Search

Morski plodovi su česti uzročnici alergija širom svijeta koje mogu imati i fatalan ishod. Stoga, u cilju njihove prevencije neophodna je detekcija i kvantifikacija alergena, kao i redukcija njihove alergenosti. Termalno procesovanje hrane je jedan od načina smanjenja alergenosti, ali problem je stabilnost određenih proteina na visokim temperaturama, među kojima je i tropomiozin. Riječ je o glavnom termostabilnom alergenu rakova. U ovom radu su optimizovani uslovi ekstrakcije ukupnih proteina zapadno-pacifičkih kozica (lat. Solenocera melantho). Dobijen je uvid u uspješnost ekstrakcije određivanjem koncentracije ukupnih proteina i upoređivanjem elektroforetskih profila. Tropomiozin i ostali alergeni kozica su detektovani Western blotom, a u cilju osjetljive kvantifikacije tropomiozina u ekstraktima razvijen je i ELISA test. Takođe, ispitana je ukrštena reaktivnost tropomiozina iz morskih plodova i iz grinja Western blotom.

Tropomiozini su visoko očuvani kontraktilni proteini kod kičmenjaka i beskičmenjaka, molekulske mase od oko 35-38 kDa. Uprkos njihovoj relativno maloj zastupljenosti, kod porodice beskičmenjaka prepoznati su kao pan-alergeni. Prema statistici tropomiozini su treći najčešći uzrok anafilakse izazvane hranom. U ovom radu ispitani su uslovi optimalne ekstrakcije proteina sirovih i kuvanih dagnji. Krajnji cilj je bila kvantifikacija tropomiozina u dobijenim ekstraktima sirovih i kuvanih dagnji, razvijanjem i optimizacijom uslova ELISA testa. Za potrebe optimizacije uslova ekstrakcije korišćeno je nekoliko pufera različitih pH vrednosti i jonske sile, kao i različito vreme ekstrakcije (2 h i 24 h). Kao model organizam izabrana je mediteranska dagnja. Kvantifikacija proteina u ekstraktima urađena je Bredfordovom metodom, proteinski profili ekstrakata vizualizovani su pomoću natrijum-dodecilsulfat poliakrilamidne gel elektroforeze (SDS-PAGE), a potom je potvrđeno prisustvo tropomiozina Western blotom sa monoklonskim i poliklonskim antitelima. Nakon optimizacije ELISA testa urađena je kvantifikacija tropomiozina u dobijenim ekstraktima. Prema dobijenim rezultatima, nije primećena statistički značajna razlika u koncentracijama proteina u ekstraktima dobijenim nakon 2 h i 24 h. Ekstrakcija proteina dagnji pokazala se efikasnijom sa porastom pH pufera. Vrednosti koncentracija proteina u ekstraktima sirovih i kuvanih dagnji, dobijene Bredfordovom metodom, u skladu su sa elektroforetskim profilima ekstrakata. Denzitometrijom, sa gela kuvanih uzoraka nakon SDS-PAGE, procenjene su bile koncentracije tropomiozina. Western blotom, odrađenim nakon SDS-PAGE, potvrđeno je prisustvo tropomiozina. Pokazano je da tropomiozin kuvanih ekstrakata daje jači signal od tropomiozina iz sirovih solubilnih ekstrakata dagnji. Radi kvantifikacije tropomiozina razvijen je sendvič ELISA test i izračunati su limit detekcije i limit kvantifikacije testa. Koncentracije tropomiozina u ekstraktima dobijene pomoću ELISA testa bile su za tri reda veličine niže od koncentracija procenjenih denzitometrijom, što pokazuje da se razvijeni ELISA test, kao takav, iako specifičan, ne može koristiti za pouzdanu i preciznu kvantifikaciju tropomiozina dagnji. Kao dobro rešenje, za prevazilaženje ovih ograničenja koja se javljaju kod ELISA testa, pokazala se kvantifikacija Western blotom.

Alergije na hranu su imunološki posredovane reakcije organizma i bolesti koje se ponavljano javljaju nakon ingestije određene hrane. Predstavljaju značajan javnozdravstveni problem, naročito u ekonomski razvijenim zemljama. Češće su u dječjoj nego u odrasloj dobi, a mogu zahvatiti respiratorni, kardiovaskularni, gastrointestinalni sustav te kožu. Stupanj ozbiljnosti simptoma može varirati od blagih do opasnih po život. Radi se o gubitku oralne podnošljivosti alergena, a to dovodi do senzitizacije i alergije. Najčešći alergeni u dječjoj dobi su bjelančevine kravljeg mlijeka, soja, gluten, orašasti plodovi i jaja, ribe, rakovi te školjke. S vremenom će se na neke alergene razviti tolerancija. Razvoju alergije u djeteta, uz nasljeđe i način života, doprinosi i nedostatak vitamina D, kasno uvođenje dohrane, pretilost te promjene u načinu ishrane. Dijagnoza se postavlja na temelju obiteljske i osobne anamneze, in vivo i in vitro testovima, oralnim provokacijskim testom, gastroenterološkim pretragama te isključnom dijetom. Dugoročno liječenje alergija na hranu se svodi na eliminaciju alergene hrane iz prehrane. Posljednjih desetljeća se provode brojna istraživanja vezana za primjenu imunoterapije u liječenju alergija na hranu, kao i istraživanja za provođenje efikasnih postupaka prevencije senzitizacije djece na nutritivne alergene te time smanjenja rizika za pojavu alergije na hranu u dječjoj dobi. Food allergies are immune reactions of the body and diseases that recur after ingestion of a certain food. They represent a significant public health problem, especially in economically developed countries. They are more common among children than in adults and can affect the respiratory, cardiovascular, gastrointestinal system and skin. The severity of symptoms can range from mild to life-threatening. It is a loss of oral tolerance to allergens, which leads to sensitization and allergies. The most common allergens in childhood are cow's milk proteins, soy, gluten, nuts and eggs, fish, crabs and shellfish. Tolerance to some allergens will develop over time. In addition to heredity and lifestyle, vitamin D deficiency, late introduction of supplementation, obesity and changes in diet contribute to the development of allergies in children. The diagnosis is made on the basis of family and personal history, in vivo and in vitro tests, oral provocation test, gastroenterological tests and food elimination diet. Long-term treatment of food allergies comes down to eliminating food allergens from the diet. In recent decades, numerous studies related to the application of immunotherapy in the treatment of food allergies, as well as research to conduct effective procedures to prevent sensitization of children to nutritional allergens and thus reduce the risk of food allergies in childhood.

