Search

Suvremene ideje o učenju, koje zastupa konstruktivistička teorija obrazovanja, u svojim polazištima obuhvaćaju definiranje uloge informacijske pismenosti u obrazovnim sustavima jer informacijska pismenost pomaže učenicima i studentima u snalaženju, razumijevanju i kritičkom preispitivanju iznimno kompleksnih informacijskih prostora. Digitalno okruženje još je više naglasilo povezanost modaliteta ulaženja u interakciju s informacijom i učenja te naglasilo ulogu informacijske pismenosti u obrazovanju. U kontekstu povezivanja suvremenih polazišta obrazovanja i informacijske pismenosti, nameće se pitanje informacijske opismenjenosti internetske ili Google generacije, tj. njihovih obrazaca traženja i korištenja informacija u obrazovne svrhe. Pregršt literature upućuje na promjenu informacijskog ponašanja i medijskih navika ove skupine mladih ljudi. U radu će se prvo predstaviti koncept informacijske pismenosti, prikazati njegova povezanost sa suvremenim polazištima u obrazovanju te ga smjestiti u raspon „pismenosti 21. stoljeća“. Posebno će biti prikazan odnos medijske i informacijske pismenosti čije ukrštavanje predlažu istaknute institucije poput UNESCO-a. Cilj ovoga rada jest analizirati odabrana primarna istraživanja obrazaca informacijskog ponašanja mladih (učenika i studenata) radi upućivanja na poteškoće koje se, uslijed promjena u informacijskim interakcijama, pojavljuju u procesima učenja. Iako se pripadnicima novih generacija učenika pripisuju iznimne vještine korištenja novih tehnologija, rezultati istraživanja informacijskih i medijskih navika, interakcija i načina procesiranja informacija pokazuju da se radi o horizontalnim ili površnim interakcijama koje su usmjerene na kvantitetu podataka umjesto na njihovo kvalitetno tumačenje i kritičko razmatranje koji su, kao takvi, pretpostavka za dubinsko, smisleno i istinsko učenje. Uočene kritičke sastavnice informacijskog ponašanja, koje se izravno odražavaju i na kvalitetu procesa učenja, će se usporediti i povezati s kompetencijama koje se stječu postupcima informacijskog opismenjivanja. Matrica povezanosti pouzdan je i poticajan razlog sustavnome uvođenju informacijske pismenosti u obrazovanje.

Rad se kritički osvrće nav koncept standardizacije informacijske pismenosti te razmatra prednosti i mane preuzimanja i prevođenja postojećeg i objavljenog standarda poput standarda ACRL. Autorice u radu dolaze do zaključka da je inozemne standarde potrebno kontekstualizirati i lokalizirati zbog specifičnih razlika koje postoje u razvijenosti informacijskih društava, obrazovnim sustavima ili tradicijama u bibliotekarstvu. druga je mogućnost donošenje vlastitih standarda pri čemu je poželjna suradnja zemalja koje dijele isti kontekst, poput zemalja Jugoistočne Europe.

Brojne međunarodne organizacije na europskoj razini donose dokumente koji ne samo da upućuju na korjenitu promjenu pristupa obrazovanju, već obrazovanje stavljaju u središte političkog djelovanja prepoznajući u njemu temeljno uporište za kvalitetno buduće društvo. Postati ravnopravnim sudionikom Europe znanja podrazumijeva usvojanje cjeloživotnog učenja kao osnovnog društveno-političkog načela. Knjižnice u području razvoja sposobnosti koje su pretpostavka za ostvarenje tog načela mogu dati jedinstven doprinos informacijski opismenjujući korisnike, tj. educirajući ih o pretraživanju, pristupu, vrednovanju i korištenju informacija kako bi oni mogli samostalno stjecati znanja. U radu će biti prikazani pojedini programi i dokumenti Europske unije koji tijekove obrazovanja usmjeravaju prema cilju postizanja društva znanja te dokumenti koji izrijekom govore o osposobljenosti građana i ulozi knjižnica u ostvarivanju Europe znanja. Posebno će se ukazati na koncept informacijske pismenosti kao skupa sposobnosti koje uvjetuju korištenje svih prednosti i potencijala koje donosi društvo znanja. Zadnji je dio rada posvećen konceptu informacijske pismenosti, njegovoj pristutnosti u hrvatskim strateškim dokumentima i primjeni u vidu programa edukacije korisnika. Kao primjer programa obrazovanja korisnika koji se temelji na elementima informacijske pismenosti predstavit će se Virtualna učionica Nacionalne i sveučilišne knjižnice.

