Search

Izvještaj „Analiza recentnih rezultata samoprocjene digitalnih kompetencija visokoškolskih nastavnika u Hrvatskoj“ izrađen je na temelju znanstvenog istraživanja provedenog u okviru projekta „Digitalna.hr – Tematske mreže za društveno-ekonomski razvoj te promicanje socijalnog dijaloga u kontekstu unapređivanja uvjeta rada“. Znanstveno istraživanje provedeno je u periodu 15.02. do 30.03.2022. godine. U istraživanju je sudjelovalo 75 visokoškolskih institucija i 411 visokoškolskih nastavnika. Svrha istraživanja bila je usmjerena na kreiranje preporuka i smjernica vezanih uz strukturiranje programa cjeloživotnog obrazovanja visokoškolskih nastavnika u području digitalnih kompetencija i s njima povezanih kriterija napredovanja. Rezultati istraživanja predstavljeni su na 55. (tematskoj) sjednici Odbora za obrazovanje, znanost i kulturu Hrvatskoga sabora „Digitalne kompetencije visokoškolskih nastavnika“ održanoj hibridno 22. veljače 2023. godine. U radu tematske sjednice uz saborske zastupnike članove Odbora i vanjske članove Odbora, sudjelovali su i predstavnici: Ministarstva znanosti i obrazovanja, CARNET-a, SRCE-a, Nacionalnog vijeća za znanost, visoko obrazovanje i tehnološki razvoj, Agencije za mobilnost i programe Europske unije, Agencije za znanost i visoko obrazovanje, Hrvatske gospodarske komore te predstavnici članica Mreže za razvoj digitalne pismenosti, Telecentar-a i Fakulteta elektrotehnike i računarstva Sveučilišta u Zagrebu. Rasprava je polučila zaključke koji bi tentativno mogli doprinijeti osnaživanju digitalnih kompetencija visokoškolskih nastavnika i kreiranju nacionalnih sveučilišnih, znanstvenih i umjetničkih kriterija odnosno nacionalnih veleučilišnih kriterija za izbor u znanstveno- nastavna i nastavna zvanja i radna mjesta sukladno Zakonu o visokom obrazovanju i znanstvenoj djelatnosti (Narodne novine, broj 119/22).

Razvoj tehnologija za sobom povlači i promjene u poslovanju te dolazi do promjena na tržištu koje reguliraju potrošači sami. Stoga je predmet ovog rada istražiti promjene u ponašanjima potrošača pod utjecajem razvoja raznih digitalnih kanala prodaje. Pri čemu je cilj rada bilo ustanoviti da li tehnološki razvoj ima utjecaj na prodaju poljoprivrednih proizvoda te imaju li društveni trendovi također utjecaj na prodaju poljoprivrednih proizvoda. Brzim napretkom tehnologije upitno je jesu li potrošači spremni na prihvaćanje novih oblika prodaje te jesu li i prodavači spremni prilagoditi se promjenama koje potrošači zahtijevaju. Ujedno sve većim iseljavanjem stanovništva postavlja se pitanje je li moguće razvojem e-trgovine u ruralnim područjima zaustaviti masovno iseljavanje stanovnika te potaknuti mlade da ostanu u ruralnim područjima. S druge strane povećanjem prodaje poljoprivrednih proizvoda u raznim trgovina te putem e-trgovine nameće se pitanje hoće li tržnice opstati pod pritiskom trgovačkih lanaca. Za potrebe ovoga rada provedena je online anketa na uzorku od 100 ispitanika., The development of technologies entails changes in business and there are changes in the market that are regulated by the consumers themselves. Therefore, the subject of this paper is to investigate changes in consumer behavior under the influence of the development of various digital sales channels. The aim of the work was to establish whether technological development has an impact on the sale of agricultural products and whether social trends also have an impact on the sale of agricultural products. With the rapid progress of technology, it is questionable whether consumers are ready to accept new forms of sales and whether sellers are ready to adapt to the changes that consumers demand. At the same time, the increasing emigration of the population raises the question of whether it is possible to stop mass emigration of residents and encourage young people to stay in rural areas through the development of e-commerce in rural areas. On the other hand, the increase in the sale of agricultural products in various stores and through e-commerce raises the question of whether markets will survive under the pressure of retail chains. For the purposes of this work, an online survey was conducted on a sample of 100 respondents.

