Search

S obzirom na današnje trendove, učestalu uporabu uređaja i vrijeme provedeno ispred ekrana opće je mišljenje da je čitanje u padu, posebice kod mlađih generacija. Društvene mreže, navika da se u što kraćem vremenskom roku dođe do što veće količine informacija i pretežito vizualan sadržaj smatraju se karakteristikama mladih ljudi. E-knjiga trebala je ponuditi rješenje i omogućiti knjizi da ostane relevantna u digitalnom dobu. Međutim, unatoč prvotnim pretpostavkama da e-knjiga podrazumijeva smanjenu uporabu i eventualni nestanak tiskane trendovi pokazuju da se desilo suprotno te su oba formata tražena. U ovome radu cilj je bio predstaviti tiskanu i e-knjigu, njihove glavne značajke, prednosti i mane, prisutnosti na društvenim mrežama te saznati više o stavovima i čitalačkim navikama studenata Filozofskog fakulteta, pripadnicima Generacije Z, putem ankete. Osim provedenog istraživanja kako bi se dobio potpuniji prikaz mišljenja i stavova o knjizi predstavljena su i druga istraživanja. Na temelju analize dobivenih rezultata formiran je zaključak da je e-knjigu potrebno dodatno razviti i unaprijediti te da popularnost tiskane i činjenica da je preferiraju za čitanje u slobodno vrijeme uvelike ovisi o subjektivnom doživljaju čitatelja, a da čitanje nije u padu već da se čita na drugačiji način. Considering today's trends, frequent use of devices and time spent looking at screens, the general opinion is that reading is on a downward trend, especially among the younger generations. Social media, the habit of obtaining as much information as possible in as little time and prevalent visual content are seen as characteristics of young people. The e-book was supposed to offer a solution and allow for the book to remain relevant in the digital age. However, despite the initial assumptions that the presence of e-book means a decrease in the use of the print book and its eventual disappearance, trends are showing that the opposite has happened and that both formats are equally sought after. The aim of this paper was to give an overview of both print and e-book, their main characteristics, advantages and disadvantages, presence online and to find out more about the attitudes and reading habits of students of Faculty of Humanities and Social Sciences, predominantly members of Generation Z, through a questionnaire. To get a fuller picture of book-related opinions and attitudes, other research has been reviewed as well. Based off the obtained results, it was concluded that e-book needs to develop further and that the popularity of the print and the facts that students prefer it to read in their spare time is largely due to the reader's subjective opinion and that reading is not declining but being done differently.

Razvojem informacijsko-komunikacijskih tehnologija, prije svega i najznačajnije razvojem računalne tehnologije i globalne računalne mreže (interneta), otvorile su se brojne nove mogućnosti za autore u pogledu samostalnog izdavanja autorskih djela. Tehnologija je autorima dala izbor da ne moraju nužno krenuti tradicionalnim putem izdavaštva, pri čemu autori sklapaju ugovor s izdavačima (nakladnicima) o izdavanju njihovih autorskih djela već imaju opciju samostalno izdati svoja autorska djela. Broj samostalno izdanih knjiga u svijetu u zadnjih desetak godina je porastao te se procjenjuje da se svake godine samostalno izda oko dva milijuna novih naslova. Cilj ovoga rad je pojasniti pojam izdavaštva (nakladništva), posao izdavača, razvoj i digitalizaciju izdavaštva kao industrije te izdavaštvo u današnjem vremenu. Nadalje objašnjava se pojam samoizdavaštva, trendovi vezani uz samoizdavaštvo, utjecaj koji je imala pandemija COVID-19 na trendove u samoizdavaštvu, povezanost knjiga, e-knjiga i samoizdavaštva. Svrha rada je također analizirati temeljne pojmove kao što su izdavaštvo i samoizdavaštvo te objasniti trendove vezane uz samoizdavaštvo i odgovoriti na pitanje u kojoj je mjeri samoizdavaštvo rastući trend.