The aim of the present study was to determine the frequency of different allergies in horses from central Poland. Allergic diseases are common in horses all over the world. Common conditions that have been associated with immunoglobulin E (IgE)-mediated allergy in horses include insect bite hypersensitivity (IBH), urticaria and recurrent airway obstruction (RAO). A variety of serological assays are available to measure serum levels of allergen-specific IgE antibodies. They can provide supportive evidence for a diagnosis of equine allergic dermatitis associated with environmental allergens. This study was performed on clinically healthy, Polish noble half-breed horses. In this study, four groups of allergens were identified as commonly inducing allergic reactions: American house dust mites (D. farinae), cultivated plants (rape), English plantain (Plantago lanceolata) and biting midges (Culicoides nubeculosus). More than 50% of horses showed positive reactions to these groups of allergens. The factor that contributed most to allergy occurrence among horses was American house dust mites (D. farinae). In recent years, efforts have been made to identify new allergens and to better understand the specific pathogenesis of allergic diseases in animals. The development of allergic disease diagnostics has been facilitated by the availability of diagnostic methods along with enhanced awareness of allergic diseases in veterinary practice. Allergic disorders in horses are ultimately gaining the attention they deserve thanks to the fact that veterinary allergology has become a dedicated veterinary discipline., Cilj ove studije bio je ustvrditi učestalost različitih vrsta alergija u konja iz središnje Poljske. Alergijske bolesti su učestale u konja diljem svijeta. Uobičajena stanja koja su povezana s alergijskom reakcijom posredovanom imunoglobulinom E (IgE) u konja uključuju preosjetljivost na ubode insekata (IBH), urtikariju i povratnu opstrukciju dišnih putova (RAO). Dostupni su različiti serološki testovi za mjerenje razina specifičnog IgE antitijela na alergene u krvi. Oni mogu osigurati potkrepljujuće dokaze za dijagnozu alergijskog dermatitisa konja s alergenima iz okoliša. Ova studija provedena je na poljskim plemenitim, klinički zdravim, križanim pasmina konja. U ovoj studiji identificirane su četiri skupine alergena koje obično prouzroče alergijske reakcije: američke grinje iz kućne prašine (D. farinae), kultivirane biljke (repica), uskolisni trputac (Plantago lanceolata) i mušice (Culicoides nubeculosus). Više od 50 % konja pokazalo je pozitivne reakcije na ove skupine alergena. Čimbenik koji je najviše pridonio pojavnosti alergijskih reakcija među konjima bile su američke grinje iz kućne prašine (D. farinae). U posljednjih nekoliko godina, pojačanje napora u suzbijanju alergijskih bolesti dovelo je do identifikacije nekih novih alergena, kao i dubljeg razumijevanja patogeneze životinja specifične za alergijske bolesti. Razvoj u dijagnozi alergijskih bolesti olakšan je dostupnošću dijagnostičkih metoda uz povećanu svijest o alergijskim bolestima u veterinarskoj praksi. Alergijski poremećaji u konja konačno dobivaju pozornost koju zaslužuju zahvaljujući činjenici da je alergologija postala značajna specijalizirana veterinarska disciplina.

Cilj. Odrediti vrstu i učestalost alergijske preosjetljivosti na alergene u lokalnoj populaciji djece s alergijskim bolestima. Ispitanici i metode. Izvršili smo retrospektivnu analizu rezultata kožnih ubodnih testova na inhalacijske i nutritivne alergene u populaciji djece Šibensko-kninske županije (n = 704) u dobi od 0 do 18 godina. Od ispitane djece bilo je 57,14% (n = 411) muške djece i 42,85% (n = 293) ženske djece. Od ukupnoga broja ispitanika 37,5% (n = 264) djece imalo je dijagnozu astme, 22,0% (n = 155) virusima induciranih bronho-opstrukcija, 14,4% (n = 102) atopijskog dermatitisa, 20,0% (n = 141) alergijskog rinitisa/rinokonjunktivitisa i 5,9% (n = 42) alergijske urtikarije. Rezultati. U dojenačkoj dobi učestalija je preosjetljivost na nutritivne alergene (P < 0,01), u prvom redu na alergene cijelog kokošjeg jajeta. Od inhalacijskih alergena najprije se pojavljuje preosjetljivost na alergene grinja, dlakavih kućnih ljubimaca i peludi trava. Od treće godine učestalija je preosjetljivost na inhalacijske alergene (P < 0,001). U ispitanika s astmom prevladava preosjetljivost na inhalacijske alergene (P < 0,001). Grinje su značajno češći uzročnici astme u odnosu na ostale inhalacijske alergene (P < 0,001). U ispitanika s izoliranim alergijskim rinitisom/alergijskim rinokonjunktivitisom prednjači preosjetljivost na pelud trava. Zaključak. Ispitivanjem smo odredili učestalost alergijske preosjetljivosti na alergene u populaciji djece Šibensko-kninske županije. Dokazali smo visoku učestalost preosjetljivosti na grinje kućne prašine i alergene peludi trava. Sukladno dobivenim rezultatima prilikom procjenjivanja alergijske preosjetljivosti kod izbora inhalacijskih alargena, predlažemo djecu iznad treće godine testirati na grinje kućne prašine, pelud trava, pelud masline, alergene dlakavih kućnih ljubimaca, ambroziju, brezu, čempres i pelin., Goal. To determine hypersensitivity to allergens in the local child population with allergic diseases. Subjects and methods. We have carried out a retrospective analysis of the skin prick test results for inhalant and nutritional allergens in the local child population (n = 704) aged 0 to 18 years. 57.14% (n = 411) of the examined children were male and 42.85% (n = 293) female. 37.5% (n = 264) of the total number of subjects had a diagnosis of asthma, 22.0% (n = 155) of virus-induced bronchial obstructions, 14.4% (n = 102) atopic dermatitis, 20.0% (n = 141) allergic rhinitis/rhinoconjuctivitis and 5.9% (n = 42) allergic urticaria. Results. In infancy, hypersensitivity to nutritional allergens (P < 0.01) is more frequent, primarily to the allergens of the whole chicken egg. As for the inhalant allergens, hypersensitivity to mite, hairy pets and grass pollen allergens appears first. From the age of three, hypersensitivity to inhalant allergens (P < 0.001) is more frequent. Hypersensitivity to inhalant allergens prevails in subjects with asthma (P < 0.001). Mites are significantly more frequent asthma causes than other inhalant allergens (P < 0.001). Hypersensitivity to grass pollen predominates in subjects with isolated allergic rhinitis/rhinoconjuctivitis.Conclusion. In the study, we have determined the incidence of hypersensitivity to allergens in the child population of Šibenik-Knin County. We have proved a high incidence of hypersensitivity to house dust mites and grass pollen allergens. In accordance to the results obtained, when evaluating allergic hypersensitivity, we suggest that, in the selection of inhalant allergens, children above 3 years of age are tested for house dust mites, grass pollen, olive tree pollen, hairy pet allergens, Ambrosia (ragweed), birch, cypress and wormwood.

Sumpor se u vinarstvu koristi stoljećima, kako je vrijeme pokazalo, zbog svojih antioksidativnih i antiseptičkih svojstava. Zamjena mu još nije pronađena, koja bi udovoljila zahtjevima trajnosti i biološke stabilnosti. Negativni učinci upotrebe sumporovog dioksida uglavnom su vezani za njegovu primjenu u prekomjernim količinama. Visoke koncentracije sumporovog dioksida ugrožavaju miris i okus vina i znatno povećavaju rizik od stvaranja sumporovodika. S obzirom da može izazvati alergijske reakcije, sumporov dioksid je označen kao alergen i njegova koncentracija u vinima je na tržištu zakonski regulirana. Iz svega navedenog, nužno je da se sumporov dioksid kvantificira u vinu pomoću različitih metoda., Sulfur dioxide has been used in winemaking for centuries, as time has shown, for its antioxidant and antiseptic properties. No replacement has been found yet, which would meet the requirements of durability and biological stability. The negative effects of sulfur dioxide use are mainly related to its use in excessive amounts. High concentrations of sulfur dioxide compromise the aroma and taste of wine and significantly increase the risk of hydrogen sulfide formation. Because it can cause allergic reactions, sulfur dioxide is designated as an allergen and its concentration in wines is regulated by law. From all the above it is necessary to quantify sulfur dioxide in wine by different methods.

