

Uvod: Porastom korištenja društvenih mreža (DM) među općom populacijom postoji i porast u korištenju među nastavnicima u zdravstvu. Cilj ovog istraživanja bio je istražiti navike korištenja DM i razlike u stavovima o e- profesionalizmu među nastavnicima Medicinskog i Stomatološkog fakulteta. Materijali i metode: Provedeno je presječno istraživanje korištenjem online upitnika za nastavnike Medicinskog i Stomatološkog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu u ak. god. 2018./2019. Za obradu podataka korištena je deskriptivna statistika. Rezultati: U završni uzorak ušlo je 93 odgovora: 68 s Medicinskog (RR 13.6%) i 25 sa Stomatološkog fakulteta (RR 10.8%) Facebook je najšire korišten (82.2%) a na drugom mjestu LinkedIn (77.4%). Instagram je statistički značajno češće korišten od nastavnika Stomatološkog (64% stom vs. 39.7% med, P=0.037) a Twitter od nastavnika Medicinskog (23.5% med vs. 4% stom, P=0.035) fakulteta. YouTube (65.6%) je najčešće korišten u edukacijske svrhe. Većina nastavnika oba fakulteta ne bi prihvatilo (88.2%) niti bi poslalo (97.8%) zahtjev za prijateljstvo pacijentu. Percepcija neprofesionalnog ponašanja na značajno se razlikovala u stavovima prema postavljanju slika pacijenata (97.1% med vs 80% stom P= 0.006), dok su obje skupina neprofesionalnim smatrali postavljanjem povjerljivih informacija (94.6%), kriminalnih aktivnosti (90.3%), korištenje alkohola (82.8%) i droge (89.2%) te eksplicitni seksualni sadržaj (88.2%). Većina nastavnika (84.8%) smatra dobrodošlim postojanje smjernica o e- profesionalizmu na DM. Zaključak: Facebook i LinkedIn najčešće su korištene DM. Nastavnici Medicinskog fakulteta osjetljiviji su na postavljanje fotografija pacijenata. Potrebno je razviti smjernice o e-profesionalizmu na DM.

Uvod: Cilj ovog istraživanja bio je procijeniti i usporediti razinu online profesionalizma na Facebook profilima dostupnim za javno gledanje među studentima i nastavnicima Medicinskog (MEF) i Stomatološkog (SFZG) fakulteta Sveučilišta u Zagrebu. Materijali i metode: Konačni uzorci za analizu sadržaja Facebook profila izrađeni su slučajnim uzorkom od 16, 7% svih nastavnika i studenata sa oba fakulteta. Pretraživanje je izvršeno putem novog Facebook računa, koji nije povezan ni s jednim drugim profilom. Profili su kategorizirani kao "privatni" ili "javni". Svaki je profil naknadno bodovan s obzirom na profesionalnost na temelju prethodno objavljene sheme kodiranja. Rezultati: Konačni uzorak studenata činilo je 325 od 1951 (16, 7%) studenata MEF-a i 94 od 565 (16, 7%) studenata SFZG-a (n = 419). Konačni uzorak nastavnika činilo je 86 od 516 (16, 7%) nastavnika MEF-a i 28 od 166 (16, 8%) SFZG-a (n = 114). Ukupno 252 (60, 5%) studenta nasuprot 44 (38, 6%) nastavnika imalo je javno prepoznatljive Facebook profile, a za 157 (37, 5%) studenata naspram 47 (41, 2%) nastavnika bilo je nemoguće utvrditi imaju li Facebook profil (P

