Search

Digitalna revolucija iz dana u dan uvodi nove platforme koje podrazumijevaju brzu prilagodbu. Kulturne institucije poput muzeja, galerija i knjižnica sve više upotrebljavaju društvene mreže kako bi održali komunikaciju s postojećim i došli do novih, potencijalnih posjetitelja. Cilj je rada prikazati kako se kultura prilagođava tehnološkom napretku i usvaja navike koje joj pomažu postati kompetitivnom u današnjem digitalnom svijetu. Za razliku od svoje misije, kultura se počinje nalaziti na prekretnici na kojoj je potrebno odlučiti treba li štovati tradiciju institucije ili okrenuti se ciljnoj skupini koja je zainteresirana za nove oblike prenošenja znanja koje donosi sveprisutna digitalna revolucija. Iako vođenje društvenih mreža kulturnim institucijama može oduzimati vrijeme, one dugoročno produljuju muzejsko, galerijsko i kazališno iskustvo nakon što se vrata institucije zatvore. Bez obzira na svoje tradicionalne stavove, kultura u današnjem stalno promjenjivom okruženju pozitivno pristupa digitalnim promjenama i nastoji biti u korak s tehnologijom koja proširuje njene mogućnosti i produljuje iskustvo. The digital revolution introduces new platforms that require quick adaptation to keep up with time. Cultural institutions such as museums, galleries and libraries increasingly use social networking sites to maintain communication with their existing visitors and new, potential ones. The goal of this paper is to show how culture adapts to the technological advances and adopts habits to become competitive in today’s digital world. Unlike its mission, culture is finding itself on a turning point where it is necessary to decide whether to stay true to its tradition and respect it or to turn to its target group that is more interested in the new ways of sharing knowledge brought by the everywhere present digital revolution. Every approach to something unknown has its risks, but also great benefits. Although keeping social networks can take away the time and seem pointless to cultural institutions, long term they exceed the experience of museums, galleries and theatres after they close its doors. Social media continues the communication about what’s been seen and experienced through photos on social media and the ability to comment and start a conversation. Regardless of its traditional attitudes, culture is positively approaching digital changes in today’s changing environment and strives to be up to date with technology that extends its capabilities and experience.

Članak raspravlja o semiotičkom identitetu suvremene umjetničke zbirke na Internetu. Rasprava prati promjenu shvaćanja umjetničke zbirke od nepromjenljive akumulacije vrijednosti u fizičkom prostoru do suvremenog razumijevanja zbirke u vidu akumulacije promjenljivih semantičkih uzoraka ili uputa za webkorisnike. Autor se u radu koristi vizualno-semiotičkom analizom, provedenom kroz metode analogijske, predikativne, te konačno nepotpune indukcije. U tom smislu autor demonstrira analitičku primjenu Peirceove klasifikacije znakova na dvije muzejske zbirke smještene u fizičkom prostoru, odnosno na njihove Internet-inačice, te na nekoliko umjetničkih projekata – nastalih u kontekstu Interneta – koji projiciraju smjernice za stvaranje zbirki u okruženju Weba 3,0., The article is focused toward the semiotic identity of the contemporary art collection on the Internet. The debate follows the change of understanding of the art collections which starts as immutable accumulation of values in the physical space, and ends up with modern accumulation of variable semantic patterns or instructions for web users. The author explores visual and semiotic analysis, conducted through the method of analogy, followed by predicative and incomplete induction. In this context author demonstrates the application of Peirce’s classifications of signs on two museum collections housed in the physical space, on their Internetversions as well, and on several art projects - made in the virtual space of the Internet - which were projected to create future guidelines for collections in the Web 3.0 environment.

30. izložba izdavačke djelatnosti hrvatskih muzeja i galerija : Interliber, 34. međunarodni sajam knjiga i učila, Zagrebački velesajam, 8. - 13. studenoga 2011.

