Search

Rječničke definicije, odrednice (kojima se, između ostalog, implicitno označuju i sociolingvističke jezične informacije i odnosi), uputnice i primjeri, koji se nalaze uz rječničku natuknicu, te sam izbor rječničkih natuknica, trebali bi čim preciznije ilustrirati značenje, kao i upotrebu određene riječi za potrebe korisnika rječnika, bilo vlastitog, bilo stranog jezika. S obzirom na niz društvenopolitičkih promjena u Hrvatskoj i Sloveniji od zadnjeg desetljeća 20. stoljeća do danas, a koje su svoj odraz imale i u jeziku, zanimalo nas je kako su se te promjene odrazile na razlike u (rječničkom) opisu dvaju u jezika u odnosu na rječnike izdane prije 90-ih godina 20. stoljeća. Analiza rječnika provest će se na odabranom korpusu hrvatskih i slovenskih rječnika te će se prikazati kako opis jezika u tim priručnicima prati određene društveno-političke promjene. Istraživanje će biti provedeno na leksičkom fondu za označavanje istog sadržaja u oba jezika s posebnim naglaskom na sljedeće kategorije: 1. rječnički status leksika za označavanje društveno-političkih pojava u Sloveniji i Hrvatskoj (npr. omladinac/(o)mladinec), 2. rječnički status i obilježavanje terminologije kod koje je došlo znatne promjene (zamjene) izraza u jednom ili oba jezika u proteklih 20 godina (npr. major/major), 3. leksik za označavanje elemenata popularne kulture (npr. stojadin/stoenka), 4. rječnički status kratica koje su svoje mjesto našle u rječnicima. Usporedo s analizom opisa tih riječi u rječnicima, provest će se i analiza korpusa te će se na konkretnim primjerima utvrditi učestalost korištenja i situacije u kojima se analizirani izrazi koriste (ako se još uvijek koriste). Konkretnije, analizom će se pokušati utvrditi koliko žîvi jezik žívi u analiziranim rječnicima, a što je od živog jezika „proglašeno“ neživim i izbačeno iz rječnika tj. opisa jezika.

The paper focuses on some of the challenges translators encounter in the new economy. The objective is to show how translators' competitiveness could be increased by incorporating specific semantic issues in programs for machine translation. Emphasis will be on the problem of false friends (or faux amis) as the pairs of words in two languages that look and/or sound similar, but partially or completely differ in meaning. Due to complexity of the issue, false friends present a serious problem for translators, especially in the contemporary economy where a demand for delivering translation in a timely manner is as important as the quality of the translation itself. The comparative analysis of Slovenian and Croatian, as genetically closely related languages belonging to the western group of South Slavic languages, shows the great number of inter- language homonyms in the two languages. Aim of the analysis of false friends is to provide a typology of false friends for the specific language pair that could have an application in machine translation programs.

Premda se frazeološke jedinice najčešće definiraju kao višerječne jedinice sastavljene od najmanje dviju sastavnica koje karakterizira cjelovitost i čvrsta struktura, varijabilnost frazemskih sastavnica česta je pojava. No, sve sastavnice frazema nisu jednako podložne modifikacijama, pa su tako istraživanja Jozić, Pon i Rakovac (2006) pokazala da je glagolska komponenta frazema najčešće podložna promjenama. Polazeći od tih spoznaja, u radu će se na temelju kognitivnog (Croft i Cruse 2004) i konstrukcijskog pristupa jeziku (Goldberg 1995, 2006, 2019), te korpusnim istraživanjima ispitati varijabilnost frazeoloških glagolskih sastavnica u hrvatskom i slovenskom jeziku. U uvodnom dijelu rada prikazat će se osnovne postavke kognitivne lingvistike i konstrukcijske gramatike te će se objasniti njihov pristup višerječnim jedinicama s visokim stupnjem idiomatiziranosti, odnosno frazemima. U nastavku će se provesti korpusno istraživanje pomoću softverskog alata Sketch Engine na dvama računalnim korpusima - korpusu hrWaC za hrvatski jezik (1,2 milijarde pojavnica) i korpusu slWaC za slovenski jezik (754,3 milijuna pojavnica). Na temelju korpusne pretrage ekstrahirat će se glagolski frazemi u oba jezika koji svoju potvrdu imaju u hrvatskim i slovenskim frazeološkim rječnicima. Korpusnom pretragom ispitat će se mogućnost varijacije njihovih glagolskih sastavnica u oba jezika, odnosno konstrukcija koje se u korpusima rjeđe pojavljuju pa ih smatramo konstrukcijama nižeg stupnja idiomatiziranosti. Cilj je ovoga istraživanja na temelju kognitivnih i konstrukcijskih pristupa jeziku prikazati mogućnosti i ograničenja variranja sastavnica frazema. Ujedno, rad će pokazati postoje li podudarnosti u varijabilnosti frazeoloških sastavnica u analiziranim primjerima u hrvatskom i slovenskom jeziku. Although phraseological units are most often defined as multi-word units composed of at least two components characterized by completeness and solid structure, the variability of phraseological components is a common occurrence. However, not all components of an idiom are equally subject to modification, so research by Jozić, Pon and Rakovac (2006) showed that the verbal component of an idiom has been most often subject to change. Based on these findings, this thesis will examine the variability of phraseological verb components in the Croatian and Slovenian languages based on the cognitive (Croft and Cruse 2004) and constructional approach to language (Goldberg 1995, 2006, 2019), and corpus research. The thesis is organized into a theoretical and empirical part. In the theoretical part, the basic principles of cognitive linguistics and construction grammar will be presented, and their approach to multi-word units with a high degree of idiomatization, i.e. Idioms, will be explained. In the following, corpus research will be carried out using the Sketch Engine software tool on two computer corpora-the HrWaC corpus for the Croatian language (1.2 billion words) and the SlWaC corpus for the Slovenian language (754.3 million words). Based on the corpus search, verbal idioms, which have their confirmation in the Croatian and Slovenian phraseological dictionaries in both languages, will be extracted. A corpus search will examine the possibility of variability of their verb components in both languages. The aim of this thesis is to analyze the possibilities and limitations of varying the components of an idiom. Also, the thesis will show whether there are coincidences in the variability of phraseological components in the analyzed examples in the Croatian and Slovenian languages.