Search

U ovom radu pruža se uvid u oporezivanje dohotka nerezidenata Sjedinjenih Američkih Država kroz analiziranje zakonskih regulativa i usporedbu poreznog opterećenja nerezidenata u odnosu na rezidente SAD-a. Oporezivanje je veoma važna, a često zanemarena tema. Porezna politika ima važne ekonomske učinke, kako za pojedine skupine, tako i za kompletno nacionalno gospodarstvo. Porezne politike osmišljavaju se s ciljem ubrzavanja gospodarskog rasta. S obzirom na kompleksnost potrebno je shvatiti cjelokupnu sliku utjecaja i upravljanja poreznom politikom te njezin krajnji utjecaj. Kroz rad se obrađuju teme od kategorija oporezivanja pa sve do obračuna i procesa podnošenja poreznih prijava koje je svaki porezni obveznik dužan podnijeti za svaku poreznu godinu u kojoj je ostvario dohodak. Rezultatima istraživanja ovog diplomskog rada prikazala se detaljna analiza oporezivanja rezidenata i nerezidenata u Sjedinjenim Američkim Državama, kao i razina utjecaja poreza na dohodak. Koristeći primjere iz prakse detaljno je proučena, obrađena te prikazana mogućnost korištenja poreznih olakšica i izuzeća za obje skupine poreznih obveznika te njihov utjecaj na izračun poreznih obveza.

U diplomskom radu „Oporezivanje dohotka“ objašnjava se što je dohodak, njegova povijest te kada se prvi puta pojavljuje u Europi i na području Republike Hrvatske. Radi se o novom porezu koji se pojavljuje krajem 18. stoljeća i u to doba za većinu ljudi predstavlja nepoznatu pojavu zbog čijeg je izučavanja bilo potrebno odrediti pojam i definiciju samog dohotka. Danas nakon dva stoljeća postoje brojne definicije i pojmovi koji su vezani za dohodak i ne može biti jednak u svim zemlja. Porez na dohodak u odnosu na ostale poreze je pravedan zato što veću stopu plaćaju radnici čije su plaće veće u odnosu na radnike koji ostvaruju manji dohodak i prema njima se primjenjuje manja porezna stopa. S druge strane njegovo prikupljanje narušava privatnost građana. Nadalje se u radu navodi i objašnjavaju izvori dohotka koji se oporezuju, a to su sljedeći izvori: dohodak od nesamostalnog rada, samostalne djelatnosti, imovine i imovinskih prava, kapitala i drugi dohodak. Prilikom primjene ove vrste poreza dolazimo do zaključka da spada među najsloženije oblike poreza i zahtjeva od države koja ih prikuplja da ima dobro educirane osobe i organizirane porezne uprave za prikupljanje poreza od strane stanovništva koje je radno aktivno. Od strane poreznih obveznika očekuje se da budu spremni na dobru suradnju i dužni su voditi dobro organizirani sustav evidencije podataka potrebnih za utvrđivanje poreza na dohodak. Prije samog kraja diplomskog rada navodi se primjer obračuna poreza na dohodak od samostalne djelatnosti i za primjer uzima se obveznik Marko Marković koji obavlja samostalnu djelatnosti i svojim radom je u sustavu poreza na dodanu vrijednost.

Intenziviranjem procesa globalizacije, kao i integracijskih procesa, sve više raste važnost poreznih činitelja. Oni su bitni, kako za donošenje investicijskih i lokacijskih odluka, tako i kao kriteriji i standardi demokratskog društva. Postojeći se sustavi stalno ispituju s obzirom na njihovu efikasnost, horizontalnu i vertikalnu pravednost, jednostavnost i transparentnost te fiskalnu izdašnost. I sami navedeni principi stalno doživljavaju svoje reinterpretacije. Može se reći da je porezna reforma konstantan proces, i stoga se ovi sustavi konstantno mijenjaju. Isto je tako konstantno preispitivanje pozicije Hrvatske u navedenom međunarodnom poreznom okruženju. Posebno su složeni upravo sustavi oporezivanja dohotka i dobiti (kao oblika dohotka koji se obuhvaća posebnim porezom – porezom na dobit). Navedeni porezni oblici, osim svoje ekonomske i socijalne važnosti, imaju i izraženo fiskalno značenje. Njihov udio za države OECD-a u ukupnim prihodima od poreza (uključujući doprinose za socijalno osiguranje) iznosi u prosjeku oko četvrtinu, odnosno desetinu (za Hrvatsku su iznosi, naravno, manji i iznose oko desetine, odnosno dvadesetine poreznih prihoda). U svjetskoj su znanstvenoj javnosti prilično rijetki i sami članci, a kamoli knjige iz područja komparativnog oporezivanja jer se radi o temi koja je izuzetno aktualna, no prilično složena i doživljava konstantne izmjene. U Hrvatskoj se ovo područje rijetko obrađuje. Posebno su rijetki udžbenici iz ovoga područja, kako u svijetu, tako i u Hrvatskoj. Cilj udžbenika Usporedni porezni sustavi - Oporezivanje dohotka i dobiti je odgovoriti na pitanje u kojoj se mjeri teoretski modeli poreza na dohodak i dobit primjenjuju u razvijenim državama i tranzicijskim državama u kojem smjeru idu odstupanja i kakvi su najnoviji trendovi. Nadalje, cilj je pozicionirati i hrvatski porezni sustav, kako s obzirom na teoretske modele-ideale, tako i na međunarodno okruženje. Konačni je cilj rada i usporedna analiza poreznih sustava država EU-a i jugoistočne Europe (u nastavku rada označavat će se kao « ; države regije» ; ) kako bi se ukazalo na ekonomske i socijalne (i ostale) učinke oporezivanja rada i kapitala uključujući privlačnost pojedinih poreznih sustava za investicije. Ovakva usporedna analiza studente (i poslovne ljude) upoznaje s temeljnim karakteristikama inozemnih poreznih sustava i svjetskim trendovima u ovome području te omogućuje njihovo lakše snalaženje u međunarodnom poreznom prostoru. Knjiga nastoji potkrijepiti pretpostavku o nepostojanju čistih modela u praksi i o hibridnosti poreznih sustava koji osim dohodovnih elemenata imaju i sve više elemenata potrošnih modela izravnog oporezivanja, posebice alternativnog modela. Navedeno je naročito izraženo kod tranzicijskih ekonomija, kako novih članica EU-a, tako i država regije. Osim UVODA, koji čini prvi dio i u kojemu su izneseni predmet, ciljevi istraživanja, temeljna pretpostavka te sama struktura rada, knjiga je podijeljena na tri temeljna dijela. U drugome dijelu pod naslovom DOHODAK ILI POTROŠNJA - OSNOVICA IZRAVNOG OPOREZIVANJA sučeljavaju se dva osnovna koncepta izravnog oporezivanja koja su temelji oblikovanja poreza na dohodak i poreza na dobit: dohodovni i potrošni koncept. Navedeno je razrađeno kroz tri tematske jedinice: dohodak kao osnovica izravnog oporezivanja – dohodovni koncept, potrošnja kao osnovica izravnog oporezivanja - potrošni koncept i usporedba dohodovnog i potrošnih modela. Dok se u prve dvije jedinice objašnjavaju dohodovni, odnosno potrošni koncept i njihovi modeli (posebice standardni i alternativni unutar potrošnoga koncepta), treća sučeljava argumente u korist obaju koncepata (i navedenih modela) zaključujući kako navedeno u praksi rezultira hibridnim modelima i prezentirajući dualni porez na dohodak kao svojevrsni konzistentni dosljedni? hibridni model. U trećem se dijelu pod naslovom USPOREDNA ANALIZA POREZA NA DOHODAK donosi usporedna analiza konkretnih poreznih sustava poreza na dohodak koja obuhvaća razvijene i tranzicijske ekonomije, tj. prvenstveno države EU-a i države regije, no i neke druge države OECD-a. U sklopu prve tematske jedinice istražuje se privilegiran položaj dohodaka od kapitala (izuzeće dohodaka od kapitala iz porezne osnovice te primjena koncepta dualnog poreza na dohodak) i flat tax u suvremenim poreznim sustavima. Nadalje, usporedna analiza obuhvaća porezni tretman radne snage, kao i problematiku i praktičnu primjenu poreznih olakšica. U četvrtom se dijelu pod naslovom USPOREDNA ANALIZA POREZA NA DOBIT obrađuju problematika i praktična rješenja problema ekonomskog dvostrukog oporezivanja dividendi te utjecaja poreza na dobit na investicije, odnosno poreznih poticaja investiranju u najširem smislu. Kako bi se problematika što zornije ilustrirala, osim ubačenih tablica, grafikona i shema, dijelovi teksta koji se tiču određenih pojmova, odnosno primjera, oblikovani su kao prikazi u tekstnim okvirima. Za pomoć studentima dodani su i sažeci te kontrolna pitanja.