U radu se prikazuje zastupljenost vinara Međimurske županije na vlastitim mrežnim stranicama i društvenim mrežama te primjena digitalnog marketinga i stavovi međimurskih vinara o digitalnom marketingu. Radom se u korelaciju stavlja prisutnost međimurskih vinara u digitalnim kanalima komunikacije i uspješnost u izgradnji imidža i plasmanu proizvoda. Izdvojen je primjer međimurskog brenda vina Pušipel i Međimurske vinske ceste kao turističkih proizvoda. Analizira se njihov doprinos kreiranju renomea vinara koji su učlanjeni na Međimursku vinsku cestu i Međimurja kao vinarske turističke regije. Metodom ankete provedeno je istraživanje u dvije faze. Istraživanjem je obuhvaćeno dvanaest vinara u prvoj i šest vinara u drugoj fazi istraživanja, od ukupno dvadeset i šest vinara registriranih u sustavu Međimurske vinske ceste. Kao zaključak može se istaknuti da je manji dio međimurskih vinara orijentiran na korištenje digitalnih alata u svrhu izravnog, brzog pristupa korisnicima i kupcima. Zaključuje se da postoji pozitivna veza između digitalnog marketinga i uspješnosti dijela međimurskih vinara u izgradnji prepoznatljivosti. Vrednujući globalni doseg, izravnu dostupnost korisnicima i opseg ulaganja, dio međimurskih vinara razumije važnost digitalnog marketinga. Kod dijela međimurskih vinara postoji prostor za osnaživanje u području digitalnog marketinga i digitalnog okruženja.

Porastom internetske prodaje smanjuju se potrebe za fizičkim prostorima, prodavaonicama. Veliki porast internetske trgovine u posljednjih desetak godina (npr. eBay, Amazon, Pink Panda, Glovo) omogućuju načine prodaje proizvoda i usluga uz znatno niže troškove distribucije, promocije i prodaje. Veliki lanci tzv. „street fashion brandova“ počinju zatvarati manje prodavaonice, zbog eksplozije prodaje preko interneta. Sve rjeđe se otvaraju dućani manjeg opsega. Nekretnine koje su služile kao prodavaonice u središtu grada imaju velike fiksne troškove, a posebno visoke troškove najma. Kako ih prenamijeniti? Je li internetska prodaja ukorijenjena u društvu kao navika koju svi žele prigrliti? U radu će se analizirati razlozi popularnosti internetske trgovine, prikazati primjeri gradova koji su osjetili posljedice iste te kako se nose sa problemom praznih gospodarskih nekretnina. Analizirat će se teme internetske prodaje kao nove grane trgovine i definicije gospodarske nekretnine. Usporedit će se primjeri gradova Praga, Varaždina i Amsterdama. Prikazat će se mogućnosti alternativnog korištenja gospodarskih nekretnina u svrhu revitalizacije prostora., With the growth of online selling, there is no longer so much demand for the classic mortar-and-brick space. The high demand in online selling in the last ten years, and with the selling platforms, such as Ebay and Amazon, customers can buy items directly from the seller, and on a free cyber market platform. Chains of street fashion brands , are starting to close their minor stores, because of the online selling boom. Less and less are to be opened stores that are in smaller capacity. Real estates that had a purpose as stores in the city centre, have high fixed costs, and rent is sky high. Is there a way to find a new purpose for them? Is online selling starting to develop it self as a habbit, which we all are looking forward to? In the introduction, the main focus will be on the popularity of online sales, and the decision to choose the three cities, that experienced the consequences from the online sales, and how the problem was handled. The subject of online selling will be put into perspective as a new commerce branch. The comparisom will be made between Prague, Varaždin and Amsterdam. In the conclusion, some options will be introduced as how to engage the realestate once again.