Dosadašnja istraživanja iz različitih zemalja ukazala su na visoku razinu pouzdanosti upitnika za procjenu uživanja u tjelelesnoj aktivnosti (PACES). Pregled literature otkrio je kako pouzdanost ovog upitnika nije utvrđena za Hrvatsku. Cilj istraživanja bio je test-retest metodom utvrditi pouzdanost PACES upitnika za Hrvatsku u populaciji studenata. Uzorak ispitanika činilo je 196 studenata Sveučilišta u Zagrebu (74% studentice, 26% studenti) u dobi od 20, 38 ± 1, 14 godina. Uzorak varijabli činili su spol, godine i godina studija, utvrđene zasebnim dijelom upitnika, te uživanje u tjelesnoj aktivnosti utvrđeno upitnikom PACES. Istraživanje je provedeno u dvije vremenske točke s vremenskim razmakom od sedam dana između prvog i ponovljenog anketiranja. Na temelju rezultata izračunat je koeficijent test-retest pouzdanosti za svaku česticu, izražen Spermanovim koeficijentom korelacije. Korelacije između čestica vrlo su visoke i kreću se između 0, 77 i 0, 97. Ukupna razina uživanja u tjelesnim aktivnostima ispitanika u prvom i drugom mjerenju iznosi r=0, 96, što ukazuje na visoku pouzdanost samog upitnika. Hrvatska verzija upitnika PACES je pouzdan mjerni instrument za procjenu uživanja u tjelesnoj aktivnosti studenata.

Smjernice za poticanje razvoja e-profesionalizma tijekom studija medicine i dentalne medicine rezultat su dvogodišnjeg rada na uspostavnom istraživačkom projektu Hrvatske zaklade za znanost Opasnosti i prednosti društvenih mreža: e- profesionalizam zdravstvenih djelatnika (SMePROF projekt). Smjernice predstavljaju prvi dokument na hrvatskom jeziku koji nudi preporuke profesionalnog ponašanja zdravstvenim djelatnicima, konkretno studentima medicine i dentalne medicine, ali i ostalima koji koriste društvene mreže.

U radu se analiziraju institucijske karakteristike odabranih fakulteta Sveučilišta u Zagrebu iz perspektive studenata i institucijskih aktera. Teorijsko polazište rada čini koncept institucijskog habitusa, koji uključuje posredovanje utjecaja društvenog položaja, statusne grupe i individualnih značajki kroz karakteristike institucije na ponašanje pojedinca (McDonough, 1997). U sferi obrazovanja, institucijski habitus uključuje organizacijske prakse koje utječu na osjećaj prihvaćenosti kod studenata (Thomas, 2010). Glavne karakteristike institucijskog habitusa u obrazovnom kontekstu (Doolan, Košutić, Barada, 2015 ; Baranović, 2015) su: organizacijske karakteristike institucije (npr. dostupnost informacija o uvjetima i pravilima studiranja, dostupnost literature, kvaliteta nastave, raspored nastavnih sati), njene ekspresivne karakteristike (npr. dostupnost profesora za dobivanje informacija, dostupnost informacija o sveučilišnoj mobilnosti, podrška profesora pri izvršavanju studentskih obveza i dr.) te kurikulum (npr. sadržaji kolegija, ponuđeni izborni predmeti). Rad se temelji na podacima prikupljenim anketnim upitnikom 2017. godine, na uzorku studenata druge i treće godine studija Zagrebačkog sveučilišta (12 fakulteta, N=1533) te polustrukturiranim intervjuima provedenim 2018. godine s prodekanima (N=11) sa šest fakulteta Sveučilišta u Zagrebu. Cilj rada je ispitati institucijske karakteristike odabranih fakulteta kroz analizu zadovoljstva elementima studija i percipiranog ugleda fakulteta iz perspektive studenata i prodekana fakulteta kao predstavnika upravljačkih struktura. Polazi se od hipoteze kako su institucije s višim percipiranim ugledom responzivnije prema potrebama vlastitih studenata. Iako se pretpostavlja da neće biti odstupanja u percepciji ugleda i prestiža institucije između studenata i prodekana istog fakulteta, očekuju se razlike između viđenja studenata i prodekana različitih fakulteta. Te se razlike mogu promatrati kao indikatori horizontalnih razlika u visokom obrazovanju te se razmatra doprinose li, i kako, institucijske karakteristike fakulteta ublažavanju socijalnih nejednakosti i socijalnoj koheziji ili ih produbljuju. Rezultati rada mogu biti korisni za javne obrazovne politike budući da upućuju na moguće sličnosti i razlike u iskustvima i viđenju struktura i procesa u visokom obrazovanju iz perspektive studenata i relevantnih institucijskih aktera.