Predmeti istraživanja u okviru ove doktorske disertacije su informatička i informacijska pismenost regulirane zdravstvene profesije sestrinstva. U kontekstu dinamičnosti i brzih promjena informacijsko-komunikacijskih tehnologija, ali i svakodnevnih obveza sestrinske profesije vezanih uz zdravstvenu skrb pacijenata, predmetne kompetencije, znanja i vještina iz domene informatičke i informacijske pismenosti dobivaju sve veću važnost. Povećanjem razine informacijske pismenosti povećava se efikasnost rada u smislu raspodjele radnog vremena u odnosu vremena utrošenog na skrb pacijenta naspram vremena utrošenog za obavljanje administrativnih poslova. Ulazeći u genezu i značenje pojma informatičke i informacijske pismenosti u okviru kompetencija potrebnih za rad u zdravstvenom sustavu za navedenu reguliranu profesiju, istražit će se informatička i informacijska pismenost, znanja i vještine vezane za pismenost, te kompetencije i vještine koje imaju medicinske sestre te će se na osnovi Europskih smjernica i preporuka kao i obrađenih rezultata istraživanja ponuditi prijedlog unaprjeđenja postojećih kurikula te adekvatni model cjeloživotnog obrazovanja u navedenoj domeni. The subjects of the research within this doctoral dissertation are computer and information literacy of the regulated health profession - nursing. As information and communication technologies are rapidly changing, so are the daily responsibilities of the nursing profession related to patient health care, subject competencies and knowledge, therefore skills in the field of computer and information literacy are becoming increasingly important. By achieving a higher level of information literacy the efficiency of work enhances in terms of time management with relation to the time spent on patient care versus the time spent on administrative work. The aim of this research is to explore which competencies, knowledge and skills within the concept of information literacy do regulated nurses possess. Based on European guidelines and recommendations analysed research results will outline a proposal for improvement of the existing curricula and an adequate model of lifelong learning in nursing profession

Evolucija internetskih tehnologija omogućila je i razvoj tehnologija i sustava u okvirima odgojno-obrazovnog sustava. Uvođenjem Web 2.0 tehnologije koja je povezana sa cijelim nizom novih internetskih tehnologija omogućena je dinamika interakcije putem interneta. Učenje uz pomoć računala zahtijeva kreativnost i inovativnost koju nude alati Weba 2.0. Informacijski pismeni učenici, korisnici školskih knjižnica, iz mora informacija pronalaze informacije koje su relevantne vrednovanjem izvora informacija i korištenjem pronađenih informacija na pravilan način. Poticanjem informacijske pismenosti školska knjižnica korisnicima omogućuje stvaranje vlastitog znanja, potiče učenje za učenje te usmjerava korisnika da upravlja vlastitim znanjem s ciljem cjeloživotnog učenja. Evolution und Internet Technologien haben die Entwicklung von Technologien und Systems im Rahmen der Bildung gestattet. Mit Einführung der Web 2.0 Technologie, die mit ganzen Reihe von neuen Internet Technologien verbunden ist, ist die Dynamik der Interaktion durch Internet möglich geworden. Lernen mit Hilfe des Computers beantragt Kreativität und Inovation, die Zeuge des Web 2.0 bitten. Informationswesentliche Schüler, Nutzern der Schulbibliotheken, finden aus der See von Informationen, die relevant sind, heraus, mit Bewertung von Ursprung der Informationen auf die richtige Weise. Mit Förderung vom Informationswesentlichkeit gibt die Schulbibliothek zum Nutzern die Möglichkeit um eigenes Wissen zu bilden, bewegt Lernen fürs Lernen und orientiert den Nutzern um eigenes Wissen zu leiten mit Ziel des Ganzeslebenlernens.

Zbornik radova rezultat je istraživanja s temom učenja u e-obrazovnome okruženju, informacijsko- komunikacijskom tehnologijom i potporom obrazovnom procesu.