Usluga korištenja e-knjige u Knjižnicama grada Zagreba uvedena je krajem svibnja 2019. godine čime su stvoreni uvjeti za njen daljnji razvoj. Deset mjeseci poslije dogodila se jedna krizna situacija, zatvaranje knjižnica zbog pojave pandemije COVID-19 te potres koji je pogodio grad Zagreb i Zagrebačku županiju. U ovom diplomskom radu istraženo je kako su ta dva događaja utjecala na posudbu i korištenje e-knjige u mreži narodnih Knjižnica grada Zagreba (KGZ). Istraživanje je provedeno korištenjem statističkih podataka dobivenih iz sustava Knjižnica grada Zagreba te dostupne literature. U svrhu sagledavanja trenutnog odnosa čitatelja prema e-knjizi provedena je anketa u 15 knjižnica iz mreže KGZ-a te su dobiveni podaci sistematizirani i obrađeni. Pokazano je kako se povećava udio čitatelja e-knjige od trenutka uvođenja usluge posudbe eknjige u Knjižnicama grada Zagreba. Iz statističkih podataka vidljivo je da su fizičko zatvaranje knjižnica i ograničenost kretanja zbog epidemioloških mjera pozitivno utjecali na povećanje korištenja e-knjige. Najnoviji podaci iz 2021. godine pokazuju da to nije bio samo prolazan trend nego da se e-knjiga i dalje nastavlja sve više koristiti. Statistička analiza obavljena je na najnovijim podacima koji obuhvaćaju razdoblje od uvođenja usluge e-knjige u Knjižnicama grada Zagreba do trenutka pisanja ovog rada. Anketa je provedena nad 360 članova iz 15 različitih knjižnica na području grada Zagreba, obrađeni rezultati su uspoređeni s dostupnim statističkim podacima te je iz svega zaključeno da se uz pandemiju i potres koji su bili svojevrsni katalizator procesa, trend povećanja čitanja e-knjige i dalje nastavlja među čitateljima svih zanimanja i svih dobnih skupina. The service of using the e-book in the Zagreb City Libraries was introduced at the end of May 2019, which created the conditions for its further development. Ten months later, there was a crisis situation, the closure of libraries due to the COVID-19 pandemic and the earthquake that hit the City of Zagreb and Zagreb County. In this thesis, it was investigated how these two events affected the borrowing and use of e-books in the network of public libraries of the City of Zagreb (KGZ). The research was conducted using statistical data obtained from the Zagreb City Libraries system and available literature. In order to understand the current attitude of readers towards the e-book, a survey was conducted in 15 libraries from the KGZ network, and the obtained data were systematized and processed. It has been shown that the share of e-book readers has been increasing since the introduction of the e-book reading service in the Zagreb City Libraries. Statistics show that the physical closure of libraries and limited movement due to epidemiological restrictions have had a positive effect on increasing the use of e-books. The latest data from 2021 show that this was not just a passing trend, but that the e-book continues to be used more and more. Statistical analysis was performed on the latest data covering the period from the introduction of the e-book service in the Zagreb City Libraries to the time of writing this paper. The survey was conducted on 360 readers from 15 different libraries in the city of Zagreb, the processed results were compared with available statistics and it was concluded that with the pandemic and earthquake that were a catalyst for the process, the trend of increasing e-book reading continues among readers of all occupations and all age groups.

U ovom radu predstavit će se povijest tehnologije i njenog korištenja u knjižnicama, na koji način je implementirana te kako se koristi danas u narodnim knjižnicama. Raspravljat će se o uslugama za korisnike koje su bazirane na informacijsko komunikacijskim tehnologijama i navest će se sve prepreke do kojih dolazi korištenjem tih tehnologija. Proučavat će se i utjecaj tehnologija na samo knjižnično osoblje te koje su to vještine potrebne za kompetentnost knjižničara danas u sklopu tehnoloških napredaka i implementacije istih tehnologija. Također, e-knjiga kao noviji format bit će proučavan te će se istaknuti koje su to mane, a koje prednosti tog formata te kako utječe na poslovanje knjižnice. Provedeno je i istraživanje na području Osječko-baranjske županije pomoću kojeg se nastojalo istražiti mišljenje korisnika o samom formatu knjige, koja knjiga im je draža, učestalost posjećivanja knjižnice, zadovoljstvo opremom unutar prostorija knjižnice i koliko često se služe knjižnicom, mrežnim katalogom knjižnice i ostalim uslugama pri istraživanju.