U uvjetima globalizacije, što podrazumijeva dostupnost informacija iz svih dijelova svijeta, poduzeće je samo jedan klik daleko od otkazivanja. Bojkot brenda ali i osoba je neizbježan kada dirnu u tradicionalne vrijednosti. Kultura otkazivanja sve je popularnija praksa povlačenja podrške javnim osobama i poduzećima nakon nekog njihovog negativnog poteza ili izjave kojem se prigovara ili se smatra uvredljivim ili neprihvatljivim. Iz tog razloga danas je sve veći fokus na marketingu i vrijednostima za koje se poduzeće zalaže, a koje promovira prema javnosti. U ovome su radu dani primjeri poznatih brendova iz Hrvatske i svijeta koji su se našli na udaru kritika poput brenda Pipi bezalkoholno piće i Oreo keksi. U radu su analizirani pojmovi poduzetničkog marketinga i etika te odnos vrijednosti brenda i kulture otkazivanja kako bi se pokazali negativni utjecaji i posljedice koje kultura otkazivanja ima na brend. Rezultati istraživanja, navedeni u ovome radu, pokazuju razinu informiranosti hrvatske javnosti o kulturi otkazivanja i koliko sustavi vrijednosti imaju utjecaj na lojalnost brendu.

U sklopu provedbe projekta EUROPE DIRECT Zadar 3. svibnja 2022. godine održan je okrugli stol na temu „Život znanstvenika i Europska unija“ kojeg je moderirala Marija Dušević, voditeljica centra EUROPE DIRECT Zadar, viša savjetnica Agencije za razvoj Zadarske županije ZADAR NOVA i doktorandica Poslijediplomskog sveučilišnog doktorskog studija Mediji i komunikacija Sveučilišta Sjever. Događanje je održano u organizaciji Agencije za razvoj Zadarske županije ZADRA NOVA 3. svibnja 2022. godine. Ovim događanjem počelo je obilježavanje Europskog tjedna u organizaciji Agencije za razvoj Zadarske županije ZADRA NOVA i EUROPE DIRECT Zadar. Cilj događanja bio je poticanje srednjoškolaca i studenata na bavljenje znanošću odnosno popularizacija znanosti kod srednjoškolaca i studenata kroz razgovor sa znanstvenicima iz različitih područja i polja znanosti. Odgovor na pitanje izgleda li život znanstvenika kao život prof. Baltazara dali su predsjednik Županijske skupštine Zadarske županije izv. prof. dr. sc. Zoran Šikić, prorektor Sveučilišta u Zadru prof. dr. sc. Slaven Zjalić, pročelnik Odjela za ekonomiju i predsjednik Vijeća područja društvenih znanosti na Sveučilištu Sjever izv. prof. dr. sc. Ante Rončević, voditeljica Odjela za oftalmologiju i optometriju Zadar prof. prim. dr. sc. Suzana Konjevoda, izv. prof. dr. sc. Ljerka Luić sa Sveučilišta Sjever, izv. prof. dr. sc. Darija Lemić s Agronomskog fakulteta i doc. dr. sc. Branko Kasalo sa Sveučilišta u Zadru. Sudionici okruglog stola podijelili su svoja iskustva i razmišljanja s okupljenim srednjoškolcima i studentima. Poručili su kako je bitno voljeti posao koji se radi. Uz dobru organizaciju vremena i volju za učenjem, i uz znanstvenu karijeru, ima prostora za privatni život i prateću karijeru. Zaključak je bio kako znanost nije bauk, a život znanstvenika ipak izgleda malo drugačije nego život prof. Baltazara.