Porez na dohodak je osobni porez svake fiziĉke osobe koji se plaća na sve neposredno ostvarene primitke. U radu su definirani porezi, porezni sustav Republike Hrvatske, porez na dohodak, a posebna pozornost usmjerena je na paušalno oporezivanje dohotka u Republici Hrvatskoj, koje predstavlja sustav oporezivanja pretpostavljenog dohotka koji nije dostupan poduzećima, već samo obrtnicima. Cilj ovog rada je definirati, opisati te kroz primjere prikazati sustav paušalnog oporezivanja dohotka. U ovom radu predstavljeni su uvjeti koje fiziĉka osoba koja ostvaruje primitke od obavljanja samostalne djelatnosti obrta mora ispunjavati da bi mogla dohodak utvrĊivati u paušalnom iznosu, prednosti takvog sustava oporezivanja te porezni razredi prema visini prihoda te ostale bitne karakteristike paušalnog oporezivanja. Kroz rad su takoĊer obuhvaćene promjene koje su vezane za paušalno oporezivanje, koje su se dogaĊale u 2017. kao i u 2018. godini. Income tax is the personal tax of every natural person who is paid on all directly received receipts. In this paper are defined taxes, tax system of the Republic of Croatia, income tax, and special attention is focused on flat rate taxation of income in the Republic of Croatia, which is the system of taxation of the presumed income that is not available to companies, but to craftsmen only. The aim of this paper is to define, describe and show examples of a system of flat-rate income taxation. In this paper are presented the conditions that a physical person receiving receipts from performing a self-employed activity must meet in order to determine the income in the lump sum, the advantages of such a tax system and the tax division according to the amount of income and other essential characteristics of flat rate taxation. Throughout the work, the changes related to flat rate taxation, which took place in 2017 as well as in 2018, were also covered.

Oporezivanja dohotka od nesamostalnog rada u Republici Hrvatskoj i Češkoj Republici nije jednako već ovisi o specifičnostima zakonodavnog i poreznog okvira. Porez na dohodak jedan je od najizdašnijih fiskalnih instrumenata prikupljanja novca. Problematika rada je unaprijed zadana važećim zakonskim propisima i aktima u obje zemlje. Komparativnom metodom analizirano je oporezivanje dohotka od nesamostalnog rada u dvije zemlje Europske unije, da bi se utvrdile razlike i sličnosti poreznog tereta. Prikazan je obračun poreza od nesamostalnog rada te istraženi osnovni pojmovi, tehnike oporezivanja i stope poreza. Employment income taxation in Republic of Croatia and Czech Republic are not the same and they depend on the legislative and taxational laws in both countries. Employment income taxation is on of the largest fiscal instruments of state income. Thesis issues in this paper are predetermined by existing legal acts and regulations in both countries. The comparative method is used to analyse the employment income taxation in Croatia and Czech republic in order to determine differences and similarities of the tax burden. The employment income tax calculation is shown in this work and also the basic terms, tax techniques and tax rates.

U radu se autorica osvrće na pitanja o kojima se najviše raspravlja, a to su porezno opterećenje u Hrvatskoj u usporedbi s ostalim zemljama, oporezivanje dohotka i dobiti, dividendi i kapitalnih dobitaka te imovine.

U radu se promatra mogućnost prikrivanja radnoga odnosa institutom paušalnoga obrta. Isprva se daje kratak pregled razvoja zaštitne uloge radnoga zakonodavstva te se naglašava potreba zaštite sadržaja radnoga odnosa, radije nego formalne kategorije radnika. Potom se daje pregled zakonskog uređenja obavljanja obrta te mogućnosti plaćanja poreza na dohodak u paušalnom iznosu (tzv. paušalni obrti). Zatim se ispituje pozitivno zakonsko uređenje utvrđivanja prikrivanja radnoga odnosa (nesamostalnog rada) institutom paušalnoga obrta te, posljedično, naplate poreza na dohodak i pripadajućih doprinosa za obvezna osiguranja s osnove (prikrivenog) radnoga odnosa. Naposljetku se ističe potreba zakonskih izmjena, primjenom komplementarnog pristupa (poreznopravnog i radnopravnog), u cilju zaštite kako fiskalnih interesa države, tako i prava prikrivenog radnika (obrtnika paušalista).

Nakon kratkog pregleda razvoja zaštitne uloge radnog zakonodavstva (i potrebe zaštite sadržaja radnog odnosa umjesto formalne kategorije radnika), autori analiziraju pravno uređenje obrtničke djelatnosti i mogućnosti plaćanja poreza na dohodak u paušalni iznos. Nadalje, u radu se ispituje pozitivna zakonska regulativa utvrđivanja prikrivenog rada (zavisnog rada) kod obrtničke djelatnosti koja podliježe paušalnom oporezivanju te, posljedično, naplate poreza na dohodak i pripadajućih doprinosa za obvezna osiguranja od (prikrivenog) rada. Naposljetku, ističe se potreba za zakonskim izmjenama, komplementarnim pristupom (sa stajališta financijskog i radnog prava), kako bi se zaštitili kako fiskalni interesi države tako i prava prikrivenog radnika., After a brief overview of development of the protective role of labour legislation (and the need to protect the content of the work relationship instead of formal category of workers), the authors analyse legal regulation of craft activities and the possibility of paying income tax in a lump-sum. Furthermore, the paper examines positive legal regulation of determining the disguised employment (dependent work) with craft activities subject to lump-sum taxation and, consequently, the collection of income tax and related contributions for compulsory insurance based on (disguised) employment. Finally, the need for legal changes is emphasized, implementing a complementary approach (from the standpoint of financial and labour law), to protect both the fiscal interests of the state and the rights of the disguised worker.