Rad zaokružuje trenutan razvoj interaktivnih e-knjiga, te njihovu popularnost i primjenu preko proučavanja interaktivnosti, e-knjiga i digitalnih sadržaja za djecu. Proučava se njihov utjecaj na djecu, obrazovanje i njihova iskoristivost kod određenih skupina djece iz perspektive izdavača kao i pedagoških stručnjaka. Predlaže se budući projekt za korištenje tableta prilikom sati čitanja djeci u dječjim odjelima knjižnica kao i koraci u izradi interaktivne e-knjige za djecu pomoću dostupnih softvere alata. Analiziraju se stavovi stručnjaka preko intervjua i zaključuje o pravom stanju dostupne tehnologije. Proučava se buduća primjena interaktivnih e-knjiga u razvoju i obrazovanju djece te širenja kulture čitanja i čitanja djeci. The paper completes the current development of interactive e-books, and their popularity and application through the study of interactivity, e-books and digital content for children. Their impact on children, education and their usefulness in certain groups of children from the perspective of publishers as well as pedagogical experts are studied. A future project is proposed for the use of tablets during reading hours for children in the children's departments of libraries, as well as steps in creating an interactive e-book for children using the available software tools. The attitudes of experts are analyzed through interviews and conclusions are made about the true state of available technology. The future application of interactive e-books in the development and education of children and the spread of the culture of reading and reading to children is studied.

Razvojem ranih svjetskih kultura zbog komunikacijskih potreba započeo je i razvoj drevnih pisama, koja su postala osnova današnjim, modernim pismima. Razvojem pisma, papira i naposljetku same knjige kao takve, započeo je kulturni procvat čovječanstva i razvoj civilizacija koji još uvijek traje. Knjiga se protezala kroz sve aspekte života, od samih početaka kulture do danas. Sam pojam knjige mijenjao se kroz određena povijesna razdoblja, a proces čitanja dobivao je različita značenja. Temeljni cilj ovog istraživanja je saznati kakav simbolizam knjige danas prevladava među studentima. Cilj je rada kroz literaturu iz područja povijesti nakladništva utvrditi i prikazati najvažnije transformacije knjige te njihov utjecaj na razvoj kulture čitanja, a potom kroz provedeni anketni upitnik prikupiti informacije i odgovoriti na pitanja koja se odnose na simbolizam knjige danas u takozvanoj generaciji Z, poput, čitaju li mladi uopće i s kojom svrhom? Je li čitanje postalo hobi, ispunjavanje slobodnog vremena, ili mladi čitaju s ciljem obrazovanja i osobnog napretka? U radu se najprije definira knjiga, njezin nastanak i razvoj, a potom razvoj čitateljstva i kulture čitanja. Također je opisan razvoj medija na kojem se čita, od izuma papira do čitača za elektroničke knjige. Slijedi prikaz rezultata istraživanja popraćen analizom i zaključkom.

