Search

U trećoj knjizi biblioteke Alumni MedRi prikazana su znanstvena, akademska i druga postignuća alumna Medicinskog fakulteta u Rijeci, prof. emerit. dr. sc. Nives Jonjić.

Dana 8. rujna 1985. godine otvorena je Osnovna glazbena škola Dore Pejačević. Godinama je funkcionirala uz Osnovnu školu „17. travnja“ i djelovale su u istom prostoru. Škola je počela raditi sa samo dva odjela – glasovir i harmonika, a prvi profesor bio je Marijan Slakić. Godine 1989. otvoren je odjel tambure na kojemu su predavači bili prof. Marina Kopri i prof. Daniel Kopri, koji rade i danas. Upravo oni su zaslužni za osamostaljenje osnovne glazbene škole koje se dogodilo 2007. godine. Kako je tada glazbena škola već bila prostorno odvojena od osnovne, nakon osamostaljenja proširili su se u dvorcu Marka Pejačevića na sveukupno 11 predmeta i zaposlili su više profesora. Da je osnivanje škole bila i više nego dobra ideja pokazuju rezultati raznih natjecanja i postignuća s mnogih festivala na kojima je sudjelovala osnovna glazbena škola Dore Pejačević, a i nakon osamostaljenja osnovna glazbena škola „Kontesa Dora“. Vrlo posvećeni profesori se ponose svojim uspješnim učenicima kojih je svake godine sve više upisano. On September 8, 1985, Primary Music School Dora Pejačević has been founded. For many years, it worked with the Primary School „17. April "and they operated in the same building. The school started working with only two departments - piano and accordion and the first professor was Marijan Slakić. In 1989, the tamburitza department was opened, with prof. Marina Kopri and prof. Daniel Kopri, who are still there. They are the ones responsible for the independence of the elementary music school that happened in 2007. As the music school already spatially was separated from the elementary school at the time, after independence they expanded into Marko Pejačević's castle to a total of 11 subjects and employed more professors. The founding of the school was more than a good idea viewing the results of various competitions and achievements from many festivals attended by the elementary music school Dora Pejačević, and after independence the elementary music school "Kontesa Dora". Very dedicated professors take pride at their successful students who are increasingly enrolled every year.

Čitanje i pisanje su dva temeljna obrazovna područja o kojima ovisi ukupan akademski uspjeh učenika. Razlikuju se u tome što je čitanje primalačka, a pisanje proizvodna (a time i teža) ljudska djelatnost. Uspješnost čitanja i pisanja ovisi o kvalitetnoj uporabi (meta)kognitivnih strategija čitanja i pisanja, stavovima prema čitanju i pisanju jer su oni povezani s motivacijskim procesima, tj. željom za čitanjem i pisanjem, kao i postignućima u ovim područjima. Uspješnost čitanja i pisanja također ovisi i o iskustvima u ovim područjima. Recentna teorijska i tek započeta istraživačka tema u ovim područjima je razlika u uporabi čitanja i pisanja putem suvremenih medija ili klasično te njihove posljedice na učenje, pamćenje, koncentraciju i kognitivni razvoj pojedinca općenito. Istraživanje koje će se izložiti usmjereno je na ispitivanje povezanosti stavova i iskustava s čitanjem i pisanjem (s naglaskom na preferenciju čitanja i pisanja putem suvremenih medija ili klasično) s uporabom (meta)kognitivnih strategija čitanja i pisanja te postignućima (općim uspjehom i uspjehom u jezikoslovnim školskim predmetima) kod učenika različitih obrazovnih razina (razredna i predmetna nastava te srednja škola) i roda. U istraživanju je korišten Upitnik stavova prema čitanju i pisanju (Nikčević-Milković, 2008), Upitnik čitanja i pisanja (konstruiran za potrebe ovog istraživanja) te sociodemografski upitnik. Očekuje se da veće iskustvo i pozitivniji stavovi prema čitanju i pisanju dovode do veće uporabe adaptivnijih (meta)kognitivnih strategija i boljih postignuća u ova dva područja na svim obrazovnim razinama i kod ženskog roda. Suvremeni mediji postaju sve utjecajniji čimbenik u mijenjanju stavova i iskustava čitanja i pisanja pa nas zanima kakav je trend tih promjena na našoj populaciji učenika.