Nutritivna alergija je klinička rekacija na bjelančevine hrane. Za nastanak odgovoran je prvi tip preosjetljivosti posredovan IgE protutijelima. Najčešći alergeni su mlijeko, soja, ţitarice, riba, školjke, jaja, kikiriki i orašasti plodovi. Alergije zahvaćaju ljude iz cijeloga svijeta, no nejednakim intezitetom. U dječjoj dobi najučestalije su kod dojenčadi. Prevalencija se kreće 3 % - 10 %. Očituje se urtikarijom, angioedemom, eritemom uz svrbeţ koţe. Često dolazi do gastrointestinalnih simptoma, rijetko do respiratornih simptomima. Moguća je pojava generalizirane anafilaktičke reakcije. Dijagnoza se zasniva na anamnezi, fizikalnom pregledu, kliničkoj slici, koţnim testovima i laboratorijskoj dijagnostici. Liječenje nutritivnih alergija se sastoji od prekidanja izlaganja uzročnom alergenu, protuupalnog i simptomatskog liječnja. Sestrinska skrb usmjerena je na prevenciju, edukaciju te na zbrinjavanje djece i njihovih obitelji. Food allergy is a clinical reaction to food proteins. Responsible for its occurrence is the first type of hypersensitivity mediated by IgE antibodies. The most common allergens are milk, soy, wheat, fish, shellfish, eggs, peanuts and tree nuts. Allergies affect people from all over the world, but not in the equal intensity. In pediatric patients, infants are most likely to have a food allergy. Prevalence ranges from 3 % to 10 %. They manifest with urticaria, angioedema, erythema with itching skin.. It often leads to gastrointestinal symptoms, rarely to respiratory symptoms. There is a possibility of general anaphylactic reaction. Diagnosis is based on medical history, physical exam, clinical manifestations, skin tests and laboratory tests. Treatment of food allergies consists of avoidance of causing allergen, anti - inflammatory and symptomatic treatment. Nursing care is focused on prevention, education and care of children and their families.

Kod perioralnih i oralnih bolesti ponekad se može dokazati alergijska reakcija na različite tvari koja se dijagnosticira odgovarajućom alergološkom obradom (ubodni test, epikutani test i dr.). U našu studiju bilo je uključeno ukupno 230 ispitanika, pri čemu je bilo po 30 bolesnika sa sljedećim kliničkim dijagnozama: angioedem, oralni lihen planus, sindrom pekućih usta (BMS), gingivostomatitis, heilitis i perioralni dermatitis te kontrolna skupina od 50 zdravih ispitanika. Provođenjem epikutanog testa na kontaktne alergene (standardna serija i određeni stomatološki materijali) te ubodnog testa na konzervanse i aditive, hranu i inhalacijske alergene te na temelju anamnestičkih podataka, ispitane su moguće alergijske reakcije u navedenim skupinama. Učestalost alergija na inhalacijske, nutritivne, aditivne i epikutane alergene nije se statistički značajno razlikovala među skupinama (χ2 test). Alergija na aditive je najčešće dokazana kod ispitanika s angioedemom i BMS-om (23, 3%), no ne značajno češće od kontrolne skupine. Kod bolesnika s BMS-om najčešće je dokazana alergija na hranu (16, 7%, bez statističke značajnosti). Kontaktni alergeni najčešće su bili dokazani kod heilitisa i BMS-a (26, 7% i 20%), a najrjeđe kod angioedema (6, 7%). Pri tom je u heilitisu dokazana statistički značajno veća učestalost kontaktne alergije (p=0, 048). Najčešći alergen u epikutanom testu gotovo u svim skupinama bio kobalt klorid, osim kod gingivostomatitisa gdje je najčešći bio nikal- sulfat. Pozitivne reakcije na živin precipitat zabilježene su samo kod heilitisa (6, 6%) i gingivostomatitisa (3, 3%). U našoj studiji nije utvrđena statistički značajna razlika između kontrolne skupine i testiranih bolesnika, osim kod bolesnika s heilitisom. Međutim, s obzirom na različite rezultate pojedinih autora o korisnosti alergoloških testova kod navedenih bolesti, u slučaju nepoznate etiologije opravdano je radi moguće alergije provesti alergološko testiranje.

Summary The purpose of this study was to analyze the relation between clinical picture of allergic disease and the level of pollen count the patients are exposed to. Material and method We analyzed the severity of allergic rhinitis, conjunctivitis and bronchial asthma in a group of 640 subjects from Warsaw area with hypersensitivity to hazel, alder, grass, mugwort, plantain, nettle, Alternaria and Cladosporium allergens. Aerobiological measurements, patients’ symptoms score cards and the results of physical examination were analyzed. Results First symptoms in patients allergic to grass were visible during exposure to the concentration of 20 pollen grains in 1 m3 of air (25% subjects sensitised to grass pollen). Symptoms were noted in all the subjects sensitized to grass pollen at a concentration of approximately 50 grains/m3 of air. During exposure to the concentration of 65 pollen grains per m3 the symptoms were strengthened. Several hours’ exposure to grass pollen concentration exceeding 120 grains/m3 cause dyspnoea in some patients. Similar intensive symptoms occurred after exposure to alder, birch and mugwort pollen. Patients with positive skin prick tests to plantain and nettle pollen allergens experienced symptoms of low intensity or even none symptoms during pollination period. Subjects with hypersensitivity to Alternaria allergens experienced symptoms during exposure to the concentration of approximately 80 spores in 1 m3 of air, while patients sensitised to Cladosporium allergens, during exposure to the concentration of over 2800 spores in 1 m3 of air. The dominant symptom occurring in patients sensitized to fungal allergens was loss of nasal patency, and dyspnoea as well as recurring cough at higher concentrations. Conclusions Clinical symptoms of allergic disease were connected to the concentration and the kind of aeroallergen the subjects were exposed to.

Alergije su jedan od najčešćih uzročnika mnogih zdravstvenih problema u ljudskoj populaciji, kako kod odraslih, tako i kod djece. Alergija se tumači kao reakcija organizma na neku njemu nepoznatu i inače neopasnu tvar iz neposredne okoline. Tvari koje izazivaju alergije nazivaju se alergeni i sve ih je više poznatih posljednjih godina. Organizam reagira na nepoznati alergen obrambenim mehanizmom koji stvara histamin, bjelančevinu kojom se bori protiv alergije. Alergije pogađaju jednu četvrtinu hrvatske populacije, dok je u Americi taj broj izražen u milijunima. Alergije na hranu manje su proširene – puno ljudi se žali kako imaju alergiju na hranu, no često se ona zamjenjuje sa intolerancijom na hranu. One mogu izazvati i više od puke nelagode i blažih simptoma poput hunjavice, svrbeža, kašlja i sl. Nekada alergijska reakcija može postati toliko snažna da izazove anafilaktički šok prilikom kojega može doći i do gušenja, kolapsa organizma i naposljetku do smrti. Veoma je važno na vrijeme primijetiti simptome alergije te početi koristiti terapiju koja će ublažiti simptome te olakšati život alergičara. Allergies are one of the most common causative agent most od the health problems in human population, by adults and by children. Allergy is interpreted as a reaction to some unknown and it normally harmless substance from the immediate surroundings. Substances that causes allergyes are called allergens and they are so more and more well known allergens in late years. The body responds to an unknown allergen defensive mechanism that produces histamine, a protein that fights allergies Allergies affects one quarter of Croatian population and in America, that number is expressed in milions. Food allergies are less enlarged - a lot of people complain that they have food allergies, but often it is replaced with a food intolerance They can cause more than just discomfort and gently symptomes like rhinitis, itching and coughing. Sometimes an allergy reaction can became so strong that cause anaphylaxis during which can come to choking, collapse of organism and death. It is very imortant on time notice the allergies and start to use theraphy to alleviate the symptoms of allergy and make life easier for those with allergies.