Porezni klin je razlika između bruto troška rada poslodavca i neto plaće koju prima posloprimac. Pri izračunu poreznog klina uzima se u obzir dohodak od nesamostalnog rada koji je opterećen porezom na dohodak i doprinosima za socijalno osiguranje koje plaćaju poslodavac i posloprimac. Veličina poreznog klina utječe na nezaposlenost, visinu plaće koju pojedinac prima te se povezuje sa sivom ekonomijom. Cilj ovog istraživanja bio je prikazati oporezivanje dohotka od nesamostalnog rada za Hrvatsku, Sloveniju, Njemačku i Grčku kao temelj za izračun poreznog klina. Također, cilje je prikazati povijesne vrijednosti poreznog klina te njegovu vrijednost u 2013. godini te njegovu vrijednost usporediti među promatranim zemljama. Kroz rad je utvrđeno da Hrvatska ima najmanji porezni klin za sve hipotetske jedinice među odabranim zemljama te da je način oporezivanja dohotka koji ima utjacaj na porezni klin relativno stabilan te da nema većih promjena unutar njega. Sve zemlje njeguju progresivni način oporezivanja i na taj način provode socijalnu politiku. The tax wedge is the difference between the gross labor cost of the employer and the net salary received by the employee. When calculating the tax wedge, income from the employment of an employer and an employee is paid by the income tax and the social security contributions paid by the employer. The tax wedge's height affects unemployment, the amount of salary an individual receives and links with the gray economy. The aim of this study was to present the taxation of income from employment for Croatia, Slovenia, Germany and Greece as the basis for calculating the tax wedge. It also aims to present the historical value of the tax wedge and its value in 2013 and compare its value among the countries surveyed. Throughout the work, it has been established that Croatia has the lowest tax wedge for all hypothetical units in the selected countries and that the way tax revenue influences the tax wedge is relatively stable and that there are no major changes within it. All countries cultivate a progressive way of taxation and thus implement social policy.

Cilj ovog rada je usporediti oporezivanje dohotka od rada u Češkoj Republici, Francuskoj, Hrvatskoj, Portugalu i Sloveniji. Analizirana je i prosječna hrvatska obitelj u 2013., s obzirom na današnje oporezivanje prosječne bruto plaće od 12%, 25% i 40%, i kako bi oporezivanje dohotka izgledalo uz hipotetski flat tax sa stopom od 20%. Usporedili smo porezni klin s obzirom na prosječnu bruto plaću za četiri tipa poreznih obveznika, iz čega smo zaključili da Hrvatska ima najmanji porezni klin u slučaju samaca bez djece s prosječnom i iznadprosječnom bruto plaćom. U slučaju parova bez djece kod kojih jedan supružnik zarađuje prosječnu bruto plaću, a drugi 33% iznosa prosječne bruto plaće, najmanji porezni klin ima Portugal, a porezni klin kod parova s dvoje djece, s jednakom bruto plaćom kao u prošlom slučaju, je najmanji u Sloveniji. U sva četiri slučaja Francuska je imala najveći porezni klin. Iz rezultata analize poreznog sustava u Hrvatskoj smo zaključili da flat tax više ide u korist parovima (i samcima) s većom bruto plaćom, dok je za osobe s bruto plaćom do 10.000 kuna (za parove s bruto plaćom od 20.000 kuna) bolje postojeće oporezivanje po stopama od 12%, 25% i 40%. The purpose of this study is to compare taxation of wages in Czech Republic, France, Croatia, Portugal and Slovenia. We analyzed average Croatian family in 2013 considering current taxation of wages with tax rates of 12%, 25% and 40% and how taxation of wages would look like in the hypothetical case of flat tax with rate of 20%. By comparing tax wedge considering average gross wage for four types of taxpayers, we conclude that Croatia has the lowest tax wedge for single person without children, who earns average and above average gross wage. In case of married couples without children, where one spouse earns average gross wage and other 33% of average gross wage, the lowest tax wedge was in Portugal. The lowest tax wedge in case of married couples with two children, who earn equal as married couple in previous case, was in Slovenia. In all four cases the greatest tax wedge was in France. By analyzing tax system in Croatia, we conclude that flat tax is better for married couples (and single person) with higher gross wages. While taxation of wages with tax rates of 12%, 25% and 40% is better for person with gross wage to 10,000 kuna (for couples with gross wage to 20,000 kuna).

Cilj rada je proučiti oporezivanje dohotka u Belgiji, Estoniji, Njemačkoj, Slovačkoj i Hrvatskoj i donijeti zaključke o progresivnosti u oporezivanju dohotka. Nakon proučavanja pravila poreznih sustava i izrade modela za promatrane zemlje, izračunat je porezni teret i napravljena njegova dekompozicija za različite tipove obitelji i različite razine dohotka. Doneseni su sljedeći zaključci: Oporezivanje dohotka je progresivno u svim promatranim zemljama, osim Njemačke gdje oporezivanje nije progresivno za neke razine dohotka zbog regresivnog djelovanja doprinosa. Najveći porezni teret za dohodak samca, za gotovo sve razine dohotka, je u Belgiji. Pri razini prosječnih dohodaka, najmanji porezni teret za dohodak samca je u Hrvatskoj, a slijede Estonija, Slovačka i Njemačka. No, pri razini dohotka od 250% prosječnog, najmanji porezni teret je u Estoniji, a slijede Slovačka i Njemačka i Hrvatska te, s najvećim teretom, Belgija. Najveći porezni teret za dohodak obitelji s dvoje djece u kojoj samo jedan od supružnika zarađuje je u Belgiji. Na razini prosječnog dohotka Hrvatska ima najmanji porezni teret, a slijede Slovačka, Estonija i Njemačka. No, pri razini dohotka od 250% prosječne plaće, Njemačka ima najmanji porezni teret. Slijede je redom Estonija, Slovačka i Hrvatska. Oporezivanje prosječnih plaća drugih zemalja po pravilima hrvatskog poreznog sustava ukazuje da je porezni klin na dohodak samca manji u Hrvatskoj u usporedbi sa svim drugim državama, osim Njemačke. Porezni klin na dohodak obitelji s dvoje djece u kojoj samo jedan od supružnika zarađuje je manji u Hrvatskoj samo u usporedbi s Estonijom i Slovačkom. The purpose of this study is to do the research on taxation of wages in Belgium, Estonia, Germany, Slovak Republic and Croatia and to draw conclusions concerning the progressivity in taxation of wages. Firstly, the rules of tax system are studied and models for each country constructed. Using those models, tax burden is calculated and its decomposition made for different types of families and different levels of income. The following conclusions are drawn: Taxation of wages is progressive in every country, except Germany, where the regressive effect of social security contributions makes the system nonprogressive for some levels of income. The highest tax burden on single person’s income, for almost all levels of income, is found in Belgium. At the average level of income, the lowest tax burden on single person’s income is in Croatia, followed by Estonia, Slovak Republic and Germany. However, if the income is 250% of the average, the lowest tax burden is in Estonia, followed by Slovak Republic, Germany, Croatia and, with the highest tax burden, Belgium. The highest tax burden on income of family with two dependent children, and in which only one spouse earns income, is in Belgium. At the average level of income, the lowest tax burden is in Croatia, followed by Slovak Republic, Estonia and Germany. However, if the income is 250% of the average, the lowest tax burden is in Germany, followed by Estonia, Slovak Republic and Croatia. Taxation of average income of other countries using the rules of Croatian tax system shows that tax burden on income of a single person is lower in Croatia when compared with all the other countries, except Germany. Tax burden on income of a family with two dependent children, in which only one spouse earns income, is lower in Croatia only when compared to Estonia and Slovak Republic.

