Search

Područje Zabiokovlja je prostor između planinskih masiva Zavelim i Čvrsnica na sjeveru i Biokovo na jugu. Prema klimatskim i pedološkim pokazateljima područje je pogodno za uzgoj voća i masline.

Maslinarstvo na našoj obali ima dugu tradiciju. U vrijednosti domaće voćarske proizvodnje, maslinovo ulje nalazi se na drugom mjestu, iza jabuke. Veoma heterogeno uzgojno područje u kojem vladaju različiti pedološki, klimatski, socijalni, tradicijski i ekonomski uvjeti u značajnom su uvjetovali razvoj i status maslinarstva. Današnje stanje maslinarstva unatoč pozitivnim trendovima u proizvodnji i preradi još uvijek nije zadovoljavajuće. Cilj ovog rada bio je sagledati stanje maslinarstva (proizvodne resurs, proizvodnju i preradu) na cijelom uzgojnom području masline., Olive growing has a long tradition in our coast. Of the total national fruit production, the value of olive oil is ranked second, right behind apple production. Very heterogeneous growing areas characterized by different pedological, climatic, social, traditional and economic conditions, significantly influenced the development and status of olive growing. Despite positive trends in production and processing, the current status of olive growing is still unsatisfactory. The aim of this paper was to evaluate the current situation of olive growing (production resource, olive production and olive oil technology) in the whole olive growing area.

Područje donje Neretve odlikuje se povoljnim agroklimatskim karakteristikama za uzgoj velikog broja biljnih vrsta radi čega je odabrano za podizanje kolekcije i matičnjaka masline. Osnivanjem služnosti na neobraslom šumskom zemljištu stvoreni su uvjeti za podizanje kolekcije i matičnjaka domaćih i udomaćenih sorata masline. Na površini od 2 ha tijekom 2009. godine posađeno je 59 sorata ili tipova domaćih sorata masline. Sadnja je obavljena u dva bloka, a u svakom bloku ima po tri stabla svake sorte. Ukupno u kolekciji ima 354 stabala masline. Ova kolekcija služit će kao nacionalna kolekcija genofonda, a ujedno će biti i matičnjak domaćih sorata koji će u punoj rodnosti imati produkciju od oko 600.000 reznica masline.

Knjiga je podijeljena u dvije zasebne cjeline: prvi dio naslova "Velečasna masline" i drugi dio naslova: "Maslina i maslinovo ulje A-Ž". U prvom dijelu knjige predstavljena je maslina kroz povijest, Legende o maslini, maslina i maslinovo ulje u kulinarstvu i maslina i maslinovo ulje kao ljek. U drugom dijelu knjige obrađeni su svi pojmovi vezani za maslinu i maslinovo ulje leksikografskim načinom prikazivanja pojmova.

Maslina je jedina mediteranska voćna vrsta koja u posljednjih desetak godina bilježi povećanje proizvodnih površina i porast proizvodnje sadnog materijala. Danas u Hrvatskoj postoji 18 matičnih nasada masline i djeluje 20 registriranih poslovnih subjekata koji proizvode sadnice masline. U matičnim nasadima umatičeno je 3705 stabala od 26 sorti masline. Proizvodnja sadnica masline od 2000. do 2006. godine bilježi kontinuirani porast te je u 2006. godini proizvedeno 575.881 sadnica maslina od 22 sorte, što maslinu s udjelom od 16% u ukupnoj proizvodnji voćnih sadnica u RH pozicionira na drugo mjesto iza jabuke. U okviru raspoloživih proizvođačkih kapaciteta postoji potencijal za dodatno povećanje domaće proizvodnje. Odnos proizvodnje sadnog materijala autohtonih i introduciranih sorti masline postupno se mijenjao u smjeru veće zastupljenosti proizvodnje sadnog materijala autohtonih sorti u ukupnoj proizvodnji, a u svim godinama proizvedeno je najviše sadnica sorte Oblice. Domaća proizvodnja u 2007. godini smanjena je za 10% u odnosu na prethodnu godinu. S obzirom na raspoložive proizvodne kapacitete i tehnološku razinu proizvodnje, uz odgovarajući zakonodavni okvir i povoljne poticaje, hrvatsko maslinarsko rasadničarstvo posjeduje potencijal za proizvodnju dostatnih količina sadnica masline u budućem razdoblju.