Cilj ovog rada je prikazati razliku između katalogizacije tiskane i elektroničke knjige. Rad počinje od razrade pojma i procesa katalogizacije, navode se izvori podataka za katalogizaciju, skupine kataložnog opisa te se definiraju pojmovi kataložne jedinice i odrednice i navodi cilj katalogizacije. Zatim slijedi dio rada u kojem su opisani pravilnici koji se koriste u hrvatskim knjižnicama prilikom katalogiziranja, njihova povijest, uporaba i namjena. U dijelu rada koji se bavi tiskanom knjigom opisano je kako je došlo do tiskarstva i tiskane knjige te kako je pojava tiskane knjige utjecala na društvo, a zatim je knjiga definirana u širem i užem smislu. Slijedi prikaz katalogiziranja tiskane knjige u kojem se sažeto prikazuju pravila po skupinama u kataložnom opisu te se na primjeru prikazuje kako bi prema pravilima izgledala koja skupina, a potom i kako izgleda cijeli kataložni opis jedne tiskane knjige. Zatim dolazi dio rada u kojemu se definira elektronička knjiga, navode projekti digitalizacije knjiga i ciljevi tih projekata te kako je digitalizacija knjiga utjecala na knjižnice i s kojim problemima se knjižnice suočavaju u pogledu elektroničkih knjiga. Nadalje, kao i za tiskane knjige, i za elektroničke su sažeto opisana pravila za katalogizaciju prema skupinama te je na primjeru prikazano kako izgledaju katalogizirane skupine pojedinačno, a zatim i cijeli kataložni opis elektroničke knjige. Na kraju se uspoređuju pravila za katalogizaciju tiskane i elektroničke knjige te se na primjeru po skupinama prikazuje koje su razlike u katalogiziranju i zatim daje pregled potpunog kataložnog opisa istog naslova u obliku tiskane i u obliku elektroničke knjige.

Piratstvo je jedan od najbrže rastućih trendova današnjice. Ljudi danas svakodnevno preuzimaju glazbu, filmove i knjige s Interneta što znači da je to postala svojevrsna rutina kroz koju većina pojedinaca prolazi iz dana u dan. S jedne strane se predlažu zakoni za reguliranje autorskih prava (SOPA, PIPA, ACTA), dok se s druge strane oformljavaju piratske stranke – međunarodne udruge koje se svojim stavovima bore za prilagodbu autorskih i srodnih prava današnjem vremenu. Slučaj e-knjige je pak malo drukčiji od glazbe i filma. Za glazbu i film imamo jasne definicije, no e-knjigu se ne može tako lako definirati. Na isto upućuju razna istraživanja i rezultati koji variraju od autora do autora. Tema rada je utjecaj piratskih trendova današnjice na slučaj e-knjige. Iako još nije toliko zastupljena u Hrvatskoj, e-knjiga je sve popularnija iz dana u dan. Počevši od beletristike, publicistike i raznih književnih djela sve do znanstvene i stručne literature. Teoretski dio rada je podijeljen na piratstvo i e-knjigu. Služeći se rezultatima iz ankete koja je ispunjena od strane 184 ispitanika, rad istražuje problematiku piratstva e-knjige u odnosu na glazbu i film. Osim navedene usporedbe, fokus rada je usmjeren na istraživanje navika ispitanika oko navedene teme.

