Search

Neki autori tvrde da mediji različito prikazuju političare i političarke, odnosno drugačije izvještavaju o političarima nego o političarkama. S obzirom na to da je tema opsežna, u ovome radu pokušat ćemo elaborirati i dokazati tezu na primjeru medijskoga praćenja izborne kampanje za parlamentarne izbore 2016. godine u Hrvatskoj, i to na primjeru uredničke i novinarske selekcije tonskih ulomaka u izvještajima o kampanji. Dat će se odgovor na pitanje o tome koliko je u televizijskim prilozima bilo tonskih ulomaka u kojima se pojavljuju žene, a koliko je bilo ulomaka s izjavama muškaraca? Rad se temelji na istraživanju izbornih blokova središnjih informativnih emisija triju nacionalnih televizija – HRT, NOVA TV i RTL, u razdoblju izborne kampanje za parlamentarne izbore 2016. godine, dakle od 16. kolovoza 2016. do 9. rujna 2016. godine. Rad se zasniva na kvantitativnoj metodi brojanja tonskih ulomaka, dakle izjava političara i političarki, ali i ostalih sudionika javnoga života, u prilozima koje su informativni programi triju nacionalnih TV kuća uokvirile u izborni blok. Kvalitativnom analizom sadržaja pokušat će se dobiti i podatci o temama koje su dominirale u izjavama političarki i općenito žena u kampanji. Osim toga, prema sekundarnim izvorima podataka u radu ćemo pokušati pronaći i političke razloge neravnomjerne zastupljenosti žena i muškaraca u izbornim blokovima nacionalnih kuća tijekom kampanje. Oni se kriju, između ostaloga, ne samo u diskrecijskome pravu novinarskoga i uredničkoga odabira pojedinoga tonskog ulomka, već i u slaboj uključenosti žena na listama političkih stranaka, sudionika na parlamentarnim izborima 2016. godine. U radu se nećemo dotaknuti odnosa medija i načina prikazivanja žena političarki u odnosu na njihove muške kolege, u kontekstu omalovažavanja istih, spominjanjem tek njihova imena, bez prezimena, uokviravanja žena u kontekst „emotivnih majki“ i „vrijednih domaćica“, iako su ih medijski sadržaji prepuni. To će biti predmet nekih drugih istraživanja. Prezentirat ćemo i rezultate parlamentarnih izbora 2016. godine s naglaskom na rodnu neravnomjernost. Pored toga, bit će predstavljena i pojedina iskustva zemalja zapadne demokracije u medijskome praćenju izbora s naglaskom na rodne razlike. Nakon predstavljanja ciljeva i metodologije prezentirat ćemo i rezultate istraživanja.

U ovom specijalističkom radu, autorica se bavi povijesnim pregledom odnosa s javnošću u Sjedinjenim Američkim Državama. Upravo su tamo, 20-ih godina prošlog stoljeća, nastali odnosi s javnošću kakve danas poznajemo. Bilo da je riječ o ratnoj propagandi, kriznom komuniciranju ili nošenju s izazovima koje su donijeli novi mediji i digitalizacija, SAD su pokazale kako se vrlo dobro snalaze plivajući nemirnim vodama odnosa s javnošću. U zaključku, kao i kroz cijeli rad, vidljivo je da Sjedinjene Američke Države nisu bile samo kritična točka razvoja modernih odnosa s javnošću, već su nastavile diktirati smjer u kojem se profesija razvija i danas.

U ovom specijalističkom radu, autorica se bavi povijesnim pregledom odnosa s javnošću u Sjedinjenim Američkim Državama. Upravo su tamo, 20-ih godina prošlog stoljeća, nastali odnosi s javnošću kakve danas poznajemo. Bilo da je riječ o ratnoj propagandi, kriznom komuniciranju ili nošenju s izazovima koje su donijeli novi mediji i digitalizacija, SAD su pokazale kako se vrlo dobro snalaze plivajući nemirnim vodama odnosa s javnošću. U zaključku, kao i kroz cijeli rad, vidljivo je da Sjedinjene Američke Države nisu bile samo kritična točka razvoja modernih odnosa s javnošću, već su nastavile diktirati smjer u kojem se profesija razvija i danas.