U radu se analiziraju proizvodni kapaciteti i proizvodnja sadnog materijala masline u RH, zakonodavni okvir i mjere potpore ovoj proizvodnji te tehnološki aspekt proizvodnje sadnog materijala masline u kontekstu izazova pred kojima se nalazi hrvatsko maslinarstvo i maslinarsko rasadničarstvo kao njegov sastavni dio u procesu pristupanja Europskoj uniji. U Hrvatskoj postoji 18 matičnih nasada masline i djeluje 20 registriranih poslovnih subjekata koji proizvode sadnice masline. U matičnim nasadima umatičeno je 3705 stabala od 26 sorti masline. Proizvodnja sadnica masline od 2000. do 2006. godine bilježi neprekidan porast te je u 2006. godini proizvedeno 575.881 sadnica maslina od 22 sorte, a u svim godinama proizvedeno je najviše sadnica sorte Oblice. U okviru raspoloživih proizvođačkih kapaciteta postoji potencijal za dodatno povećanje domaće proizvodnje. Metoda orošavanja danas je dominantna metoda proizvodnje sadnog materijala masline u svijetu i Hrvatskoj. Metodom orošavanja u Hrvatskoj se proizvodi 90% od ukupnog broja sadnica masline, a domaći proizvođači primjenjuju je u skladu s tehnološkim standardima.

Maslinarstvo i ovčarstvo predstavljaju tradicionalne poljoprivredne djelatnosti na hrvatskim otocima. Cilj rada bio je utvrditi efikasnost proizvodnog sustava maslina- ovca u odabranom komercijalnom obiteljskom poljoprivrednom gospodarstvu s otoka Brača. U radu su primijenjene metode ankete i obračunske kalkulacije. Proizvodni sustav maslina- ovca u analiziranom gospodarstvu pri ostvarenoj proizvodnji i prodaji bio je efikasan.

Integrirana proizvodnja predstavlja kompromis između gospodarskih i ekoloških zahtjeva, odnosno između konvencionalne i ekološke proizvodnje. Transformacija postojećih starih ekstenzivnih maslinika kroz obnovu s nadosadnjom u poluintenzivne maslinike utemeljene na principima integrirane proizvodnje maslina može biti realna opcija za našu proizvodnu praksu. Međutim, maslinarima su potrebne relevantne informacije o ekonomskoj opravdanosti ulaganja u obnovu maslinika, kao i o ekonomskim efektima integrirane proizvodnje maslina. U tom kontekstu, svrha rada je sastavljanje, analiza i razvoj determinističkog tehnološko-ekonomskog simulacijskog modela integrirane proizvodnje masline u cilju ocjene ekonomske opravdanosti i financijske izvodljivosti ulaganja u obnovu maslinika te ocjene efikasnosti integrirane proizvodnje maslina. U radu su primijenjene metoda simulacijskog modeliranja, financijski dio cost-benefit analize, analiza osjetljivosti i ekonomska analiza temeljnih mjerila poslovne uspješnosti: proizvodnosti rada, ekonomičnosti i rentabilnosti. Analiza investicije pokazuje da je ta investicija ekonomski opravdana i financijski izvodljiva, a vrijednosti temeljnih mjerila poslovne uspješnosti pokazuju da je integrirana proizvodnja maslina efikasna, pod pretpostavkom postizanja očekivanog uroda i uspješne prodaje maslinovog ulja.