Nastava tehničke kulture, kao dio specifičnog tehničkog i informatičkog odgojno-obrazovnog područja, suočena je s problemom nedovoljne i/ili neprihvatljive ostvarenosti ishoda učenja i ciljeva nastave. Problem se često očituje kroz izrazito neobjektivnu i nestručnu percepciju postignuća od strane nastavnika. Ovo za posljedicu ima formalizam u nastavi, neprimjeren odnos učenika, roditelja i javnosti prema tehničkom nastavnom području te, u konačnici, negativno utječe na izbor zanimanja učenika i njegovu daljnju karijeru. Zbog nedostatka posebno obrazovanih nastavnika za ovo područje, uzroke ovakvom stanju moguće je pronaći i u utjecaju njihovog formalnog obrazovanja na percepciju postignuća, odnosno, utjecaju razine nastavničkih kvalifikacija na pristup evaluaciji postignuća učenika. U tu svrhu provedeno je istraživanje i analiza formalnog obrazovanja nastavnika koji izvode nastavu tehničke kulture, te njihova percepcija razine postignuća učenika. Istraživanjem su obuhvaćene sve formalno stečene kvalifikacije nastavnika i distribucija ocjena učenika u redovnoj nastavi tehničke kulture u osnovnoj školi. Analiza podataka indicira značajno različitu percepciju razine postignuća učenika između nastavnika s primarno nastavničkim kvalifikacijama i onih čije nastavničke kvalifikacije nisu produkt primarno formalnog akademskog obrazovanja. Rezultati istraživanja ukazuju na nužnost ujednačavanja nastavničkih kompetencija i mehanizama za procjenu razine postignuća učenika. Ovo zahtjeva sustavnu provedbu permanentnog obrazovanja nastavnika u smislu razvoja nastavničkih kompetencija, uspostavu prihvatljivog mehanizma za valorizaciju ishoda učenja, te intenzivnije obrazovanje novih nastavnika u ovom nastavnom području.