V diplomski nalogi sem raziskoval fenomen »grafita« in položaj »umetniškega« grafita v okolju priznane umetnosti. Velja namreč splošno prepričanje, da je grafit nezaželen način izražanja posameznikov, ki se srečujejo s komunikacijskim deficitom. Leta 1991 so avtorji zagrebške knjige Grafiti i subkultura navedli pet determinantnih elementov, ki naj bi definirali grafit, med katere so uvrstili tudi neformalnost in neinstitucionalnost. Razbrati je torej, da formalni oz. institucionalni grafit ne obstaja. Kot cilj naloge bom poskušal dokazati, da grafit in street art že nekaj časa nista le izrazno sredstvo marginalnih skupin mladostnikov, ampak predstavljata pomemben del sodobne umetnosti. Besedo »institucionalno« v tem kontekstu ne bomo navezovali le na galerijsko ali muzejsko okolje, torej institucijo kot takšno, pač pa jo bomo razumeli kot splošno priznanje in sprejetje določenih oblik grafitnega izražanja v svetu t.i. visoke umetnosti. Poizkušali bomo ugotoviti, kaj zajema fenomen grafita, kdo so grafitarji, in kaj se zgodi, ko grafit preide iz neformalne v formalno obliko umetniškega izražanja. Za razumevanje fenomena grafita sem najprej pogledal v njegov zgodovinski razvoj. Tako sem spoznal položaj in dojemanje te vrste izražanja skozi različna časovna obdobja in to primerjal z današnjim stanjem. Zanimalo me je predvsem dogajanje v ZDA in Evropi, kjer sta grafit in street art najbolj razvita. Izpostavil sem nekaj najbolj legitimnih avtorjev, ki so s svojim grafitnim ustvarjanjem uspešno prodrli v svet »visoke« umetnosti. Ob koncu naloge sem se dotaknil še slovenske grafitske scene, ki se je pred nekaj leti znašla na prelomni točki v dojemanju umetniškega grafita v instituciji. Pod drobnogled sem vzel prvo slovensko razstavo grafitov imenovano Grafitarji, ki je leta 2004 potekala v Ljubljani. In my diploma paper I researched the “graffiti” phenomenon and the position of “artistic” graffiti within the environment of established arts. A widespread belief suggests that graffiti is an unfavourable means of expression, employed by individuals suffering from communicational deficit. In 1991, the authors of the Croatian book Grafiti i subkultura suggested five determinative elements that define graffiti, among which they included informality and non-institutionality. It is safe to conclude, therefore, that formal or institutional graffiti does not exist. The goal of my paper is to prove that graffiti and street art have surpassed their role as a means of expression of marginalized groups of adolescents, and have become an important part of modern arts. In the context of my paper, the word “institutional” will not be used only to apply to institutions such as galleries and museums, but will be understood as a general acknowledgment and acceptance of certain forms of graffiti in the world of so-called high art. I will try to establish what the phenomenon of graffiti includes, who graffiti artists are and what happens when graffiti transforms from an informal to a formal mode of artistic expression. To understand the phenomenon of graffiti, I first examined its historical development. I researched the position and perception of this mode of expression through various periods of time and compared it with the current situation. I was interested mostly in USA and Europe, where graffiti and street art are most developed. I pointed out some of the more legitimate authors who have been able to successfully enter the world of “high” art with their graffiti work. At the end of the paper I also touched upon the Slovenian graffiti scene, which had, a couple of years ago, experienced a drastic shift in the perception of artistic graffiti in institutions. I focused on the first Slovenian graffiti exhibition (Grafitarji), which took place in Ljubljana in 2004.

29. izložba izdavačke djelatnosti hrvatskih muzeja i galerija: Interliber, 33. međunarodni sajam knjiga i učila, Zagrebački velesajam, 10. - 14. studenoga 2010.

U Neumu je tijekom 2007. god. uz blagdan Gospe od Zdravlja, patron župe i dan općine Neum, otovorena već registrirana na županijskom sudu u Mostaru ustanova pod nazivom « Muzej i galerija Neum» . Ustanova, dakle, dvostrukog karaktera: muzej i galerija. U muzejskim vitrinama našli su dostojan smještaj brojni i doista vrijedni arheološki ostaci s područja donje Hercegovine, a na zidovima isto tako brojne umjetnine prikupljene od nekoliko vrijednih donacija dr. Vjeke Bože Jaraka te u većem omjeru radovi « Umjetničke kolonije Neum» koja se u ovom gradu u vrijeme pred ostvaranje sezone održava više od desetljeća. Ovim kratkim prikazom želi se prikazati široj javnosti ono najvrijednije u muzejskim vitrinama ove ustanove.

28. izložba izdavačke djelatnosti hrvatskih muzeja i galerija : Interliber - 32. međunarodni sajam knjiga i učila, Zagrebački velesajam, 11. - 15. studenoga 2009.

Nekoliko vrijednih donacija zbirki umjetnina dr. Vijeke Bože Jarka, zapaženi rad Umjetničke kolonije Neum kroz posljednjih jedanaest godina i pojedinačni darovi nekih umjetnika i vlasnika umjetnina rezultirali su utemeljenjem galerije u suterenu neumske župske crkve Gospe od Zdravlja u Neumu. S druge strane, vrijedni arheološki nalazi pretpovijesne grobnice u Vranjevau Selu kao i velikodušno ustupanje privatnih zbirki više sakupljača starina na ovome prostoru bili su poticaj da se u Neumu u tijeku 2007. godine utemelji jedinstvena ustanova pod nazivom Muzej i galerija Neum. Ustanova je već u samim početcima po broju eksponata i njihovoj vrijednosti dosegla zavidnu razinu.

Neum je tijekom 2007. god. dobio vrijednu kulturnu ustanovu s naslovom Muzej i Galerija Neum. Kao Muzej ustanova prvenstveno ima zadatak spašavati od propadanja kulturnu baštinu ovoga područja, te je prezentirati javnosti na doličan način. Kao Galerija ustanova je dom brojnim umjetninama, osobito onima koje se stvaraju u Neumu za vrijeme ustaljene umjetničke kolonije koja se ovdje organizira već više od desetljeća.