Temeljni cilj rada bio je ocijeniti ekonomsku opravdanost i financijsku izvodljivost ulaganja u podizanje i obnovu maslinika te efikasnost konvencionalne i integrirane proizvodnje maslina u sadašnjim i pretpostavljenim uvjetima poslovanja. U radu su korištene sljedeće metode: anketa, standardne metode deskriptivne statistike, SWOT analiza, simulacijsko modeliranje, modelna kalkulacija pokrića varijabilnih troškova i analiza točke pokrića, analiza troškova i koristi, senzitivna analiza, metoda točka – etalon i ekonomska analiza mjerila poslovnog uspjeha. Na temelju provedenog anketnog istraživanja ustanovljeno je da većina maslinara uzgaja maslinu na ekstenzivan način, u prosjeku imaju 121 stablo masline, najčešće na 3 odvojene parcele, dok je gospodarski položaj većine maslinara relativno povoljan. Rezultati SWOT analize pokazuju da strateške razvojne aktivnosti trebaju biti usmjerene na način da maksimalno iskoriste povećani interes za podizanje i obnovu maslinika kao i povoljne uvjete potpore i financiranja, kako bi se umanjila dominacija ekstenzivnog načina uzgoja s velikim kolebanjem priroda i uvozna ovisnost te izbjegle prijetnje globalnog institucionalnog i tržišnog pritiska. Sukladno temeljnom cilju rada izrađeni su tehnološko – ekonomski simulacijski modeli konvencionalne i integrirane proizvodnje maslina koji omogućavaju razumijevanje i oblikovanje ovih proizvodnih sustava i predviđanje njihovog ponašanja u budućnosti. Analiza troškova i koristi i senzitivna analiza pokazuju da su ulaganja u konvencionalnu i integriranu proizvodnju maslina ekonomski opravdana u sadašnjim i pretpostavljenim uvjetima poslovanja. Prema kompleksnom pokazatelju relativne efikasnosti u oba modela najbolje je poslovanje scenarija IA u kojemu je simulirano potpuno kreditno financiranje ulaganja. Pozitivne vrijednosti financijskog rezultata i mjerila poslovnog uspjeha ukazuju na efikasnost konvencionalne i integrirane proizvodnje maslina u punoj rodnosti. Model konvencionalne proizvodnje u odnosu na model integrirane proizvodnje postiže veće ekonomske i financijske rezultate, što je prvenstveno uvjetovano gušćim sklopom i, s tim u svezi, većim ukupnim prirodom po jedinici površine te racionalnijom strojnom berbom. Razvijeni tehnološko – ekonomski simulacijski modeli konvencionalne i integrirane proizvodnje maslina predstavljaju koristan alat koji služi kao informacijska podrška u procesu donošenja poslovnih odluka i upravljanju maslinarskom proizvodnjom.

Proizvodnja sadnog materijala masline u Hrvatskoj ima dugu tradiciju. Ona je kao i cjelokupno hrvatsko maslinarstvo kroz povijest imala svoje uspone i padove. Uvođenjem novih tehnologija i preferiranjem autohtonog sortimenta postižu se značajniji uspjesi u proizvodnji sadnica maslina. U posljednjem desetljeću dvadesetog stoljeća domaća proizvodnja sadnica maslina je na razini koja zadovoljava 80 % domaćih potreba s tendencijom rasta iz godine u godinu. U radu smo analizirati prilagodbu proizvodnje sadnica maslina u procesu pridruživanja EU kroz trend povećanja proizvodnje, strukturu sortimenta i mjere agrarne politike u sferi maslinarstva.

Maslinarstvo predstavlja značajan gospodarski potencijal u poljoprivrednoj proizvodnji mediteranskog područja RH. U mediteranskoj agroekološkoj regiji maslina je najznačajnija voćna kultura. U tom kontekstu autori u radu daju pregled stanja i osnovnih karakteristika maslinarstva i uljarstva u Republici Hrvatskoj.

Maslina se od davnine uzgaja u submediteranskom području Hrvatske i Bosne i Hercegovine o čemu nam svjedoče stare masline i nazivi sela i naselja. Submediteransko područje Bosne i Hercegovine ima 43000 ha obradivih površina od čega na voćarsko vinogradarske površine otpada oko 10000 ha. Analizirajući klimatske prilike možemo zaključiti da ovo područje u potpunosti odgovara prostoru za uzgoj masline u pogledu temperature, osvjetljenja i količine oborina te njihova rasporeda tijekom godine. Pedološki se razlikuju dvije podregije i to: Podregija doline rijeke Neretve i krška podregija. Analizirajući ekonomske aspekte proizvodnje mopžemo zaključiti da je maslina profitabilna kultura te bi trebalo intenzivirati rad na razvoju sortimenta i uvođenju novih tehnologija u proizvodnji maslina te time podići razinu današnje proizvodnje sa 7 ha koliko se danas uzgaja u Bosni i hercegovini na 20-30 ha za što postoje i prirodni preduvjeti.