U završnom radu obradit će se teme korporacijsko komuniciranje i krizno komuniciranje te će se napraviti analiza u kriznog komuniciranja u korporaciji Agrokor. U korporacijskom komuniciranju objasnit će se pojmovi kao što je korporacija i što je komuniciranje, ali i sve do načina komuniciranja u korporaciji i na koji način se treba komunicirati, također bit će i objašnjeni pojmovi kao što su identitet, imidž i reputacija. U kriznom komuniciranju je na samom početku objašnjena riječ kriza, pa su potom predstavljeni načini do kojih može doći do krize u korporaciji, tijek krize, ali i načini i savjeti kako brže i bezbolnije prebroditi krizu u korporaciji, koje je vremensko razdoblje značajno za uspostavljanje komunikacije s medijima. Također u završnom radu je predstavljena analiza kriznog komuniciranja korporacije Agrokor i na koji način je ova korporacija komunicirala interno, ali i eksterno tijekom svoje krize i koje su temeljne pogreške učinjene tijekom njihove komunikacije u samoj krizi. In this final paper, topics that will be discussed is corporate communication and crisis communications and also in this final paper will be presented case studies in crisis communication on the example of the Agrokor Corporation. In part Corporate Communications I will explain concepts such as corporation and communication, how to communicate in a corporation and how to actually communicate, in the paper will also be explained concepts such as identity, image and reputation. At the very beginning of crisis communication, the word crisis was explained, and then the ways in which a crisis could be experienced in the corporation, the course of the crisis, as well as the ways and tricks to move faster and painlessly into the corporate crisis, and which is a time period of communication with the media. Also in this final paper was explained and presented a case study based on Agrokor and how this corporation communicated internally but also externally during its crisis and which fundamental mistakes were made during their communication in the crisis itself.

Komunikacija je nezaobilazna u današnjem, svakodnevnom životu. Javne osobe, kao što je Donald Trump, stavljene su pod mikroskop medija i vrlo često se proučavaju njihovi verbalni aspekti i neverbalni aspekti komunikacije. Donald Trump je predstavljen kao nova ličnost u javnoj sferi, s obzirom na njegovo razvijanje medijske komunikaciju putem društvenih mreža pa i samim njegovim stavom, ponašanjem i cjelokupnom slikom. Iz tog razloga se stručnjaci zapitkuju u kojem smjeru ide politička komunikacija kakvom sada upravlja Donald Trump. Kombinacijom ove dvije vrste komunikacije, gdje ono što se izgovori u verbalnom dijelu se nadopunjuje u neverbalnom, pa se tako može saznati što se krije iza ekspresije lica ili pokreta ruku, a što možda Trump nije riječima zabilježio.

Mediji dio su naših života već nekoliko stoljeća, bez njih svakodnevni život je ne zamisliv još od početaka. Danas su mediji u potpunosti postali masovni i dostupni širokim masama. Mediji više nisu samo kanal za informiranje već su i sredstvo izražavanja svakoga pojedinca. Pojavnom blogova, foruma, društvenih mreža i platformi poput YouTube-a došlo je i do pojave građanskog novinarstva. S obzirom da svaka osoba ima pravo i prostor iskazati svoje mišljenje i biti nekome biti izvor informiranja tradicionalno novinarstvo s jedne strane gubi na svrsi, a druge strane i novinarima ove platforme mogu biti izvori. Problem kod novih medija ove vrste je autentičnost i točnost stoga bi sve preuzete informacije trebale biti provjerene. Danas se mediji koriste i u druge svrhe kao što su manipulacija, cyber napadi, stvaranje slike o svijetu u kojemu živimo, negativni ili pozitivni utjecaj. S promjenom medija, došlo je do promjene novinarstva, ali i odnosa s javnošću koji su morali prilagoditi svoje tehnike direktnom odnosu s ciljanim javnostima, bez posrednika. Media has been part of our lives for several centuries, without them everyday life is unimaginable ever since the beginning. Today the media are fully become main stream and available to the masses. Media are no longer just a channel for information but are also the means of expressing each individual. Phenomenal blogs, forums, social networks and platforms like YouTube, there was an appearance of citizen journalism. Since every person has the right and place to express their opinion and to be someone's source of information, traditional journalism on the one hand loses its purpose, and the other hand journalists can use this platforms as a sources. The problem with new media of this type is authenticity and accuracy so all the information that you have received should be checked. Today, the media and used for other purposes such as manipulation, cyberattacks, creating a picture of the world in which we live, negative or positive impact. With media change, there has been a change in journalism but also in public relations that had to adapt their techniques to direct contact with targeted publics without intermediaries.