Razvoj digitalne knjige posljednjih je godina pokrenuo brojne rasprave i promišljanja, s naglaskom na čitalačke navike kao i utjecaj masovne digitalizacije, posebno u području knjižničarske zajednice. Digitalne knjige dostupne su u različitim formatima, uključuju različite medije, a isporučuju se na različitim nosačima. Dominacija digitalne knjige najsnažnije je izražena u SAD­u, dok je u Hrvatskoj korištenje digitalne knjige još uvijek nedovoljnog opsega. Akademsko okruženje i fakultetske knjižnice u Hrvatskoj prate promjene u digitalnom nakladništvu i knjižarstvu. Fokus ovoga rada jest istraživanje o korištenju digitalnih knjiga u akademskom okruženju. Istraživanje uključuje nastavnike i studente Sveučilišta u Zadru, s ciljem bilježenja njihovog prepoznavanja važnosti i prednosti, kao i načina korištenja digitalnih knjiga. Za potrebe istraživanja korišten je anketni upitnik koji sadrži pitanja otvorenog i zatvorenog tipa. Ispitanika je ukupno bilo 177. Ustanovljeno je kako ispitanici koriste digitalne knjige i prepoznaju njihove prednosti, no preferiraju tiskane verzije knjiga. Ispitanici najviše koriste digitalne knjige u javnoj domeni ili s nelegalnih web sjedišta, a slabo poznaju copyright i autorska prava. Veliki problem u korištenju digitalnih knjiga predstavlja cijena elektroničkih uređaja i njihova nedostupnost na hrvatskom tržištu. Ispitanici su istaknuli i problem previše formata, bez usvojenih standarda. Digitalne sadržaje koje im se nude na sustavima za e­učenje većina ispitanika smatra jako korisnim. Digitalne bi knjige više koristili kada bi ih nudila knjižnica, uz raznovrsnije sadržaje i ponuđene e­čitače u knjižnicama. The development of digital books launched a number of discussions and deliberations in recent years, with an emphasis on reading habits and the impact of mass digitization, especially in the domain of library community. Digital books are available in various formats, including a variety of media, and are delivered on different devices. The dominance of the digital book is most strongly expressed in the United States, while in Croatia the usage of digital books is still not as widespread. Academic environment and college libraries in Croatia follow up on the changes in the digital publishing and bookselling. The focus of this paper is to explore the use of digital books in an academic environment.$ The research includes teachers and students of the University of Zadar, with the aim of documenting their recognition of the importance and benefits, as well as different ways of using digital books. A questionnaire containing open and closed questions was used for the study. The participants were a total of 177. It was found that participants use digital books and recognize their strengths, but prefer the print version of the book. Participants most commonly use digital books in the public domain or off the illegal web sites, and have poor knowledge of copyright laws. A big problem in the use of the digital book is the price of electronic devices and their inaccessibility on the Croatian market. Participants highlighted the problem of too many formats, without the adopted standards. Digital content which is offered to them through e­learning systems is considered very useful by the majority of participants. Digital books would be used more if they were offered by libraries, with more diverse content and topics, and available e­readers at hand.

Tema diplomskog rada obuhvaća tehnološke i etičke aspekte piratiziranja knjige koji su prikazani kroz teorijski i istraživački rad. U teorijskom dijelu rada su opisani percepcija e-knjige, definicija i razvoj e-knjige u Hrvatskoj te zaštita e-knjige u kojoj su obrađeni upravljanje vlasničkim pravima (Digital Rights Management, DRM), percepcija neovlaštenog kopiranja, kršenje autorskih prava te koncept pravičnog korištenja (fair use). Elektroničko piratstvo je jedan od najvećih rastućih računalnih zločina koji se javljaju danas i ono izravno utječe na autorska prava. Stoga je važno s obje strane sagledati pristupe zaštiti autorskih prava jer oni uključuju zagovornike preventivnih alata zaštite koje nudi DRM i omogućavanje sigurnosti autorskog prava kao i aktiviste koji se protive takvoj vrsti kontrole te zastupaju ideje kritike zaštite autorskog prava (copyright). Prodajom sadržaja u digitalnom formatu, piratstvo e-knjiga je u značajnom porastu. Instrument istraživanja bila je anketa kojom je ispitano 184 ispitanika i njome se htjela ispitati problematika piratiziranja i percepcija e-knjige. Analizom dobivenih rezultata su potvrđene dvije hipoteze, jedna je djelomično potvrđena, a četvrta odbačena. Potvrđene hipoteze su da ispitanici preuzimaju piratske knjige jer su besplatne i da financijske prilike utječu na korištenje piratiziranih primjeraka, a djelomično potvrđena hipoteza je da je e- piratiziranje opće prihvaćeno u društvu mladih (18-29 godina). Odbačena je hipoteza da ispitanici u određenoj mjeri osjećaju grižnju savjesti prilikom fotokopiranja knjige ili korištenja piratizirane e-knjige jer grižnja savjesti postoji u nedovoljnoj mjeri koja bi potvrdila ovu hipotezu. Istraživanjem se pokušala napraviti usporedba kršenja autorskog prava fotokopiranjem tiskane knjige i piratiziranja e-knjige. Piratiziranje e-knjiga u Hrvatskoj još nije značajno zbog zanemarivo male ponude e-knjiga, ali se kroz istraživanje pokušao dati uvid u kojem smjeru će se cijela situacija odvijati.