Prehranska alergija je imunska reakcija na določeno živilo, ki lahko pri posamezniku izzove različne simptome, tudi smrt, zato je toliko bolj pomembno, da se posameznika zaščiti pred takšnimi reakcijami. V nalogi so obravnavane uredbe, direktive ter slovenski pravilnik s področja označevanja živil ter varnosti živil, s poudarkom na področju označevanja alergenov. S pomočjo anketnega vprašalnika objavljenega na spletu med februarjem in aprilom 2013, z vprašanji vezanimi na doživljanje potrošnikov na prehranske alergije, sem pridobila podatke, ki sem jih ovrednotila s programom SPSS. Rezultatov razširjenosti prehranskih alergij v Sloveniji ne moremo primerjati s splošno znanimi podatki, so se pa kot najpogostejše v naši anketni raziskavi pokazale alergije na mleko in mlečne izdelke, gluten, jajca ter oreške in arašide. Težave zaradi prehranskih alergij pri večini anketirancev vplivajo na kvaliteto življenja predvsem zaradi povečane skrbi glede označb na živilih, povečanega finančnega izdatka zaradi izbire primernih živil, strahu pred zaužitjem škodljivega živila ter omejenega prehranjevanja zunaj doma. Anketiranci so bili tudi večinskega mnenja, da živilski izdelki, ki vsebujejo alergene sestavine niso dovolj dobro označeni in da zakonodaja ne skrbi dovolj dobro za posameznike s prehranskimi alergijami. Obravnavana živilska zakonodaja se prilagaja potrebam posameznikov z alergijami vendar pa so spremembe še mogoče in tudi s strani dovzetnih posameznikov pričakovane. Food allergy is an immune reaction to a certain food that can cause a variety of symptoms, even death. Therefore it is all the more important to protect the individual against such reactions. In my thesis I will discuss the regulations, directives and Slovenian rules on food labelling and food safety, with an emphasis on the labelling of allergens. With the help of a questionnaire published on the Internet between February and April 2013, which included questions related to the perception of consumers to food allergies, I have gained valuable information that I have evaluated with SPSS. We cannot compare the prevalence of food allergies in Slovenia with the generally available information on the prevalence of food allergies. The results of our questionnaire showed that the most commonly manifested food allergies are allergy to milk and milk products, gluten, eggs, nuts and peanuts. Problems due to food allergies mostly affect the quality of life. This is mainly because people have to look through food labels on a daily basis, which increases their concerns. In addition people have increased financial expenses due to the selection of appropriate foods. Moreover, they are also limited when it comes to eating out and also fear to eat harmful foods outside their home. Respondents in majority thought that food products containing allergenic ingredients are not well marked and that the law does not care enough for individuals with food allergies. The present food law is trying to adapt to the needs of individuals with allergies but there is still, room for changes, which open-minded individuals also expect.

The subject matter of the bachelor thesis is specific allergen immunotherapy from the perspective of nurses. The work is divided into theoretical and practical parts. The concepts associated with the topic are explained in the theoretical section of the thesis. These concepts are as follows: allergy, allergen, immunity, sensitization, anaphylaxis and specific allergen therapy. Basic allergic diseases, work and role of the nurse are also described in the theoretical part. The practical part of the thesis contains four goals: the first three goals relate to nurses working in allergology ambulances; the fourth goal is focused on the needs of patients undergoing treatment with specific allergen immunotherapy. The first goal was to find out nurses' knowledge related to the specific allergen immunotherapy, second one dealt with the skills of nurses in the administration of specific allergen immunotherapy and the patients education process realised by nurses in allergology ambulances represented the third goal of the thesis. The fourth objective focused on the needs of patients undergoing treatment with specific allergen immunotherapy. To achieve these objectives the qualitative inquiry method of semi-structured interviews and observations were used. The research group consisted of four nurses working in private allergology ambulances in South Bohemia and four patients undergoing treatment with specific allergen immunotherapy. The research showed that nurses working in allergology ambulances have enough knowledge and skills in administration of specific allergen immunotherapy. The primary needs of patients can be determined as the need to be informed and to perceive the positive attitude of nurses and physicians to the patients.

Harmonia axyridis Pallas (azijska božja ovčica) unesena je početkom prošlog stoljeća u SAD i Kanadu, a od 1995. godine u Europu radi biološkog suzbijanja lisnih i štitastih uši. Nova je invazivna vrsta u Europi, koja je vrlo uspješna u borbi protiv lisnih uši. Harmonia axyridis je uzrok tri važna problema: u nedostatku hrane smanjuje brojnosti autohtonih božjih ovčica, u proizvodnji vina mijenja kvalitetu proizvoda te luči hemolinfu koja sadrži alkaloide koji izazivaju alergijsku reakciju u zatvorenim prostorima. U Hrvatskoj je 2010. godine prvi puta utvrđena na području Ratkovice (Pleternica), Kutjeva i Semeljaca. U radu je prikazan pregled literature ove božje ovčice kao alergena u zatvorenim prostorima. H. axyridis prezimljuje u pukotinama, u stijenama, u zatvorenim objektima te ponekada u otpalome lišću. U Sjevernoj Americi i Europi većinom prezimljuje u velikim skupinama od nekoliko stotina ili tisuća u različitim objektima (kuće, škole, uredi, skladišta itd). Kada je ugrožena H. axyridis ispušta hemolimfu iz tibiofemoralnih zglobova, koja sadrži alergene. Kod čovjeka izaziva alergijske reakcije na koži i u dišnom sustavu. Prvi slučaj alergijske reakcije na H. axyridis zabilježen je 1999. kod dvoje odraslih u SAD. Opisani su slučajevi kada kod ljudi izaziva upalu nosne sluznice i otok lica. Pacijenti osjetljivi na alergene žohara također su reagirali na H. axyridis. Pacijenti alergični na H. axyridis mogu imati različite simptome poput astme, konjunktivitisa, upala nosne sluznice, kronični kašalj i urtikarija. Dva su vrhunca alergijskih reakcija na H. axyridis, listopad i studeni kada traže sklonište po objektima i rano proljeće kada se bude. Metode kontrole H. axyridis gotovo i ne postoje. U Europi, Americi i Aziji nije otkriven niti jedan prirodni neprijatelj. Najefikasnije mjere suzbijanja su mehaničke, poput usisavanja skupina, zatvaranje pukotina kroz koje se zavlače u objekte te korištenje zamki koje sadrže feromone. Kao preventivna mjera zaštite u Americi koriste se insekticidi oko objekata u vrijeme okupljanja H. axyridis. Harmonia axyridis Pallas, azijska božja ovčica kao invazivna vrsta postaje sve veći problem te se preporuča informiranje pučanstva o metodama suzbijanja ove nove nepoželjne vrste božje ovčice.