U radu je provedena analiza pet javnih potpora kojima se financijski pomaže obiteljima s djecom u Hrvatskoj, Sloveniji, Njemačkoj, UK i Francuskoj. Radi se o jednokratnim novčanim pomoćima kod rođenja djeteta, rodiljnim i roditeljskim naknadama, dječjem doplatku, oporezivanju dohotka roditelja te smanjenim stopama PDV-a kad su u pitanju proizvodi za djecu. Te potpore postoje zbog davanja ekonomske i socijalne sigurnosti obiteljima s malom djecom, zbog sprečavanja siromaštva djece, zbog ravnomjernijeg raspoređivanja poreznog tereta u odnosu na pojedince ili obitelji bez djece, ali i zbog pokušaja utjecaja na visinu nataliteta. Rezultati istraživanja relevantnih propisa koji uređuju to područje te drugih dostupnih dokumenata upućuju na određenu sličnost u pristupu ovom pitanju u državama srednje Europe, ali i na potrebu za dugoročnim strategijama kad je u pitanju raspodjela socijalnih potpora bilo koje vrste. Provedena analiza otvara prostor za daljnja istraživanja, osobito u području oporezivanja dohotka obitelji.

Cilj rada je proučiti oporezivanje dohotka od rada u Hrvatskoj, Belgiji, Estoniji, Njemačkoj i Slovačkoj. Nakon pregleda pravila poreznih sustava, prikazana je dekompozicija neto prosječnog poreznog klina za različite tipove obitelji i razine dohotka, koristeći OECD‐ovu metodologiju. Dobiveni rezultati ukazuju na progresivnost oporezivanja u svim promatranim zemljama, osim Njemačke gdje progresivnost izostaje za više razine bruto plaće, a posljedica je najviše osnovice doprinosa za socijalno osiguranje. Na razini prosječne bruto plaće najmanje porezno opterećenje za samce bez djece je u Hrvatskoj, a slijede Estonija, Slovačka, Njemačka i Belgija. Međutim, na razini 400% prosječne bruto plaće, najmanji porezni klin je u Estoniji, a slijede Slovačka, Njemačka i Hrvatska te Belgija. Slične rezultate pokazuje i analiza za par s dvoje djece u kojemu jedan supružnik ne radi.

Porezni sustav svake zemlje je jedinstven te postoji više vrsta poreza. Cilj rada je proučiti oporezivanje dohotka od nesamostalnog rada u Hrvatskoj, Italiji, Španjolskoj, Irskoj i Nizozemskoj, te analizirati i usporediti njihove porezne klinove. Pritom se promatraju različiti tipovi obitelji i različite razine bruto plaće s obzirom na iznos prosječne godišnje bruto plaće. Osim toga, detaljnije se razmatra porez na dohodak u Hrvatskoj te njegove promjene u razdoblju 2008. – 2015. Sveukupni rezultati pokazuju da među promatranim zemljama Italija ima najveće porezne klinove, gdje je samo porezni klin obveznika s dvoje djece manji od odgovarajućeg u Španjolskoj i Hrvatskoj. Slijedi Španjolska čiji su porezni klinovi drugi po veličini za svaki promatrani tip obitelji. U većini slučajeva Hrvatska je zauzela srednje mjesto, a potom slijedi Nizozemska. Po specifičnim iznosima poreznog klina istaknula se Irska, u kojoj je moguć čak i negativni klin, koji je rezultat velikih novčanih davanja države za samohranog roditelja s dvoje djece čiji su prihodi 67% od prosječnih. U Hrvatskoj gotovo svake godine dolazi do promjena u oporezivanju dohotka. Uspoređujući 2009. i 2010. u kojima je sakupljan posebni porez na plaće s ranijom 2008., vidi se povećanje poreznog klina, bez obzira na promatrani iznos godišnje bruto plaće. 2013. i 2015. donose pad poreznih klinova. Najveći porezni teret snose pojedinci s visokim prihodima, a 2009. i 2010. godine njihovi izdaci državi veći su od udjela prihoda koji ostaje njima, odnosno porezna davanja i doprinosi odnose veći udio u ukupnom trošku rada od udjela neto plaće. In every country the tax system is unique and there are many tax types. The goal of this work is to examine the taxation of income from the work in Croatia, Italy, Spain, Ireland and the Netherlands, and analyze and compare their tax wedges. For this purpose, there are few different family types observed and different wage levels considering the value of the average annual gross wage earnings. Furthermore, the tax on income in Croatia and its changes in the period 2008 – 2015 have been analysed in detail. The overall results show that Italy has the biggest tax wedges among observed countries. Only the tax wedge from a taxpayer with two children is smaller than the respective one in Spain and Croatia. Spain has the second biggest tax wedge for each observed family type. Croatia is in most cases ranked in the middle, followed by the Netherlands. Ireland is distinguished by specific values of tax wedges, in which even the case of negative tax wedge is possible, which is the result of high cash transfers from the state to single parents with two children and 67 per cent of the average earnings. The changes in the taxation of income in Croatia occur almost every year. Comparing 2009 and 2010 in which the specific tax on salary was collected with the year 2008, it is evident that the tax wedge increased no matter of the observed value of the annual gross wage. 2013 and 2015 brought the decrease in the tax wedge. The largest tax burden bear high-income individuals and in 2009 and 2010 their expenses towards the state were bigger then the part of income that remains to them, that is, the total taxes and social security contributions to the state represent bigger portion of labour costs then the take-home pay share.

U razdoblju od 1995. do 2014. godine u Republici Hrvatskoj su se dogodile mnogobrojne promjene u oporezivanju dohotka. Glavna promjena s kojom je započela reforma oporezivanja dohotka je prelazak s britanskog na germanski oblik poreza na dohodak u 1994. godini.Osnovni osobni odbitak je 1995. godine iznosio 700 kn, dok je 2014. bio viši za 1.500 kn tj. iznosio je 2.200,00 kn. Do 2001. godine postojale su samo dvije porezne stope (20% i 35%), u 2001. napušta se proporcionalno oporezivanje dohotka (20% i 35%) i uvodi progresivno prema kojemu su predviđene tri porezne stope: 15% od nule do visine dvostrukog iznosa osnovnog osobnog odbitka, 25% na razliku porezne osnovice između dvostrukog i peterostrukog i 35% iznad iznosa peterostrukog osnovnog osobnog odbitka (iznad 6.250 kn) . U Republici Hrvatskoj udio prihoda od poreza na dohodak u razdoblju od 2003. do 2013. godine opada, a najveći udio u poreznim prihodima čine prihodi od poreza na dobra i usluge što potvrđuje da Hrvatska ima potrošni tip poreznog sustava. In the period from 1995 to 2014 in Croatia, many changes took place in income taxation. The main change which led to the reform of the taxation of income is the transition from British to German form of income tax in 1994. The basic personal allowance in 1995 was 700kn, while in 2014 rose by 1,500kn, ie. was 2.200,00kn. By 2001 there were only two tax rates (20% and 35%), in 2001, the proportional taxation of income (20% and 35%) was dropped and progressive taxation was introduced. Progressive taxation provides three tax rates: 15% from zero up to twice the amount of the basic personal allowance, 25% of the difference between the tax bases of the double and five times the basic personal allowance and 35% over five times the amount of the basic personal allowance (above 6.250,00kn). In Croatia, the share of revenue from income tax in the period from 2003 to 2013 declined, with the largest share of the tax revenues consisting of revenues from taxes on goods and services which confirms that Croatia has a consumable type tax system.