Nastava tehničke kulture, kao dio posebnoga tehničkog i informatičkog odgojno-obrazovnog područja, suočena je s problemom nedovoljne i/ili neprihvatljive ostvarenosti ishoda učenja i ciljeva nastave. Problem se često očituje kroz izrazito neobjektivnu i nestručnu percepciju postignuća nastavnika. To za posljedicu ima formalizam u nastavi, neprimjeren odnos učenika, roditelja i javnosti prema tehničkom nastavnom području te, u konačnici, negativno utječe na izbor zanimanja učenika i njegovu daljnju karijeru. Zbog nedostatka posebno obrazovanih nastavnika za ovo područje, uzroke takvom stanju moguće je pronaći i u utjecaju njihova formalnog obrazovanja na percepciju postignuća, odnosno, utjecaju razine nastavničkih kvalifikacija na pristup evaluaciji postignuća učenika. U tu svrhu provedeno je istraživanje i analiza formalnoga obrazovanja nastavnika koji izvode nastavu tehničke kulture, te njihova percepcija razine postignuća učenika. Istraživanjem su obuhvaćene sve formalno stečene kvalifikacije nastavnika i raspodjela ocjena učenika u redovnoj nastavi tehničke kulture u osnovnoj školi. Analiza podataka indicira značajno različitu percepciju razine postignuća učenika između nastavnika s primarno nastavničkim kvalifikacijama i onih čije nastavničke kvalifikacije nisu rezultat primarno formalnoga akademskog obrazovanja. Rezultati istraživanja upućuju na nužnost ujednačavanja nastavničkih kompetencija i mehanizama za procjenu razine postignuća učenika. To zahtijeva sustavnu provedbu permanentnoga obrazovanja nastavnika u smislu razvoja nastavničkih kompetencija, uspostavu prihvatljivoga mehanizma za vrjednovanje ishoda učenja, te intenzivnije obrazovanje novih nastavnika u tom nastavnom području., Technical education, as a specific educational field, is faced with the problem of insufficient and/or unacceptable achievements of learning outcomes and objectives of teaching. The problem is often manifested in teacher's very unprofessional and non-objective perception of student achievements. This results in formalism in learning, inappropriate attitude of students, parents, and the public to technical education, and, finally, adversely affects the further student career. Due to the lack of specially trained teachers, the causes of this condition can be found in the impact of formal teacher education on the perception of achievements, that is, the impact of the level of teachers' qualifications to access the evaluation of student achievements. For this purpose a research was conducted and the analysis of formal teacher education of teachers who teach technical education, and their perception of the level of student achievements. The survey includes all formally acquired qualifications of teachers and distribution of students’ assessments in regular teaching of subject Technical culture. Data analysis indicates a significantly different perception of the level of students’ achievements between teachers with formal teachers education and those whose teacher qualifications are not the product of formal academic education. The results indicate the necessity of equalizing the competence of teachers and mechanisms for assessing levels of student achievements. This requires implementation of the continuing education of teachers in terms of developing teacher’s competences, establishing an acceptable mechanism for evaluation of learning outcomes, and more intensive education of teachers in the technical educational field., Der Werkunterricht als Teil eines spezifischen technischen und IT- pädagogischen Bereichs sieht sich mit dem Problem der unzureichenden und / oder inakzeptablen Realisierung der Lernergebnisse und Unterrichtsziele konfrontiert. Das Problem äußert sich oft durch eine extrem voreingenommene und unprofessionelle Leistungsvorstellungen seitens der Lehrer. Dies führt zu einem Formalismus im Unterricht, einem unangemessenen Verhältnis zwischen Schülern, Eltern und der Öffentlichkeit zum technischen Bildungsbereich und hat letztlich einen negativen Einfluss auf die Berufswahl des Schülers und seine weitere berufliche Zukunft. Aufgrund des Mangels an speziell ausgebildeten Lehrern für diesem Bereich lassen sich die Ursachen dieser Situation auch auf den Einfluss ihrer formalen Bildung und auf die Leistungsvorstellungen zurückführen, d.h. die Wirkung des Qualifikationsniveaus der Lehrer auf den Ansatz bei der Bewertung von Schülerleistungen. Zu diesem Zweck wurde eine Untersuchung und Analyse der formalen Bildung der Lehrer durchgeführt, die den Werkunterricht abhalten, sowie deren Vorstellungen vom Leistungsniveau der Schüler. Mit der Untersuchung wurden alle formal erworbenen Qualifikationen von Lehrern und die Notenverteilung im regulären Werkunterricht in der Grundschule umfasst. Die Analyse der Daten zeigt eine deutlich unterschiedliche Vorstellung vom Leistungsniveau der Schüler zwischen Lehrern mit primär pädagogischen Qualifikation und denjenigen, deren pädagogische Qualifikation nicht das Produkt in erster Linie formaler akademischer Ausbildung ist. Die Umfrageergebnisse verweisen auf die Notwendigkeit der Harmonisierung der Lehrerkompetenzen und der Mechanismen zur Einschätzung des Leistungsniveaus der Schüler. Dies erfordert eine konsequente Umsetzung der Weiterbildung der Lehrkräfte im Hinblick auf die Entwicklung von Lehrerkompetenzen, die Gründung eines akzeptablen Mechanismus zur Auswertung von Lernergebnissen und eine intensivere Ausbildung neuer Lehrer in diesem Lehrbereich.