Big Brother, Ljubav je na selu, Život na vagi i Farma – samo su neke od emisija koje imamo prilike svakodnevno gledati na malim ekranima. Njihovi glavni akteri naši su poznanici, susjedi, prijatelji ili pak članovi najuže obitelji. Što nas toliko privlači u reality emisijama? Pruža li nam gledanje medijski kreirane stvarnosti veće zadovoljstvo od življenja u onoj vlastitoj? Jesmo li postali robovi medijskog spektakla uhodani u ulogu sveprisutnog voajera? Ima li intima cijenu? Koliko smo daleko spremni ići radi pet minuta slave? Što kada ta slava prođe?

Od ženskih časopisa sa krojačkim uzorcima do časopisa mode i stila sa milijunskim nakladama, modno novinarstvo naglim porastom u popularnosti danas predlaže, diktira i utjelovljuje stil. Zbog razgranatosti samog područja dolazimo do kolebljivosti oko definicije pojmova mode, stila i trenda. Modno novinarstvo oblikuje ženske živote u nedavnoj prošlosti te je i danas popularna interesna sfera velikom broju modno osviještenih, ali i onih manje, žena u modernom društvu. Odjeća te moda i stil koji se s njom pojavljuju danas su važan oblik izražavanja vlastitoga stila, karaktera i osobnosti. Uz sve liberalnije društvo i slobodu izražavanja, promjene u ponudi odjeće su česte te se stilovi individualaca učestalo mijenjaju zbog raznih trendova koja se šire kroz modno novinarstvo, društvene mreže isl. Čitateljima se nude najnovije informacije o modnim trendovima, zajedno sa prijedlozima i uputama modernog odijevanja i izražavanja vlastitog stila i osobnosti kroz odijevanje. Vogue se smatra modnom biblijom, dok se ostali časopisi pokušavaju definirati kroz manje tematske varijacije kako bi privukli specifičniju publiku. Kroz neinvazivne preporuke modni časopisi definiraju vlastiti stil i ženi predlažu, a ne nameću, varijacije u odijevanju koja ona sama bira održavajući vlastiti stil i izričaj, kroz informacije koje saznaje u modnim časopisima, koji su pak u suradnji sa modnom industrijom. From women's magazines with various tailoring patterns to fashion and style magazines with massive productions, fashion journalism with it's sudden growth in popularity dictates, suggests and embodies modern style. Due to various subjects in the field of fashion there's some uncertainty between the definitions of stlye, fashion and trend. Fashion journalism shaped everyday life for women in the recent past and is still to this day a subject of interest between women of various fashion interests. Clothing, and fashion and style that come with it, are important means of expressing your character and personality. With the society growing more liberal and with freedom of expression, various trends shape individual styles very commonly with the help of fashion journalism, social networks etc. The reader is offered latest information about fashion trends, paired with suggestions and guides about dressing fashionably and expressing your individuality and personality through the clothing. Vogue is considered the fashion bible, while the rest of the fashion magazines try to define their own style through thematical variations to attract a more specific audience. With friendly recommendations fashion magazines define their own style and suggest, not impose, variations in individuals styling by allowing the person to do their own picking while keeping their individual style and expression unhindered. This is done through information they learn in the fashion magazines, who are connected with the fashion industry creating a strong and inseparable alliance.