Search

Hrvatska ima povoljan ekološki potencijal za razvoj sektora vinogradarstva i vinarstva koji je od velikog gospodarskog i ekonomskog značaja za cijelu zemlju. U 2020. godini Republika Hrvatska je imala 18.648,40 ha zasađenih vinograda. U radu su opisani najznačajniji agroekonomski pokazatelji vinogradarsko vinarske proizvodnje u Republici Hrvatskoj za razdoblje od 2015. godine do 2021. godine koji se odnose na zasađene površine pod vinogradima, regionalnu zastupljenost, broj proizvođača, broj vinarija, prinose, tržište, cijene te financijske potpore vinogradarskoj proizvodnji. U promatranom periodu zamijećeno je opadanje površina pod vinogradima i proizvodnje vina. Vinogradi su rascjepkani i pretežito u vlasništvu manjih poljoprivrednih gospodarstava. Od 130 autohtonih sorata 20 vodećih zauzima površinu od 14.457,49 ha. U vinogradarskim površinama dominantne su sorte Graševina, Malvazija istarska i Plavac mali koji su u dobnim razredima od 20 -29. godina starosti., Croatia has favourable ecological potential for development of viticulture and winemaking sector which is of great economic and social significance for the entire country. Croatia had 18 648,4 ha of planted vineyards in 2020. This work describes describe the most significant agroeconomic indicators of wine-growing and wine-making production in Republic of Croatia for the period from 2015. to 2021 which applies to planted surfaces under vineyards, regional representation, number of businesses, number of wineries, proceeds, market, prices and financial support to viticulture production. In observed period there has been noticed a decline of vineyard area i wine production. Vineyards are fragmented in ownership of PG. of 130 indigenous varieties, 20 of them covers a landmass of 14.457,49 ha. In vineyard areas the dominant varieties are Graševina, Malvazija istarska and Plavac mali, which are on age grade of 20-29 years.

Cilj ovog rada je objasniti protokol OSPF kao protokol usmjeravanja unutar auto- nomnog sustava. Iznesena su osnovna načela usmjeravanja u komunikacijskoj mreži kao što su algoritmi Bellman-Ford i Dijkstra, te protokoli vektora udaljenosti i stanja veza. Protokol OSPF obrađen je teorijski kako bi se upoznali s najbitnijim pojmovima i funkcionalnostima samog protokola. U konačnici napravljena je simulacija proizvoljne mrežne topologije na kojoj je prikazan rad protokola OSPF. Simulacija je napravljena pomoću simulatora računalnih mreža, Cisco Packet Tracera. Nakon inicijalizacije mreže promatrane su tablica usmjeravanja te baza podataka. Također, mreža je promatrana nakon što su se uvele neke izmjene (npr. promjena mrežne propusnosti) na temelju kojih su izvedeni i određeni zaključci. The aim of this paper is to explain the OSPF protocol as a routing protocol within an autonomous system. The basic principles of routing in communication network such as Bellman-Ford and Dijkstra algorithms were presented in the paper. Distance vector and link state protocols are also outlined as a part of basic principles. The OSPF protocol has been processed theoretically to get acquainted with the most important concepts and functionalities of the protocol itself. Finally, a simulation of an arbitrary network topology was presented, showing the operation of the OSPF protocol. The simulation was made using Cisco Packet Tracker network simulator. The routing table and the database were monitored after network initialization. Also, after some changes were made (e.g. bandwidth changes) the network was monitored as well. As the result of changes, we got some new conclusions.

Bibliografski opis ručno tiskanih knjiga sagledan je u komplementarnom odnosu općeg i pojedinačnog. Opći dio opisa zajednički je svim izdanjima jednog djela. S druge strane, pojedinačni dijelovi opisa svojstveni su pojedinačnim primjercima nekog djela. Posebni se bibliografski zapisi mogu izrađivati i za novi otisak, otisak i tiskarsku varijantu. Izdvojena su i analizirana pravila za opis starih omeđenih jedinica građe u skupinama 1, 4, 5 i 7. Pritom su najviše analizirane skupine 1 i 4 jer se u njima izdvaja najveći broj propisa ISBD-a za opis stare omeđene građe. Neka su pravila u pojedinim skupinama ISBD-a sagledana u odnosu na pravila prethodnih skupina. Posebna je pozornost posvećena redoslijedu izvora podataka koji se preuzimaju u opis. U radu se također ističu pojedinosti koje su značajne za opis starih omeđenih jedinica građe (transkripcija, kratice, dvostruka interpunkcija) koje su samo djelomično uključene u ISBD ili uopće nisu dio ISBD-a., The paper presents an overview of the bibliographic description of hand press books as seen and analyzed through a complementary relationship between the general and the specific. The general part of the description is common for all editions of an individual work. On the other hand, the specific part of the description is correlated to the particular copies of one work. Also, separate bibliographic descriptions could be created for different issues, impressions, and states of older monographic resources. The areas 1, 4, 5, and 7 of the bibliographic description are singled out and certain peculiarities of the stipulations regarding old monographic resources are analyzed. The most extensively analyzed areas are 1 and 4 since they contain the largest number of ISBD stipulations for the description of older monographic resources. In the analyses certain ISBD stipulations from one area were compared to the stipulations from other areas of bibliographic description. Special attention was given to the order of bibliographic data taken from the sources. In some cases the whole resource could be used as the prescribed source of information for all areas of bibliographic description. The peculiarities of older monographic resources such as transcription, abbreviations and double punctuation are also analyzed. They are only partially included, or in some cases not at all, in the consolidated edition of ISBD.