Informacijsko komunikacijske tehnologije dovele su do jednostavnijeg povezivanja potrošača i brendova. Danas su to sofisticirani društveni kanali kojima se poduzeća moraju prilagoditi žele li zadržati svoje korisnike. Upravo su društveni mediji ti koji dobrim dijelom utječu na potrošače i njihovo ponašanje. Može se reći da ljudi u zadnje vrijeme žive u paralelnim svjetovima, u onom realnom i virtualnom, stoga nove tehnologije poput virtualne stvarnosti otvaraju vrata revolucionarnim kanalima marketinga i prodaje. Potrošači sve više provode vrijeme online i samim time je to idealno vrijeme za testiranje novih mogućnosti interneta poput Metaverse-a, virtualnih svjetova koji još uvijek nisu dosegli svoj maksimum, a opisuju se kao vrhunac interneta, zabave, obrazovanja i e-trgovine. Prema tome Metaverse je područje trgovine koja će u budućnosti najviše rasti, posebice privlačeći pozornost velikih brendova koji žele veću digitalnu prisutnost na tržištu. Cilj rada je utvrditi kakav utjecaj imaju društveni mediji na ponašanje potrošača, na koji način se već sada potrošači koriste virtualnom stvarnošću te koliko su potrošači spremni prihvatiti nove oblike trgovine u Metaverse virtualnom svijetu. Rad je podijeljen u dvije cjeline. U teorijskom okviru objašnjeni su pojmovi društvenih medija, virtualne stvarnosti i njihovi utjecaji na potrošače, dok su u drugom dijelu prikazani rezultati provedenog kvantitativnog istraživanja u okviru anketnog upitnika kako bi se utvrdilo koliki je taj utjecaj na potrošače na hrvatskom tržištu., Information and communication technologies have made it easier to connect consumers and brands. Today, these are sophisticated social channels that companies must adapt to if they want to retain their customers. Social media is one of the factors that greatly influence consumers and their behavior. It can be said that people nowadays live in parallel worlds, the real one and the virtual one, which is why new technologies, such as virtual reality, open up revolutionary marketing and sales channels. Consumers are spending more and more time online, making this an ideal time to test new internet possibilities such as the Metaverse, virtual worlds that have not yet reached their maximum potential and are described as the pinnacle of the internet, entertainment, education and e-commerce. Therefore, the Metaverse is an area of commerce that will grow the most in the future, especially attracting the attention of large brands that want a greater digital presence on the market. The main goal of this paper is to determine the impact of social media on consumer behavior, how are consumers already using virtual reality, and how willing they are to accept new forms of commerce in the Metaverse virtual world. The paper is divided into two sections. The theoretical part explains the concepts of social media, virtual reality and their impact on consumers, while the second part presents the results of a quantitative survey conducted through a questionnaire to determine the extent of this impact on consumers in the Croatian market.

Statistike Europske Unije (EU) ukazuju na značajne promjene dobne strukture stanovništva EU. Dugoročne projekcije pokazuju značajan porast stanovnika starijih od 65 godina. U Republici Hrvatskoj (RH) udio stanovnika starijih od 80 godina će se udvostručiti do 2070 godine u odnosu na 2019 godinu, a ukupan broj stanovnika će pasti na tri milijuna. Ovi trendovi imaju za posljedicu pad broja radno sposobnih stanovnika te veća izdvajanja za zdravstvo i socijalne potrebe. U takvim okolnostima najveći izazov predstavlja postizanje održivog mirovinskog sustava i javnih financija. Prema podacima Eurostata (2021) za RH povećava se broj stanovnika starijih od 65 godina koji su u riziku od siromaštva. Krajem 2020 godine njihov udio je iznosio visokih 31 posto. Energetsko siromaštvo, društvena isključenost i različiti oblici materijalne deprivacije dovode do diskriminacije kojoj su izloženi. U Nacionalnoj razvojnoj strategiji RH (u daljnjem tekstu Strategija) su predviđene mjere koje bi trebale osigurati dostojanstveno starenje no pitanje je hoće li biti dovoljno učinkovite u postojećim okolnostima. Mjere za borbu protiv epidemije, pucanje dobavnih lanaca, rast cijena sirovina i energenata uz dvoznamenkastu inflaciju su dodatni udar na ekonomiju i životni standard. Stanovnici stariji od 65 godina su i do sada bili među najugroženijim društvenim skupinama, a nove okolnosti ih stavljaju u još lošiji položaj. Svrha ovog rada je ukazati na probleme vezane uz starenje stanovništva u RH te analizirati koliko su mjere predviđene u NRS dostatne. Rad završava s prijedlozima nositeljima ekonomske politike i vlasti kako osigurati dostojanstveno starenje i primjeren životni standard stanovnicima starijim od 65 godina.