Dohodak je najznačajniji izvor proračunskih sredstava većine zemalja pa tako i Republike Hrvatske. Cilj ovog rada je prikazati i usporediti metode oporezivanja dohotka u Republici Hrvatskoj i odabranim zemljama Europske unije. Posebna pozornost je usmjerena na porez dohotka od nesamostalnog rada odnosno plaće. Porezno opterećenje dohotka je zapravo porezni izdatak za obveznika na ime proračunskih sredstava. Zemlje Europske unije koje su odabrane su postale članice u dva ciklusa proširenja 2004. i 2007. godine a kroz ovaj rad su obuhvaćene Slovenija, Slovačka, Češka Republika, Poljska i Rumunjska. Za svaku zemlju je kroz drugi dio rada objašnjeno na koji način obračunati porezno opterećenje plaće i odrediti neto iznos iz pripadajućeg bruta ilustrirano sa primjerima na godišnjoj razini i koji sve izdatke plaće u odabranim zemljama mogu imati odnosno koje su propisane zakonom. Analizom odabranog uzorka zemalja u usporedbi sa Hrvatskom u trećem dijelu se napravila usporedba poreznih opterećenja plaće prema svojim sastavnim djelovima i stavljanje u kontekst poreznih sustava tih zemalja. Income is the most significant source of budgetary resources for majority of countries including Croatia. Purpose of this paper is to present and compare methods of taxation of income in Croatia and selected countries of European union. Special atention was directed at income tax from employment or paycheck. Tax charges or tax burden of income is in fact tax expenditure of tax payer in benefit of the budgetary resources. Selected members of European Union for this paper became members of the Union in two enlargement events in 2004. and 2007. In this paper focus is directed at Slovenia, Slovakia, Czech Republic, Poland and Romania. Through second part of paper tax burden of each country is described according with examples how to calculate net amount of gross income corresponding with all the income expenditures as prescribed by law. Third part analyzes sampled countries included in the paper compared with Croatia and putting in relation all the selected countries regarding their taxation policies for incomes.

Cilj ovog rada je usporediti prosječno porezno opterećenje dohotka od rada u Hrvatskoj, Češkoj Republici, Francuskoj, Portugalu i Sloveniji. Korištenjem OECD‐ove Taxing Wages metodologije napravljena je usporedba poreznog klina za osam tipova hipotetskih pojedinaca i obitelji. Hrvatska ima najniži porezni klin u svim slučajevima. Francuska se pokazala kao zemlja s najvišim poreznim klinom za sve tipove samaca i obitelji.

Porezni sustav svake zemlje je jedinstven te ga čine brojne komponente koje su odraz porezne, ali i cjelokupne gospodarske politike zemlje. Cilj rada je analizirati i usporediti porezno opterećenje dohotka od rada u Hrvatskoj, Italiji, Španjolskoj, Irskoj i Nizozemskoj. Pritom se promatraju različiti tipovi obitelji i različite razine bruto plaće. Rezultati pokazuju da među promatranim zemljama Italija ima najveći porezni klin. Za većinu promatranih obitelji i samaca Hrvatska se prema poreznom opterećenju nalazi u sredini odabranih zemalja. Irska se ističe s prilično niskim iznosima poreznog klina.

In this article the authors’ objective is to discover the extent to which the economic concept of interest-adjusted income taxation, which from a national standpoint is most attractive, can also render a country more attractive as a business location in global tax competition. In order to achieve this objective the authors first attempt to determine the rules that must be complied with by a country in the structuring of its domestic tax law against the background of global tax competition. A central factor here is the prohibition of tax discrimination between domestic and foreign taxpayers, whereby domestic tax law is subservient to the requirements of international tax law. National sovereignty remains intact, however, with regard to the choice of a concept for the tax system to be adopted. With this in mind, the authors show that the attractiveness of a country as a business location with a given tax rate is enhanced by the introduction of an interest-adjusted income tax with the deduction of interest on equity capital as a special feature. This is refl ected in the principal international measure of the tax burden, the Effective Average Tax Rate (EATR)., Autori u ovome radu pokušavaju odrediti u kojoj mjeri ekonomski koncept oporezivanja dohotka umanjenog za kamate (koji je sa nacionalnog stanovišta najatraktivniji) može učiniti zemlju privlačnijom poslovnom lokacijom u uvjetima globalne porezne konkurencije. Da bi postigli taj cilj, autori najprije pokušavaju odrediti pravila kojih se mora pridržavati neka zemlja kod oblikovanja domaćeg poreznog zakonodavstva, uzimajući u obzir globalnu poreznu konkurenciju. Ovdje se najviše mora voditi računa o zabrani porezne diskriminacije između domaćih i stranih poreznih obveznika, pri čemu je domaći porezni zakon podređen međunarodnome. Zemlja međutim zadržava suverenitet, jer sama odlučuje o izboru koncepta poreznog sustava. Imajući to na umu, autori pokazuju da se privlačnost neke zemlje kao poslovne lokacije povećava ako se uvede oporezivanje dohotka umanjenog za kamate, s odbitkom kamata na dionički kapital kao posebnim obilježjem. Odraz toga je osnovna međunarodna mjera poreznog opterećenja (the Effective Average Tax Rate – EATR).

Oporezivanje porezom na dohodak i porezom na dobit ima bitnu ulogu kod fizičkih i pravnih osoba. Fizičke osobe oporezuju se uglavnom porezom na dohodak, dok se pravne osobe oporezuju porezom na dobit. Prema analizama možemo zaključiti da oporezivanjem fizičkih osoba (građana) postoje razlike kod oporezivanja samca i poreznog obveznika sa obitelji. Zaključujemo da je kod poreznog obveznika sa obitelji porezna osnovica umanjena ako postoje uzdržavani članovi, potpore i poticaji. Uz navedeno zaključujemo da rastom dohotka porezno opterećenje raste što ukazuje da su stope poreza na dohodak progresivne. Kod obrtnika zaključujemo da se on oporezuje porezom na dohodak, odnosno razlika je u tome što obrtnici ostvaruju dohodak od samostalne djelatnosti. S druge strane, za pravne osobe (trgovačka društva) zaključujemo da rastom dobiti porezno opterećenje raste, te postoje poticaji i potpore koje umanjuju poreznu obvezu. Kao konačan rezultat ovog rada možemo utvrditi da je u Republici Hrvatskoj značajnije oporezivanje dobiti u odnosu na dohodak, odnosno ako promatramo oporezivanje EU tada dolazimo do zaključka da je značajnije oporezivanje dohotka od dobiti. Taxation on personal income tax and corporate income tax has an important role for physical persons and legal entities. Physical persons are common subjects to personal income tax, while legal entities are taxed with corporate income tax. Looking at the taxation analysis of physical persons (citizen) we can find differences between taxation of single taxpayer and taxpayer with family. We can conclude that taxpayer with family has lower tax rate if he/she has dependents, state aid and encouragements. Also, we can conclude that with growth of income, tax burden also grows which shows that tax rates are progressive. With artisans we can conclude that they are taxed by personal income tax and they exercise income from self-employment. On the other hand, for legal entities (companies) we can conclude that with growth of income, tax burden also grows and they have state aids and encouragements which serve as reduction of their tax burden. As final result of this paper, we can come to a conclusion that in Republic of Croatia taxation of corporate income tax has bigger meaning than personal income tax, or if we look at taxation of EU then we can conclude that taxation of personal income tax is more important than corporate income tax.