Vanjsko vrjednovanje obrazovnog sustava u Republici Hrvatskoj usmjereno je praćenju ostvarivanja postavljenih standarda te unapređivanju kvalitete rada škola. Provodi ga Nacionalni centar za vanjsko vrednovanje obrazovanja koji je proveo Projekt vanjskog vrjednovanja obrazovnih postignuća učenika 4. i 8. razreda osnovnih škola kojim su bili obuhvaćeni svi učenici te generacije u cijeloj zemlji. S ciljevima omogućavanja svakom učeniku da svoja obrazovna postignuća pokaže u potpunosti ravnopravno kao i ostali učenici te dobivanja informacije kojom će se utjecati na unaprjeđivanje odgojno-obrazovnoga rada u provedenom projektu sudjelovalo je i 94% učenika s teškoćama četvrtih te 96% učenika s teškoćama osmih razreda. S obzirom na metodologiju i obuhvat učenika sličan projekt ne nalazimo niti u zemljama s dugom tradicijom vanjskog vrednovanja. Prilagodba ispitne tehnologije odnosila se na prilagodbu ispitnoga postupka i ispitnih materijala u smislu grafičke i/ili sadržajne prilagodbe. Rezultati su analizirani u dvije skupine u odnosu na sadržaj ispita: sadržajno isti ispit kao za učenike bez teškoća i sadržajno prilagođeni ispit. Metrijska analiza ispita dokazala je da su provedeni prilagođeni ispiti pouzdana, valjana i diskriminativna mjera znanja učenika s teškoćama. Najuočljivija diskrepancija pokazala se u vrlo niskim korelacijama između rezultata na ovim ispitima i školskih ocjena iz odgovarajućih predmeta. Potrebno je intenzivirati rad na poboljšanju kvalitete praćenja i vrjednovanja te na taj način stvarati istinski inkluzivne uvjete. Učiteljevo ocjenjivanje treba biti holističko/ekološko, uvažavati sve aspekte učenja i biti podrška učenju. Jasne informacije o postignućima učenika dobivene vanjskim vrednovanjem učiteljima omogućavaju planiranje budućeg nastavnog procesa i poboljšanje kvalitete odgojno-obrazovnog rada s učenicima s teškoćama.

Sve vrste mlijeka i svi mliječni proizvodi imaju određenu funkciju u prehrani osoba, ovisno o starosnoj dobi ili zdravstvenom stanju. Prema mišljenju nutricionista mliječne proizvode treba trošiti u prvom redu zbog biološke vrijednosti proteina, a potom zbog mineralnih tvari. Međutim, danas postoje brojne mogućnosti za proizvodnju hrane na bazi mlijeka ili funkcionalnih mliječnih sastojaka uz posebne prednosti za određenu kategoriju potrošača. Ipak, treba naglasiti ono najbitnije što se može primjeniti u svrhu povećanja funkcionalnih svojstava nekog mliječnog proizvoda, kao na primjer: smanjenje udjela mliječne masti ili uporaba zamjene za mliječnu mast; povećanje udjela proteina, osobito biološki najvrijednijih proteina sirutke; korištenje raznih aditiva na bazi proteina, ugljikohidrata, mineralnih tvari ili vitamina; uporaba mikrobne kulture probiotičkih bakterija te prebiotika; uporaba kozjeg mlijeka (pa i sojinog mlijeka); korištenje sirutke ili proizvoda od sirutke; provedba hidrolize proteina ili laktoze; adaptacija mlijeka za pripravu dojenačke, dječje ili dietalne hrane i drugo. Svrha je ovog rada načiniti pregled objavljenih rezultata naših istraživanja u usporedbi s postignućima u proizvodnji funkcionalne mliječne hrane na području Hrvatske. Na osnovu do sada postignutog na relaciji istraživač – potrošač, čini se da možemo biti zadovoljni. Međutim, proizvodnja funkcionalne hrane postaje sve veći izazov i za mljekarsku struku te moramo istraživati, surađivati i tako našem pa i stranom portošaču ponuditi još više.