Jedan od značajnih izazova novoosnovanih poduzeća je prikupljanje financijskih sredstva za realizaciju i komercijalizaciju poduzetničke ideje i ulaganje u inovacije. Još od 2009. godine, kada je financijska kriza utjecala na financijsku stabilnost poduzeća te obeshrabrila ulaganja u razvojne i inovativne poduhvate, potpore postaju ključna ulaganja. Bespovratna sredstva iz Fondova EU, ponajprije Europskog fonda za regionalni razvoj kroz mjere Operativnog programa Konkurentnost i kohezija 2014. – 2020., omogućuju ciljana ulaganja novoosnovanih poduzeća. Upravo navedene mjere operativnog programa Konkurentnost i kohezija djeluju u smjeru rasta i razvoja konkurentnosti novoosnovanih poduzeća kroz potporu za inovacije i komercijalizaciju inovativnih proizvoda i usluga. U radu je provedena analiza najvažnijih financijskih pokazatelja poslovnih slučajeva 4 novoosnovana subjekata u Republici Hrvatskoj koja su iskoristila bespovratne potpore u okviru Poziva na dostavu projektnih prijedloga „Inovacije novoosnovanih MSP“. Na navedenim primjerima vidljiva je povezanost bespovratnih potpora na rast novoosnovanih poduzeća koja su ključna s obzirom na to da se najviše bore sa nedostatkom sredstava za ulaganje u razvoj. Prikazani indikatori prikazuju učinkovitost potpora za ulaganje u inovacije i komercijalizaciju proizvoda u odnosu na rast i razvoj novoosnovanih poduzeća. Prikazani rezultati orijentir su za usmjerenje ulaganja iz EU Fondova novog financijskog razdoblja te mogući smjer oporavka razvoja malih poduzetnika u području inovacija u postkovid razdoblju.

Korijeni grafičke industrije sežu u 15. stoljeće uvođenjem tiskarskog stroja u proizvodnju, a marketing kao poslovna filozofija vuče korijene s razvojem slobodnog tržišnog gospodarstva. Kroz promatrano razdoblje razvoju grafičke industrije, isto kao i razvoju tržišnog gospodarstva pridonijele su brojne inovacije, kako tehničke tako i političke, zakonodavne i društvene. U fokusu ovog predavanja je razvitak marketinške filozofije, njene prakse i teorije kroz čiju prizmu se želi razmotriti razvitak suvremene grafičke industrije. Ona je u isto vrijeme i subjekt i objekt implementacije dosadašnjih generacija marketinške filozofije. Cilj je predavanja prikazati razvoj temeljnih marketinških koncepcija, kao i funkcija marketinga te njena korelacija s razvojem industrijskog načina proizvodnje u protekla dva stoljeća. Kako marketinga nema bez slobodne razmjene, prikazat će se različite tržišne strukture radi isticanja slobode djelovanja tržišnih mehanizama u kontekstu kojih djeluju slobodno ili manje slobodno tržišne sile ponude i potražnje. Kroz kronološki pregled razvoja tržišnih gospodarstava, u kontekstu novog vala globalizacije započetog potkraj prošlog milenija, prikazat će se valovi dominacije različitih čimbenika okruženja na razvoj tržišnog gospodarstva, a tako i na pokretanje novih generacija marketinga. Na taj način će se dati obrisi uvjeta u kojima se razvijala grafička industrija, kako u Svijetu tako i u Hrvatskoj - jučer, danas i sutra. Od kraja 1980.-ih do danas u Hrvatskoj i Svijetu dogodile su se i događaju se brojene promjene: političkog, zakonodavnog i gospodarskog sustava te brojne tehnološke promjene, koje utječu na razvoj marketinga. Danas je glavni proces transformacija tradicionalnog u digitalni marketing.

Globalni marketing jedan je od važnijih dijelova opće strategije poslovanja poslovnih organizacija. Poslovne organizacije su uvidjela moć koju dobivaju ostvarivanjem većih prihoda na globalnom tržištu. Stoga se na dinamične globalne marketinške strategije gleda kao na stupanj do kojeg poduzeće globalizira svoje marketinško ponašanje u različitim zemljama kroz standardizaciju marketinških aktivnosti i integraciju marketinških koraka na različitim tržištima. Takve strategije nastoje osigurati poduzeću poboljšanje performansi na globalnoj razini. U ovom je radu analizirana globalizacija tržišta, globalni marketing te globalne marketinške strategije. Također, prikazan je utjecaj kulturoloških razlika na globalne marketinške strategije. Nadalje, analiziran je proces standardizacije na međunarodnom tržištu te važnost odabira optimalnog marketinškog puta kojim će poduzeća plasirati svoje proizvode na tržište. Prikazana je važnost korištenja marketing miksa kako bi se zadovoljile potrebe stranih tržišta te ostvarila konkurentska prednost.