Izazovi s kojima se suočava hrvatski javni sektor u kompleksnim uvjetima tržišnog gospodarstva nameću potrebu za analizama koja prelaze tradicionalne granice pravnih disciplina. Autori ovog rada problematici lokalne samouprave pristupaju prepoznajući komplementarnost stečajnog i financijskog prava, po svim bitnim obilježjima samostalnih pravnih disciplina te upravne znanosti kao društveno-empirijske discipline. Ta se međuovisnost očituje i u dubini krize koja zahvaća sva tri sustava. S jedne strane, duže od desetljeća opetovano upozoravanje znanstvenih i stručnih krugova o nužnosti upravno-teritorijalne preraspodjele Hrvatske (u smjeru okrupnjavanja JLS-a) ne nailazi na pozitivne odgovore vladajuće političke elite. Stoga se, u cilju jačanja ekonomsko-financijskog kapaciteta JLS-a otvaraju zakonske mogućnosti njihovog apliciranja na fondove Europske unije, zatim strateškog planiranja razvoja potpomognutim novim institucionalnim rješenjima (lokalnim razvojnim agencijama, lokalnim akcijskim grupama, inkubatorima, i sl.), kao i funkcionalnih prilagodbi europskim trendovima (javno-privatno partnerstvo, outsourcing, contracting-out). S druge strane, posljednje u nizu zakonodavnih intervencija u hrvatski porezni sustav, napose one vezane za oporezivanje dohotka, nameću pitanje održivosti fiskalnih pozicija većeg broja hrvatskih JLS-a. Očekivano smanjenje prihoda od poreza na dohodak, jednog od najizdašnijih izvora financiranja JLS-a, uz istovremenu neizvjesnost postizanja željenog cilja zakonskih reformi u obliku povećanja osobne potrošnje i poticanja cjelokupnog gospodarstva, povećava rizike od tzv. „bankrota“ ovih političko-teritorijalnih jedinica. Očekivana pomoć središnje države u rješavanju kriznih situacija također nosi predznak neizvjesnosti, s obzirom na ograničenja daljnjeg povećanja ukupnog javnog duga, koja su se postrožila nakon pristupanja Hrvatske Europskoj uniji. S treće strane, opredjeljenje je novog hrvatskog stečajnog zakonodavstva u nejasnom normativnom odgovoru na pravno-političko pitanje: koji je primarni cilj stečajnog postupka i u čiju se korist on vodi? Ovo je stoga što se kroz stečajni postupak „prelamaju“ interesi više zainteresiranih osoba (vjerovnika, radnika, vlasnika kao i širi društveni interesi). Kako pozitivna stečajna regulativa, za sada, isključuje mogućnost provođenja stečaja nad imovinom jedinca lokalne samouprave, štoviše nikakva ex post pravna rješenja ne postoje u slučaju da lokalna jedinica postane insolventna, autori analiziraju i opravdanost proširenja pasivne stečajne sposobnosti na jedinice lokalne samouprave. Kompleksnost predmeta istraživanja i postavljeni zadaci uvjetovali su izbor metoda pa je u istraživanju korišten metodološki pristup koji obuhvaća proučavanje domaće i strane literature, odgovarajućih zakonskih propisa, kao i analizu pozitivne i strane sudske prakse., In the complex conditions of a market-oriented economy the Croatian public sector inevitably faces challenges that cannot be analysed only within traditional ambits of a single legal discipline. Accordingly, authors of this paper approach the local government issues by acknowledging the complementarity between insolvency law and tax law – traditionally recognized as distinct legal disciplines – as well as administrative science as a socio-empirical discipline. Their interrelationship is exposed by the depth of the crisis encompassing all of the three scientific areas. First, repeated warnings, issued from academic circles, on the necessity of an administrative-territorial reform in Croatia in the direction of consolidation of local government have been largely ignored by the political elites. Thus, the attention has turned to identifying other instruments apt for strengthening the economic and financial capacity of subnational units. Namely, there are rising possibilities of application for the EU funding, but also for strategic development planning backed up by the new institutional patterns (local development agencies, local action groups, business incubators etc.) and for functional adjustments following European trends (e.g. public-private partnerships, outsourcing, contracting-out). Second, most recent legislative interventions in Croatian tax system – in particular in the individual income tax area – necessarily call for a re-examination of the local government fiscal balances. While the realization of the overall objectives of these interventions (e.g. incentivizing household consumption and economic growth) is uncertain, it will certainly lead to substantial revenue loss for subnational units, thus increasing their insolvency risks. At the same time, anticipated assistance from the central government level may be withheld, due to the more stringent budgetary constraints in the post-EU accession period. Third, in the insolvency law area the Croatian legislator has not yet provided a clear answer on what the primary aim of insolvency proceedings is and whom it benefits. These questions are important having in mind the built-in conflicting interests of different stakeholders (e.g. shareholders, creditors, employees, general public). At the moment, Croatian legal framework does not recognize the possibility for conducting municipal insolvency proceedings nor any other ex post approaches to this issue. Accordingly, the authors analyse whether such approach could be justified in the future. The methodological approach was determined by the complexity of the paper objective. Accordingly, the authors rely on scientific literature, pertinent statutory provisions and judicial practice in Croatia and in other countries (Hungary and USA) that have opted for a different approach to the subnational insolvency issue.