Neželjene reakcije na hranu mogu se podijeliti na toksične i netoksične reakcije. Toksične reakcije javljaju se u svakog tko pojede određenu količinu hrane zaraženu bakterijama i toksinima. Neželjene netoksične reakcije, među kojima su i alergije na hranu, javljaju se u preosjetljivih osoba, a mogu biti alergijske i nealergijske, tj. one koje su posredovane i one koje nisu posredovane IgE antitijelima. U etiologiji o IgE-u ovisnih reakcija u dječjoj dobnoj skupini najčešći su alergeni jaje, kravlje mlijeko, kikiriki, lješnjaci, riba, žitarice i soja dok su u odrasloj dobi kikiriki, lješnjaci, riba i školjke. Kliničke manifestacije o IgE – u ovisnih reakcija na hranu mogu se očitovati kao gastrointestinalni simptomi kao što su oralni alergijski sindrom ; kožni simptomi kao što su urtikarija, angioedem, morbiliformni egzantem ; respiracijski simptomi kao što su rinokonjuktivitis, bronhospazam ; i generalizirane reakcije koje uključuju kombinacije gore navedenih simptoma i anafilaksiju. Najučinkovitija je terapija eliminacijska dijeta, što uključuje edukaciju pacijenta, roditelja, djece i okoline s obzirom na postojanje i skrivenih komponenti alergena u namirnicama.

Ph.D. THESIS TITLE Nutritional Biology of Synanthropic Mites (Acari: Acaridida) ABSTRACT Several attempts to describe the nutritional biology of acaridid mites were undertaken, however full understanding of these processes remains incomplete. The objective of this Ph.D. thesis was to expand our knowledge concerning digestive physiology of stored product and house dust mites and to apply this knowledge to their nutritional biology. The research approach adopted in this Ph.D. thesis includes in vitro characterization of enzymatic activity in whole mite extracts (WME) and spent growth medium extracts (SGME), evaluation of the enzyme activities with respect to the gut physiological pH, enzyme inhibition experiments, in vivo localization of enzyme activities in the mite gut, determination of effects of nutrient or antifeedant additives in experimental diets on mite population growth and determination of the feeding preferences of synanthropic mites as assessed by in vitro and in vivo analyses. The gut contents of twelve species of synanthropic acaridid mites were determined to be within a pH range of 4 to 7 and showed a pH gradient from the anterior to the posterior midgut. The pH in digestive tract of synanthropic acaridid mites corresponds to the activity of proteases, α-glucosidases, α-amylases and...

Azijska ovčica (Harmonia axyridis Palls) unesena je početkom prošlog stoljeća u SAD i Kanadu, a od 1995. godine u Europu radi biološkog suzbijanja lisnih i štitastih uši. Danas je invazivna vrsta koja može izazvati smanjenje brojnosti autohtonih božjih ovčica (zbog velikog kapaciteta ishrane lisnim ušima, autohtone božje ovčice ostaju bez hrane, a u nedostatku hrane H. axyridis napada i druge vrste božjih ovčica, jaja leptira i ličinke zlatooka), promjenjuje okus vina (H. axyridis se u jesen nalazi u grozdovima i hrani se sokom grožđa te ako se u tijeku prerade u jednom kilogramu grožđa nađu tri ove božje ovčice mijenja se okus vina), te izazivaju alergijske reakcije kod ljudi u zatvorenom prostoru. Njena hemolimfa sadrži alergene koji u čovjeka izazivaju alergijske reakcije na koži i dišnom sustavu. Krajem listopada H. axyridis migrira prema svijetlo obojenim istaknutim objektima na horizontu sličnim stijenama okrenutim k jugu među kojim prezimljuje. Kroz pukotine i rupe se zavlače unutar objekta. Tako ima dva vrhunca alergijskih reakcija na azijsku božju ovčicu: listopad i studeni, kad traže sklonište po objektima i rano u proljeće, kad se bude. Harmonija ponekad grize ljude izazivajući neugodan osjećaj i crvenilo na mjestu ugriza. Mjera borbe bila bi sprječavanje njenog ulaska u objekte, a vanjska površina objekta može se tretirati repelentima. Nekih mjera kontrole ni nema, a u Europi i Sjevernoj Americi nema prirodnih neprijatelja. Postoje mehaničke mjere borbe poput zamki, usisavanje skupina ili zatvaranje pukotina kroz koje se zavlače u objekte. Nužno je informirati ljude o mogućnosti alergije na azijsku božju ovčicu jer većina ljudi u Hrvatskoj još nije upoznata s dolaskom i proširenjem nove vrste kukca te o njenom štetnom djelovanju na ljude i ekosustav. Također je potrebno nastaviti istraživanja H. axyridis kao alergena te i daljnjim mjerama suzbijanja.

U ovom radu dan je detaljni pregled o učestalosti i simptomima alergije na celer, kao i o križnim reakcijama, molekularno biološkim i alergijskim svojstvima glavnih alergena celera. Senzibilizacija na celer je često povezana s alergijama na pelud breze i/ili divljeg pelina i rasprostranjena je u Srednjoj Europi. Korijen celera konzumira se u svježem stanju, kuhan te kao začin. Alergeni u celeru su alergen Api g 1 (homolog Bet v 1, 16 kDa), Api g 4 (profilin, 15 kDa), alergeni u rasponu od 30-70 kDa i Api g 5 (55/58 kDa izoalergen). Otpornost na djelovanje topline smanjuje se sljedećim redoslijedom LPT >Api g 5> CCD>Api g 4 >Api g 1.

This diploma thesis was focused on the study of lysozyme and lysozyme-like proteins, either of similar function (antibacterial) or molecular weight (14 - 17 kDa), of synanthropic acaroid mites. In general, animals utilize lysozymes for defensive (antimicrobial) or digestive purposes but also as a digestive enzyme. Some chitinases or other enzymes that act similarly to lysozyme can be utilized for similar purposes. Chitinases belong to house dust mite allergens. One of major mite are historically named lysozyme-like proteins which name relates to their size similar to lysozyme. Bacteriolytic activity has also 14.5 kDa (UniprotKB Q8MWR6) protein. The species selected for the study were domestic mites Dermatophagoides farinae, D. pteronyssinus and Lepidoglyphus destructor. Presence of lysozyme was detected by direct detection with polyclonal antibody using immunohistochemistry and dot blots. Immunohistochemistry proved presence of lysozyme epitopes in the feces of D. farinae, D pteronyssinus a L. destructor. Dot blot analysis demonstrated the presence of imunoreactivity of antibody in spent growth medium extracts (SGME) of all three species. This implies that lysozyme is synthesized in the midgut. The presence of lysozyme and lysozyme-like proteins was proved using 2D electrophoresis and MALDI TOF/TOF...