Tehnološki najnaprednije razdoblje ikad definirano digitalnom transformacijom, potiče ponuđače na kontinuirani razvoj i poboljšanja te inovativne proizvode, na svakodnevno korištenje kreativnih ideja i rješenja kako bi se osigurao opstanak na tržištu. (R)Evolucija industrije i tehnologije događa se paralelno s evolucijom marketinga i porastom svijesti potrošača o proizvodima i/ili uslugama. Dostupnost informacija, novi modeli komunikacije i način slanja poruke potrošaču od presudne su važnosti za marketing poduzeća. Rad je podijeljen na dvije tematske cjeline. U teorijskom dijelu objašnjena je digitalna transformacija: od industrije do potrošača. U drugom dijelu je analiza istraživanja provedenog putem anketnog upitnika. Cilj rada je znanstveni doprinos pomoću rezultata empirijskog istraživanja transformacije marketinga i suvremenog potrošača, koji mogu služiti i marketing sektoru kojem je važna informacija što je potrošaču u Hrvatskoj važno i kako je evoluirao u dobu digitalne transformacije. Rezultati istraživanja pokazuju kako se potrošač mijenja, koristi li nove tehnologije, preferira li online kupovinu ili pak tradicionalnu.

Korijeni grafičke industrije sežu u 15. stoljeće, s uvođenjem tiskarskog stroja u proizvodnju, a prva industrijska revolucija je započela u 18. stoljeću. Pojam Industrija 4.0 karakterizira početak trećeg tisućljeća. Da bi se razumjela aktualna industrijska revolucija te istaknula višestoljetna povijest industrijskog razvoja načina proizvodnje, razvoja gospodarstva i društva, korišteni pojam industrijska revolucija potisnut je pa se umjesto prve industrijske revolucije koristi pojam Industrija 1.0, umjesto druge industrijske revolucije koristi se pojam Industrija 2.0 pa tako i umjesto treće, četvrte i pete – što je primjereno digitalnom dobu. Karakteristično je da su vremenski razmaci između spomenutih industrijskih revolucija sve kraći pa tako dok se zahuktava četvrta, već se razvija i peta industrijska revolucija. Dok je između prve i druge prošlo gotovo jedno stoljeće, desetljeća su dijelila drugu i treću, a tek godine treću i četvrtu. Može se ustvrditi da se paralelno s razvojem četvrte industrijske revolucije danas odvija i peta. U tim i takvim okolnostima globaliziranog svijeta, sve industrije, pa tako i grafička, moraju pronalaziti nove putove, paradigme i poslovne modele, nova tržišta i nove proizvode, nove načine oblikovanja i proizvodnje. Cilj je ovog predavanja prikazati kompleksne promjene koje se događaju u okruženju grafičke industrije te istaknuti nužnost upravljanja promjenama, kako bi poduzetnici u globaliziranoj tržišnoj industriji pronašli modele opstanka, rasta i razvoja. Analizirani su znanstveni i stručni radovi koji prikazuju promjene što ih donosi i nameće nova industrijska revolucija, te oni koji istražuju refleksiju istih na grafičku industriju, na tehnološke i organizacijske promjene, kao i na promjene na tržištima nabave i prodaje. Istražene su promjene koje se odnose na ono što su vlade poduzele, a što poduzetnici kako bi se prilagodili promjenama i iskoristili nove prilike. Nakon uvoda, u prvom dijelu se iznosi jezgrovit pregled onoga što čini suvremenu grafičku industriju, dizajn i tiskarstvo. U drugom dijelu objašnjava se pojam Industrija 4.0, te njene sastavnice i međuodnosi kako bi se istaknuli izazovi koji stoje pred suvremenom grafičkom industrijom. Na kraju je zaključak, koji upućuje na put promjena što stoje pred onima koji će biti nositelji grafičke industrije u budućnosti.