Izazovi s kojima se suočava hrvatski javni sektor u kompleksnim uvjetima tržišnog gospodarstva nameću potrebu za analizama koja prelaze tradicionalne granice pravnih disciplina. Autori ovog rada problematici lokalne samouprave pristupaju prepoznajući komplementarnost stečajnog i financijskog prava, po svim bitnim obilježjima samostalnih pravnih disciplina te upravne znanosti kao društveno-empirijske discipline. Ta se međuovisnost očituje i u dubini krize koja zahvaća sva tri sustava. S jedne strane, duže od desetljeća opetovano upozoravanje znanstvenih i stručnih krugova o nužnosti upravno-teritorijalne preraspodjele Hrvatske (u smjeru okrupnjavanja JLS-a) ne nailazi na pozitivne odgovore vladajuće političke elite. Stoga se, u cilju jačanja ekonomsko-financijskog kapaciteta JLS-a otvaraju zakonske mogućnosti njihovog apliciranja na fondove Europske unije, zatim strateškog planiranja razvoja potpomognutim novim institucionalnim rješenjima (lokalnim razvojnim agencijama, lokalnim akcijskim grupama, inkubatorima, i sl.), kao i funkcionalnih prilagodbi europskim trendovima (javno-privatno partnerstvo, outsourcing, contracting-out). S druge strane, posljednje u nizu zakonodavnih intervencija u hrvatski porezni sustav, napose one vezane za oporezivanje dohotka, nameću pitanje održivosti fiskalnih pozicija većeg broja hrvatskih JLS-a. Očekivano smanjenje prihoda od poreza na dohodak, jednog od najizdašnijih izvora financiranja JLS-a, uz istovremenu neizvjesnost postizanja željenog cilja zakonskih reformi u obliku povećanja osobne potrošnje i poticanja cjelokupnog gospodarstva, povećava rizike od tzv. „bankrota“ ovih političko-teritorijalnih jedinica. Očekivana pomoć središnje države u rješavanju kriznih situacija također nosi predznak neizvjesnosti, s obzirom na ograničenja daljnjeg povećanja ukupnog javnog duga, koja su se postrožila nakon pristupanja Hrvatske Europskoj uniji. S treće strane, opredjeljenje je novog hrvatskog stečajnog zakonodavstva u nejasnom normativnom odgovoru na pravno-političko pitanje: koji je primarni cilj stečajnog postupka i u čiju se korist on vodi? Ovo je stoga što se kroz stečajni postupak „prelamaju“ interesi više zainteresiranih osoba (vjerovnika, radnika, vlasnika kao i širi društveni interesi). Kako pozitivna stečajna regulativa, za sada, isključuje mogućnost provođenja stečaja nad imovinom jedinca lokalne samouprave, štoviše nikakva ex post pravna rješenja ne postoje u slučaju da lokalna jedinica postane insolventna, autori analiziraju i opravdanost proširenja pasivne stečajne sposobnosti na jedinice lokalne samouprave. Kompleksnost predmeta istraživanja i postavljeni zadaci uvjetovali su izbor metoda pa je u istraživanju korišten metodološki pristup koji obuhvaća proučavanje domaće i strane literature, odgovarajućih zakonskih propisa, kao i analizu pozitivne i strane sudske prakse., In the complex conditions of a market-oriented economy the Croatian public sector inevitably faces challenges that cannot be analysed only within traditional ambits of a single legal discipline. Accordingly, authors of this paper approach the local government issues by acknowledging the complementarity between insolvency law and tax law – traditionally recognized as distinct legal disciplines – as well as administrative science as a socio-empirical discipline. Their interrelationship is exposed by the depth of the crisis encompassing all of the three scientific areas. First, repeated warnings, issued from academic circles, on the necessity of an administrative-territorial reform in Croatia in the direction of consolidation of local government have been largely ignored by the political elites. Thus, the attention has turned to identifying other instruments apt for strengthening the economic and financial capacity of subnational units. Namely, there are rising possibilities of application for the EU funding, but also for strategic development planning backed up by the new institutional patterns (local development agencies, local action groups, business incubators etc.) and for functional adjustments following European trends (e.g. public-private partnerships, outsourcing, contracting-out). Second, most recent legislative interventions in Croatian tax system – in particular in the individual income tax area – necessarily call for a re-examination of the local government fiscal balances. While the realization of the overall objectives of these interventions (e.g. incentivizing household consumption and economic growth) is uncertain, it will certainly lead to substantial revenue loss for subnational units, thus increasing their insolvency risks. At the same time, anticipated assistance from the central government level may be withheld, due to the more stringent budgetary constraints in the post-EU accession period. Third, in the insolvency law area the Croatian legislator has not yet provided a clear answer on what the primary aim of insolvency proceedings is and whom it benefits. These questions are important having in mind the built-in conflicting interests of different stakeholders (e.g. shareholders, creditors, employees, general public). At the moment, Croatian legal framework does not recognize the possibility for conducting municipal insolvency proceedings nor any other ex post approaches to this issue. Accordingly, the authors analyse whether such approach could be justified in the future. The methodological approach was determined by the complexity of the paper objective. Accordingly, the authors rely on scientific literature, pertinent statutory provisions and judicial practice in Croatia and in other countries (Hungary and USA) that have opted for a different approach to the subnational insolvency issue.

Izazovi s kojima se suočava hrvatski javni sektor u kompleksnim uvjetima tržišnog gospodarstva nameću potrebu za analizama koja prelaze tradicionalne granice pravnih disciplina. Autori ovog rada problematici lokalne samouprave pristupaju prepoznajući komplementarnost stečajnog i financijskog prava, po svim bitnim obilježjima samostalnih pravnih disciplina te upravne znanosti kao društveno-empirijske discipline. Ta se međuovisnost očituje i u dubini krize koja zahvaća sva tri sustava. S jedne strane, duže od desetljeća opetovano upozoravanje znanstvenih i stručnih krugova o nužnosti upravno-teritorijalne preraspodjele Hrvatske (u smjeru okrupnjavanja JLS-a) ne nailazi na pozitivne odgovore vladajuće političke elite. Stoga se, u cilju jačanja ekonomsko- financijskog kapaciteta JLS-a otvaraju zakonske mogućnosti njihovog apliciranja na fondove Europske unije, zatim strateškog planiranja razvoja potpomognutim novim institucionalnim rješenjima (lokalnim razvojnim agencijama, lokalnim akcijskim grupama, inkubatorima, i sl.), kao i funkcionalnih prilagodbi europskim trendovima (javno-privatno partnerstvo, outsourcing, contracting-out). S druge strane, posljednje u nizu zakonodavnih intervencija u hrvatski porezni sustav, napose one vezane za oporezivanje dohotka, nameću pitanje održivosti fiskalnih pozicija većeg broja hrvatskih JLS-a. Očekivano smanjenje prihoda od poreza na dohodak, jednog od najizdašnijih izvora financiranja JLS-a, uz istovremenu neizvjesnost postizanja željenog cilja zakonskih reformi u obliku povećanja osobne potrošnje i poticanja cjelokupnog gospodarstva, povećava rizike od tzv. „bankrota“ ovih političko-teritorijalnih jedinica. Očekivana pomoć središnje države u rješavanju kriznih situacija također nosi predznak neizvjesnosti, s obzirom na ograničenja daljnjeg povećanja ukupnog javnog duga, koja su se postrožila nakon pristupanja Hrvatske Europskoj uniji. S treće strane, opredjeljenje je novog hrvatskog stečajnog zakonodavstva u nejasnom normativnom odgovoru na pravno-političko pitanje: koji je primarni cilj stečajnog postupka i u čiju se korist on vodi? Ovo je stoga što se kroz stečajni postupak „prelamaju“ interesi više zainteresiranih osoba (vjerovnika, radnika, vlasnika kao i širi društveni interesi). Kako pozitivna stečajna regulativa, za sada, isključuje mogućnost provođenja stečaja nad imovinom jedinca lokalne samouprave, štoviše nikakva ex post pravna rješenja ne postoje u slučaju da lokalna jedinica postane insolventna, autori analiziraju i opravdanost proširenja pasivne stečajne sposobnosti na jedinice lokalne samouprave. Kompleksnost predmeta istraživanja i postavljeni zadaci uvjetovali su izbor metoda pa je u istraživanju korišten metodološki pristup koji obuhvaća proučavanje domaće i strane literature, odgovarajućih zakonskih propisa, kao i analizu pozitivne i strane sudske prakse.

U ovom radu biće učinjen pokušaj razjašnjavanja kontroverzi u oporezivanju dohotka fizičkih lica. Prva, na koju se nailazi, tiče se izbora poreskog obveznika. Neophodno je, uz uvažavanje osnovnih principa oporezivanja načiniti pravi izbor poreskog obveznika, tj. odabrati pojedinca ili porodicu. Zatim, poreska vlast nailazi na sledeću dilemu, a to je odabir poreske stope. Treba odlučiti, da li poreskom sistemu konkretne države više odgovaraju progresivne ili proporcionalne (flat) poreske stope. Prilikom oporezivanja dohotka fizičkih lica stalno prisutan konflikt između principa pravičnosti i efikasnosti. Poreska vlast i u ovom slučaju treba da postupi u skladu sapotrebama i preferencijama privrede. Međutim, dilema kojoj će biti posvećena najveća pažnja u radu, odnosi se na odabir osnovice za oporezivanje. Najveći broj zemalja uzima za poresku osnovicu prilikom oporezivanja dohotka fizičkih lica zbir neto prihoda iz različitih izvora, tj. primenjuje sintetičko oporezivanje dohotka.