Mnoge tvari u prirodi, neki lijekovi, velik broj kukaca, razna hrana, pa čak i obična fizička aktivnost kod većine populacije ne uzrokuje nikakvu reakciju, ali kod nekih ljudi izaziva simptome alergije. Alergija je nenormalna, naglašeno burna reakcija imunološkog sustava u doticaju s alergenom tvari, na koju se tijelo alergične osobe već prije senzibiliziralo i koja kod zdrave osobe ne izaziva nikakve smetnje. Senzibilizacija se pojavljuje kada tijelo prepozna neku tvar kao stranu i protiv nje potiče posebno osjetljive limfocite. Uzrok alergije je nasljedna sklonost istima. Takva sklonost se naziva atopija. Da bi kod neke osobe izazvali alergijsku reakciju, potrebna su tri čimbenika: genetsko naslijeđe kao preosjetljivost organizma, utjecaj okoliša i način života te izloženost alergenu kod kuće ili na poslu. Najznačajniji simptomi prvog tipa alergije, koji je približno 90% svih alergija, posljedice su histamina što se oslobađa u organizmu. Histamin uzrokuje širenje stijenki krvnih žila, svrbež, izlazak tekućine u tkiva, refleksne pojave kao što su kihanje, kašalj, grčevi glatkih mišića u bronhima i probavnom sustavu. Najtipičniji simptomi alergije su svrbež, crvenilo, osip kao koprivnjača, kašalj, kihanje, podražaj na povraćanje, proljev, grčevi u trbuhu, suzenje sluznica, iscjedak iz nosa i bronha i u najtežem slučaju anafilaktički šok. Vrste alergijskih bolesti su kožne alergije, alergije na lijekove i cjepiva, alergije na ubod insekta, alergijske bolesti dišnog sustava i alergijske reakcije na hranu. Prvi korak liječenja je izbjegavanje alergena. Ukoliko osoba boluje od alergijskih bolesti, liječnik će propisati lijekove, recepte ili predložiti alergijske injekcije. Među lijekovima koji se upotrebljavaju su antihistaminici, topički nosni steroidi i imunoterapija. Svrha mog diplomskog rada bila je istražiti koliko djece mlađe školske dobi boluje od alergijskih bolesti, uspoređujući rezultate škole u gradu sa školom u selu. U tu svrhu koristila sam anketu koja je sastavljena od 8 pitanja (7 pitanja zatvorenog tipa i 1 otvorenog). Uzorak za ovo istraživanje činilo je 66 učenika (33 učenika PŠ ''Ivan Mažuranić'' u Slobodnici i 33 učenika OŠ ''Antun Mihanović'' u Slavonskom Brodu.) Analiza učeničkih odgovora pokazala je da većina učenika ne boluje od alergijskih bolesti, kako u školi u selu, tako i u gradu. Iako u školi učenici ne uče puno o alergijskim bolestima i nastajanju istih, odgovori su pokazali da velik broj ispitanika niti na televiziji ni drugim medijima nisu vidjeli peludni kalendar niti što visoke koncentracije peludi u zraku znače za oboljele od alergijskih bolesti. Stalne i dugotrajne zdravstvene smetnje izazvane alergijom mogu prerasti i u teže kronične bolesti. Stoga smatram da je nužno otkloniti uzroke koji izazivaju alergijske smetnje - edukacijom učenika, poticanjem na organiziranje akcija (primjerice, iskorjenjivanja ambrozije), osmišljavanjem kreativnih radionica jer će na taj način učenici prepoznati važnost prevencije i liječenja alergijskih bolesti.

Delayed-type hypersensitivity reaction or type IV allergic reaction can cause different oral manifestations. They can be localized or diffusely visible on oral mucosa and usually appear 24-72 hours after antigen input. The antigens that cause this type of reaction are mostly external, such as contact allergens (particularly metals) and drugs. It has been shown that the most common oral manifestations are cheilitis, gingivitis, stomatitis, perioral dermatitis, burning mouth syndrome, lichenoid reaction and orofacial granulomatosis. The most important part of diagnosis is the use of patch testing that indicates contact allergic reaction to an allergen. The results of patch testing have shown that the most common proven allergens are gold, nickel, mercury, palladium, cobalt, acrylate, etc. Although connection between specific clinical manifestations and positive patch test results was not always found, patch testing is necessary to prove contact hypersensitivity.Therefore, in patients with oral symptoms, allergic hypersensitivity to dental components has to be considered.

Specifična imunoterapija (SIT) se može definirati kao ponavljana primjena specifičnog alergena osobi koja je na njega alergična po IgE tipu, da bi postigli dugotrajno poboljšanje simptoma alergije i smanjili upalnu reakciju nakon ponovnog izlaganju istom alergenu. Imunološke promjene tijekom imunoterapije su složene, povezane s razvojem imunološke tolerancije koja preusmjerava citokinski odgovor ka Th1 limfocitima, povećavajući razinu alergen-specifičnih IgG4, a smanjujući razinu specifičnig IgE protutijela. Brojne, dobro dizajnirane, placebo kontrolirane studije su pokazale da je SIT učinkovit u djece s alergijskim rinitisom, alergijskom astmom i u liječenju preosjetljivosti na ubode insekata. SIT ima i dugotrajne učinke po prekidu terapije, prevenira pojavu senzibilizacije na nove alergene, kao i razvoj astme u bolesnika s alergijskim rinitisom. Ograničenje subkutane imunoterapije je rizik od potencijalnih teških nuspojava, uključujući anafilaksiju. Zato bi SIT trebalo provoditi trenirano osoblje, u alergološkim klinikama u kojima se mogu opservirati bolesnici i hitno primijeniti adrenalin i postupci oživljavanja. Sve bolesnike treba opservirati u klinici najmanje 30 minuta nakon primjene alergena. Zapravo je rizik pojave teških nuspojava mali u selektiranih bolesnika kojima je SIT odgovarajuće primijenjen. U bolesnika s astmom SIT ne treba započeti ako astma nije stabilna i dobro kontrolirana. U namjeri poboljšanja sigurnosti liječenja istražuju se novi načini primjene kao i modifikacije alergenskih ekstrakata. Visoke doze alergena primijenjene sublingvalno pokazale su se učinkovitim načinom liječenja u bolesnika s alergijskim rinitisom i alergijskom astmom. Blage lokalne reakciju u vidu svrbeža ili otoka sluznice usta obično ne zahtijevaju dodatno liječenje niti prekid imunoterapije. Nisu publicirane teške nuspojave tijekom SLIT-a.

As the subject of my Bachelor{\crq}s work I choose "Allergic diseases in relation to risk factors of the life style of children of younger school age in the region Karlovy Vary" because I think that allergies represent a topical problem which due to its nature affects not only children but also our whole society. The aim of the work is to find out how the selected life style factors share in the occurrence of allergies of children of younger school age in the region Karlovy Vary. The work comprises a theoretical and a practical part. The theoretical part comprises comprehensive theoretical knowledge from the field of allergology that should outline the conditions for the development of allergies, the occurrence of allergies in course of the life, the most common allergic diseases and their subsequent diagnosis and treatment. The practical part is devoted to the realised research which was carried out from November 2009 to January 2010 in regional towns and municipalities of the region Karlovy Vary. The research was performed using the form of the quantitative research, the inquiry method and as the data collection technique was used the anonymous questionnaire. The research file included children of younger school age from 4th and 5l classes of primary schools. As the results of the research show, the children who live in big cities have almost comparable occurrence of allergies as the children from small villages. The results also show that the children who are the most exposed to a smoky environment at home have also the biggest occurrence of allergies in contrast to the children who are not exposed to a tobacco environment at all and for whom predominate an absence of allergies. The investigation into whether the lack of microbes influences the occurrence of children allergies demonstrated in case of using disinfecting agents that shorter periods of their usage have an influence on the occurrence of allergies and to the contrary. The research also shows that elements which share in the character of housing have in case of allergies quite individual displays and therefore can not be denominated as significant factors in general. The results of this research can bring useful information to children allergists as well as wide public when the acquired knowledge can increase the interest in these problems and therefore improve preventive and repressive measures in this field.

Incidencija alergijskih bolesti u stalnom je porastu u razvijenim zemljama svijeta. Porast oboljevanja od tih bolesti sve je veći javno zdravstveni problem. Alergija je reakcija organizma na neki od sastojaka hrane, prepoznajući ga kao stranu tvar ( antigen ), a s posljedicom promjene imunološkog odgovora organizma.Imunoglobulini su kompleksne proteinske molekule, a razlikujemo više tipova ( IgG, IgM, IgA, IgE ). Kod alergijskih reakcija oslobađa se histamin. Postoje dva receptora za histamin H1 ( respiratorni i koža )i H2 ( probavni sustav ). Osim alergijske reakcije postoji i intolerancija na određenu tvar iz hrane zbog nedostatka enzima za razgradnju, što se u praksi teško prepoznaje. Bitno je razlikovati alergiju od intolerancije na hranu zbog medicinskog tretmana. Klinička slika alergije manifestira se kao lagano crvenilo kože, peckanje u očima, glavobolja, grčevi proljev, povraćanje i gubitak apetita. Teže manifestacije su: kašljanje, astma, bronhitis, crvenilo , urtikarija, dermatitis i različiti problemi probavnog sustava. Najčešći izvori alergena su: mlijeko, jaja, orašasto voće ( kikiriki, orah, badem lješnjak ), meso ( govedina, teletina, janjetina, piletina, puretina, konjetina i razne vrste divljači ), voće ( marelica, breskva, grožđe, dinja, lubenica, šljive, kruške, jabuke, borovnica , crni ribiz, banane , ananas itd. ), povrće ( špinat, blitva, brokula, karfiol, celer, peršin, mrkva, cikla, itd. ), morska i riječna riba, kakao, kava i proizvodi navedene hrane te različiti aditivi. Bitno je naglasiti da alergeni mogu biti prirodni sastojci hrane i dodani sastojci ( aditivi ), prirodni se moraju izbjegavati, a dodani kontrolirati i koliko je moguće manje ih koristiti, osobito one koji su identificirani kao alergeni.

Praca przedstawia przebieg sezonu pylenia topoli w wybranych miastach Polski w 2008 roku. Pomiary wykonano w Białymstoku, Bydgoszczy, Drawsku Pomorskim, Krakowie, Lublinie, Olsztynie, Szczecinie i Warszawie. Badania prowadzono metodą objętościową przy wykorzystaniu aparatów firmy Burkard i Lanzoni 2000. Sezon pyłkowy wyznaczono jako okres, w którym w powietrzu występuje 95% rocznej sumy ziaren pyłku. Początek sezonu pyłkowego wyznaczono również metodą 30 ziaren. Indeks SPI obliczono jako sumę średnich dobowych stężeń pyłku w danym sezonie. Najwyższe wartości średniodobowych stężeń pyłku topoli odnotowano w Lublinie, gdzie 11 kwietnia stężenie pyłku wyniosło 273 z/m3 powietrza. This paper presents the course of poplar pollination season in selected cities of Poland in 2007. The measurements were performed in Bialystok, Bydgoszcz, Krakow, Lublin, Lody, Olsztyn, Sosnowiec, Szczecin, Warsaw and Wroclaw. Volumetric method with the use of Volumetric Spore Trap (Burkard, Lanzoni 2000) was implemented. Pollen season was defined as the period in which 95% of the annual total catch occurred. The start of the season was also determined by the 30 grains method. Seasonal Pollen Index (SPI) was estimated as the annual sum of daily average pollen concentrations. The highest 24-hour average pollen count was recorded in Lublin on 11 April (273 poplar pollen grains/1 m3).

Praca przedstawia przebieg sezonu pylenia dębu w wybranych miastach Polski w 2008 r. Pomiary wykonano w Białymstoku, Bydgoszczy, Krakowie, Lublinie, Łodzi, Olsztynie, Sosnowcu, Szczecinie, Warszawie i we Wrocławiu. Badania prowadzono metodą objętościową przy wykorzystaniu aparatów firmy Burkard i Lanzoni 2000. Sezon pyłkowy wyznaczono jako okres, w którym w powietrzu wystąpiło 95% rocznej sumy ziaren pyłku. Początek sezonu pyłkowego wyznaczono również metodą 30 ziaren. Indeks SPI obliczono jako sumę średnich dobowych stężeń pyłku w danym sezonie. Najwcześniej sezon pylenia dębu rozpoczął się we Wrocławiu (25 kwietnia). Najwyższe wartości średniodobowych stężeń pyłku dębu odnotowano w Lublinie, gdzie 5 maja stężenie wyniosło 212 z/m3 powietrza. This paper presents the course of oak pollination season in selected cities of Poland in 2007. The measurements were performed in Bialystok, Bydgoszcz, Krakow, Lublin, Lodz, Olsztyn, Sosnowiec, Szczecin, Warsaw and Wroclaw. Volumetric method with the use of Volumetric Spore Trap (Burkard, Lanzoni 2000) was implemented. Pollen season was defined as the period in which 95% of the annual total catch occurred. The start of the season was also determined by the 30 grains method. Seasonal Pollen Index (SPI) was estimated as the annual sum of daily average pollen concentrations. Pollen season of oak in 2008 started first in Lublin (25 April). The highest 24-hour average pollen count was recorded in Lublin on 5 May (212 oak pollen grains/m3).

Praca przedstawia przebieg sezonu pylenia cisu/jałowca w wybranych miastach Polski w 2007 r. Pomiary wykonywano w Białymstoku, Bydgoszczy, Lublinie, Sosnowcu, Szczecinie, Warszawie i we Wrocławiu. Badania prowadzono metodą objętościową przy wykorzystaniu aparatów firmy Burkard i Lanzoni 2000. Za sezon pyłkowy uznano okres, w którym w powietrzu występuje 95% rocznej sumy ziaren pyłku cisu/jałowca. Najwcześniej sezon pylenia cisu rozpoczął się we Wrocławiu, bo już 1 marca. Najpóźniej pyłek cisu pojawił się w Białymstoku – 9 marca. Najwyższe wartości średniodobowych stężeń pyłku cisu odnotowano w Szczecinie, gdzie 13 marca zanotowano stężenie 239 ziaren pyłku w 1m3 powietrza. his paper presents the course of yew/juniper pollination season in selected cities of Poland in 2007. The measurements were performed in Bialystok, Bydgoszcz, Lublin, Sosnowiec, Szczecin, Warsaw and Wroclaw. Volumetric method with the use of Volumetric Spore Trap (Burkard, Lanzoni 2000) was implemented. Pollen season was defined as the period in which 95% of the annual total catch occurred. Pollen season of yew /juniper in 2007 started first in Wroclaw (01 March). The highest 24-hour average pollen count was recorded in Szczcin on 13 March (239 pollen grains/1m3).