Na području harmoniziranja oporezivanja, u EU su, imajući u vidu isključivo opće norme europskog prava, postignuti vrlo različiti rezultati, i to zavisno od vrste poreza: u slučaju neizravnih poreza (PDV, posebni porezi na promet, tj. trošarine ili akcize), direktivama je postignuta visoka razina usklađenosti, koja gotovo i ne traži daljnje zahvate (PDV), ili je njezin stupanj razmjerno visok (trošarine). No kod izravnih poreza (porez na dohodak, porez na dobit), situacija je bitno drugačija; tako, oporezivanje dohotka fizičkih osoba uopće nije regulirano općim normama, dok je u slučaju oporezivanja dobiti situacija povoljnija, tj. na snazi su direktive kojima su regulirana određena specifična pitanja. Predmet ovog rada je analiza Direktive o matičnim i zavisnim društvima (skraćeni naziv). Od stupanja na snagu, njome je na jedinstveni način uređeno pitanje oporezivanja raspodijeljenog dijela dobiti (dividende), kojeg zavisna društva, rezidentna u jednoj državi članici EU, isplaćuju svojim matičnim društvima, rezidentnim u drugoj državi članici. Radi se o problemu dvostrukog opterećenja (poznatom još i kao ekonomsko dvostruko oporezivanje). Naime, ovakve isplate bile su podvrgnute oporezivanju i u zemlji izvora dividende i u zemlji njezinog primatelja, isključivo temeljem činjenice da su društvo-isplatitelj i društvo-primatelj rezidentni u različitim državama članicama. Ovakva situacija nesumnjivo je stavljala u teži položaj određenog poduzetnika samo zbog njegove prekogranične aktivnosti, i to aktivnosti u drugoj državi članici. Direktivom je ovaj problem uklonjen, što je doprinos ostvarenju koncepcije jedinstvenog unutarnjeg tržišta EU. U ovom radu je objašnjen problem radi kojeg je Direktivu trebalo donijeti, izloženi su uvjeti za primjenu (osobni obuhvat) Direktive i normativna rješenja za problem dvostrukog opterećenja dividende (predmetni obuhvat), te je prikazana praksa Europskog suda u vezi s njezinom primjenom., In view of the exclusively general norms of European law, varying results have been obtained in harmonization of taxation in the EU, depending on the type of taxation: regarding indirect taxes (VAT, special turnover taxes, i.e. excise taxes) directives have attained a high level of harmonization which almost renders further measures unnecessary (VAT), or a level that is relatively high (excises). On the other hand, the situation is different regarding direct taxes (income tax, corporate tax); thus, income tax of natural persons has not been regulated by general norms, while the situation with corporate taxes is better due to directives regulating specific issues. The paper analyzes the Directive on parent and subsidiary companies (abbreviated title). Since its entry into force, it has regulated in a uniform way the taxation of dividends which subsidiary companies, resident in one Member State of the EU, pay to their parent companies, resident in another Member State. The problem involved here is double tax burden (known also as economic double taxation. Such payments were subject to taxation both in the country where dividends originated and in the country of their recipients exclusively due to the fact that the paying company and recipient company were resident in different Member States. This situation undoubtedly aggravated the position of an entrepreneur only because of his cross-border activities in another Member State. The directive has eliminated this problem, which has contributed to the realization of the EU common market with uniform policies. The article explains the problem on account of which the Directive had to be passed, presents the conditions for the application (personal scope) of the Directive and normative solutions for the problem of double tax burden on dividends (material scope) and presents the case law of the European Court regarding its application.

Porezni sustav svake zemlje ovisi o cjelokupnom gospodarskom, političkom i socijalnom sustavu. Stoga za promjenama tih sustava neminovno slijede i promjene u poreznom sustavu. Krupne promjene u poreznom sustavu nazivaju se poreznim reformama. Porezne reforme osamdesetih i devedesetih godina zahvatile su praktično čitav svijet. Ni Hrvatska tu nije iznimka. Počevši s pripremama već u okviru SFRJ osamdesetih godina, u devedesetim je zbog postizanja samostalnosti, zbog tranzicije i zbog ratom izazvanih potreba za većim državnim prihodima, pokrenuta cjelokupna porezna reforma. Ott analizira u kojoj je mjeri hrvatska porezna reforma slična (ili različita) poreznim reformama u drugim zemljama, te kako se uklapa u teorijske stavove i u preporuke međunarodnih institucija. Od Zakona o neposrednim porezima 1990, pa do Zakona o porezu na dodanu vrijednost 1995. (s u međuvremenu donesenim zakonima o porezu na dohodak, dobit, posebnim porezima, trošarinama, Poreznoj upravi, Financijskoj policiji, proračunu, itd.) u Hrvatskoj se provodi cjelokupna fiskalna, a ne samo porezna reforma. Novi zakoni i njihov sadržaj dokazuju da je riječ o istinskoj i sveobuhvatnoj reformi koja uvelike uvažava najnovija teorijska dostignuća i preporuke međunarodnih institucija. Dapače, za razliku od gotovo svih zemalja u razvoju i zemalja u tranziciji koje u svojim reformama prije svega preslikavaju iskustva drugih, razvijenijih zemalja, Hrvatska je jedna od rijetkih koja je u svoj sustav unijela i najsuvremenija teorijska dostignuća (kao oporezivanje dohodaka i dobiti očišćenih od kamata, te faktore kojima se neovisno o inflaciji utvrđuju oslobođenja i olakšice). Uklapanje hrvatske porezne reforme u suvremene trendove i preporuke međunarodnih institucija dokazuju sljedeće činjenice: - u Hrvatskoj se provodi cjelokupna fiskalna, a ne samo porezna reforma, - naglasak je na efikasnosti i neutralnosti (vodoravnoj, a ne okomitoj), - uvode se PDV i trošarine, - snizuju se stope poreza na dohodak i dobit, - šire se osnovice za oporezivanje dohotka i dobiti, - smanjuje se broj i vrste poreznih poticaja i izuzeća, - oporezivanje se prilagođuje inflaciji, - ispravljaju se cijene javnih usluga i uvode izravne naknade za određene usluge javnog sektora, - snizuju se carine, - uvode se promjene u poreznoj administraciji. Uz brojne pozitivne odlike hrvatske reforme, postoje i neke manjkavosti i činjenice koje nisu u skladu s uobičajenim praksama, preporukama i stavovima: - novi porezni sustav je znatno složeniji od bivšeg sustava, pa je usprkos ogromnim pomacima u veličini i organizaciji porezne administracije teško reći radi li se o poboljšanju ili o pogoršanju administrativnih mogućnosti, - nije ujednačena najviša stopa poreza na dohodak sa stopom poreza na dobit, - umjesto da se smanje, sve više se šire rasprave o izbjegavanju poreza, i o porastu nejednakosti u dohotku i imovini (te tvrdnje će se potvrditi ili opovrgnuti posebnim istraživanjima neslužbenog gospodarstva i analizom poreznog tereta poreza na dohodak), - odabrana je postupna, umjesto reforme u paketu, - stopa poreza na dohodak nije znatno niža nego u razvijenim zemljama, - javnost je nedovoljno uključena u rasprave o poreznom sustavu, - idejni kreatori reforme su stranci koji ne mogu u potpunosti sagledati sve aspekte, niti kontrolirati provedbu svojih prijedloga, pa i idealni prijedlozi završavaju manjkavostima (jezičnim, idejnim, smislenim) kako u sustavu, tako i u konkretnim zakonima