Praca przedstawia przebieg sezonu pylenia traw w roku 2007 w Białymstoku, Bydgoszczy, Krakowie, Lublinie, Łodzi, Rzeszowie, Sosnowcu, Szczecinie, Warszawie i we Wrocławiu. Badania prowadzono metodą objętościową przy zastosowaniu aparatów typu Burkard i Lanzoni. Sezon pyłkowy wyznaczono metodą 98%. Najwcześniej pyłek traw zarejestrowano we Wrocławiu i w Krakowie (20, 30 kwietnia), najpóźniej w Białymstoku (13 maja). Największą maksymalną koncentrację pyłku zanotowano w Łodzi (513 ziaren/m3), najniższą w Krakowie (106 ziaren/m3). Okres maksymalnych stężeń pyłku traw rejestrowano między 29 maja i 21 czerwca. This paper presents the curse of grass pollination seasons in the cities Białystok, Bydgoszcz, Kraków, Lublin, Łódź, Rzeszów, Sosnowiec, Szczecin, Warszawa and Wrocław in 2007. Measurements were performed by the volumetric method with the use of a Burkard and Lanzoni Spore Trap. The duration of the pollen seasons was defined as the period in which 98 % of the annual total catch occurred. The pollen seasons of grass started first in Wrocław and Kraków (20, 30 April), the latest in Białystok (13 May). The highest concentration of pollen grains was noted in Łódź (513 z/m3), the lowest in Kraków (106 z/m3). The period of the maximum concentrations was recorded in 29 May and the off 21 June.

Nickel is the most common substance in our environment. It is known as commonest couse of allergic contact dermatitis. Similar to chromium, cobalt and zinc, nickel may also be a cause of allergy in the upper and lower airways. It may lead to diseases described as "hard metal asthma" and "hard metal rhinitis". The study aimed to determine the prevelance of systemic nickel induced reaction in patients sensitized to nickel and suffering from atopic dermatitis, allergic contact dermatitis and urticaria. In all patients during remission of symptoms were performed patch tests with European Standard contact allergens, serial dilution patch tests and oral provocation test with increasing doses of nickel sulphate. Our studies indicate that oral nickel challenge can provoke symptoms of skin allergy type I and type IV.

Cilj ovog rada bio je istražiti ulogu interleukina i drugih citokina u imunoreakciji i imunotoleranciji na kontaktni alergen, DNFB, u klasičnoj, stanicama posredovanoj reakciji kasne preosjetljivosti. Analizirali smo ulogu nekoliko različitih citokina, TNF-alpha, IL-6, IL-1, IL-2, i IFN-gamma u indukciji tolerancije na kontaktni alergen dinitro-fluoro-benzen (DNFB). U radu su korišteni CBA sojevi miševa, kod kojih je za indukciju tolerancije i.v. uštrcavan DNFB otopljen u fiziološkoj otopini, a senzibilizacija je provedena nakon sedam dana mazanjem obrijane kože abdomena s DNFB otopljenim u maslinovom ulju. Nakapavanjem 20 mikrolitara DNFB otopljenog u maslinobom ulju 4 dana nakon zadnjeg mazanja, vidjelo se da su miševi postali gotovo kompletno tolerantni na kontaktni alergen DNFB. Pokusi u kojima su primjenjena protutijela na anti-CD4 i anti-CD8 za deleciju pomagačke i citotoksične subpopulacije limfocita T, pokazala su gotovo podjednaku ulogu obje subpopulacije stanica u senzibilizaciji na DNFB, a niti jedno primijenjeno protutijelo nije imalo nikakav učinak na indukciju tolerancije. Intraperitonealno primijenjeni citokini pola sata ili 1 sat nakon i.v. uštrcavanja DNFB osim interleukina 1ß nisu imali signifikantan učinak na indukciju tolerancije. Interleukin 1ß u dvije različite doze (50J i 200J) za 40% odnosno 70% je eliminirao indukciju tolerancije. Tolerancija je također bila oslabljena primjenom LPS. Mjerenjem koncentracije IL-1ß u serumu te supernatantima restimuliranih staničnih kultura iz imuniziranih, normalnih te tolerantnih životinja vidjelo se da je u tolerantnih životinja oslabljeno lučenje IL-1ß koje je normalno prisutno kod senzibiliziranih životinja. U istim uvjetima mjereno je i lučenje IL-4 i IL-10, a rezultati pokazuju da nema bitne razlike između tolerantnih, imuniziranih ili normalnih miševa. Ti podaci sugeriraju da potisnuto lučenje IL-1ß od strane APC stanica može biti razlog uspostavljanja tolerancije u ovom modelu, dok aktivni supresorski mehanizmi ne igraju ili minimalno utječu na ovaj proces.

U radu se prikazuju novije spoznaje o mehanizmima nastanka anafilaksije i anafilaktoidnih reakcija s posebnim osvrtom na najnovije spoznaje dobivene na životinjskim modelima.

Regulacijski T-limfociti imaju važnu ulogu u reguliranju imunoreakcija reakcija u različitim ljudskim bolestima kao što su autoimunosne bolesti, tumori i alergije. Te stanice razlikujemo po njihovim fenotipskim obilježjima (CD4+CD25+CD45RO+HLA-DR-CTLA-4+) i sposobnosti lučenja imunoregulacijskih citokina kao što su interleukin(IL)-10 i transformirajući faktor rasta beta (TGF-beta). Cilj ovog istraživanja bio je detektirati regulacijske limfocite u krvi zdrave djece (n = 10) te u djece alergične na Dermatophagoides pteronyssinus tijekom hiposenzibilizacije (n = 15). Postotak regulacijskih limfocita, sekreciju IL-10 i TGF-beta mjerili smo multiparametarskom analizom protočnim citometrom prije početka terapije, nakon tri mjeseca te nakon godinu dana terapije. Postotak regulacijskih limfocita prije terapije bio je isti u zdrave i alergične djece. Nakon tri mjeseca primijetili smo prolazni porast CD4+CD25+CTLA-4+ limfocita. Djeca alergična na kućnu prašinu imala su, prije terapije, niži postotak TGF-beta pozitivnih stanica od zdrave djece. Tijekom hiposenzibilizacije taj postotak je porastao te nakon godinu dana nije bilo razlike između alergične i zdrave djece. Promjene u postotku IL-10 pozitivnih stanica nismo zapazili. Ovi rezultati ukazuju da praćenje postotka regulacijskih T-limfocita i sekrecije TGF-beta može biti korisno u procjeni uspjeha specifične imunoterapije.

The aim of the study was to correlate the NBHR with the occurrence of late allergic bronchoconstriction (LAB), change of peripheral blood eosinophil count (Eo), percent of CD25 positive CD4 T lymphocyte and total leukocyte count. The 42 allergic patients (pts) with rhinitis (R=10) and asthma (A=32), (mean age 25, range 15-37 yrs) with mean global IgE 570 kU/L and mean specific IgE (18.25 PRU) were investigated. Bronchial challenge test was done by dosimeter method (output of nebulizer 5.8 pL/ breath). Phenotypic analyses of lymphocytes were performed by flow cytometry (mAB Becton Dickinson). Distribution of NBHR severity was as follows: asthmatic range of NBHR (PD2oFEVl met1.8 pmola): 10 pts (5 A, 5 R). The severity of NBHR correlates statistically significant with: the occurrence of LAB, basal FEVl (rz0.38, p=0.009), intensity of EAB (p=O.OO), fall in Eo 2 hours after bronchial challenge (p=0.05), increase (of Eo 48 hours after challenge (p=O.OZ), the increase of CD4CD25 percent (p=0.004) and increase in total leukocyte count in peripheral blood. LAB occurred in 17 pts (40%) with mean fall in FEVl 30+9%. Distribution od LAB according to severity of NBHR was: 11 pts in asthmatic range and 6 pts with mild seventy of NBHR. None with normal NBHR developed LAB. The intensity of EAB did ot correlate with changes of inflammatory cells. These data suggest that NBHR seventy is a good marker of late allergic bronchial cascade in sensitized patients.