Tehnološki razvoj generator je dinamičnih promjena gotovo u svim područjima koje dotiče. Jedno od područja koje prolazi kroz intenzivnu tranziciju je industrijska proizvodnja. U prilog tome govori transformacija iz treće industrijske revolucije u četvrtu, dok zapravo dio globalne ekonomije nije napravio potpunu transformaciju u treću industrijsku revoluciju. Pojam Industrija 4.0 opisuje što se nalazi na putu transformacije postojeće industrijske proizvodnje u novu, primarno baziranu na progresivnom rastu informacijskih i komunikacijskih tehnologija. Digitalna transformacija, kako se još naziva, podrazumijeva povezivanje svih čimbenika proizvodnih procesa u umreženi lanac vrijednosti, prikupljajući i analizirajući podatke u svrhu unapređenja procesa uključenih u proizvodnju, optimizacije troškova, stjecanja konkurentske prednosti te ispunjavanja očekivanja i želja kupaca. Pojmovi koji se vežu uz novu industrijsku paradigmu su internet stvari, internet usluga, veliki podatci, računala u oblaku, robotika, umjetna inteligencija, autonomna vozila, trodimenzionalno printanje, nanotehnologija i biotehnologija. Promjene koje sa sobom donosi Industrija 4.0 ne povezuju se isključivo uz proizvodni proces i praćenje životnog vijeka proizvoda na novi, digitalizirani način, već direktno utječu na promjenu poslovne paradigme, promjene u načinu rada i kvalifikacijama koje se traže od radnika, promjene društvenog života općenito, ali i promjene u obrazovnom sustavu. Svrha ovog rada je prikazati stanje hrvatske industrije u odnosu na Industriju 4.0 te detektirati svjesnost određenih dobnih i obrazovnih skupina o pojmu Industrija 4.0. Istraživanje se temelji na online uslugama, slanjem e-maila ciljanim skupinama te pozivom na pristupanje anketi putem društvenih mreža. Provedena je pomoću Google Forms alata.

Kvalitetno i cjelovito prenošenje poruka korisniku kroz dizajn, odnosno njegove komponente, što je osnovna zadaća svakog dizajnera. Vrlo bitna komponenta dizajna su boje, no gotovo 8, 5% populacije vidi boje iskrivljeno ili pati od određenog oblika potpune sljepoće za boju. Iz toga razloga u ovom radu obraditi će se navedena problematika. U teoretskom dijelu kratko će se analizirati građa oka, svojstva boje te bolesti oka (prvenstveno sljepoću za boje). U nastavku će se povezati sljepoća za boje s primjerima ljudi oboljelih od nekog oblika sljepoće za boje. Istraživanjem već postojećih rješenja u dizajnu, analizirati će se trenutni stupanj prilagođenosti dizajna tom djelu populacije. Također, predložiti će se nekolicina potencijalno korisnih rješenja u dizajnu budućim grafičkim dizajnerima i stručnjacima u području multimedije, koja će njihove proizvode učiniti funkcionalnim, kako za prosječnog korisnika, tako i za korisnika slijepog za boje.

U prvom desetljeću 21. stoljeća u Njemačkoj je otpočela Četvrta industrijska revolucija (Industrija 4.0). Karakteriziraju je nove poslovne paradigme i novi poslovni modeli, digitalna transformacija poslovanja. Sveopća digitalizacija za potrebe stanovništva i poslovnih procesa ključ je uspjeha nove, digitalne revolucije. Sve postaje pametno (smart): telefoni, kuće, automobili, tvornice, bolnice, gradovi, odjeća, satovi, naočale…Cilj je rada prikazati temelje i glavne karakteristike Industrija 4.0, te kako se ona ostvaruje u Hrvatskoj.Osim istraživanja za stolom provedeno je i terensko istraživanja čiji se rezultati iznose.

U ovom radu prikazati će se na koji je način moguće upravljati ljudskim potencijalima i koliko je takvo upravljanje važno za uspjeh određenog poduzeća. Prikazat će se istraživanje koje je napravljeno na zaposlenicima jedne grafičke tvrtke, i to samo na zaposlenicima koji su zaduženi za rad u proizvodnim odjelima (80 ispitanika oba spola). Prezentirat će se rezultati koji su dobiveni putem jednog anonimnog upitnika koji se sastoji od tri dijela u kojem su zaposlenici imali zadatak odgovoriti na dvije vrste postavljenih pitanja. U prvom dijelu anonimne ankete na unaprijed postavljena pitanja u devet poglavlja, zaposlenici su imali zadatak davati ocjene od 1-5 dok je u drugom i trećem dijelu anonimne ankete bio tip otvorenih pitanja u kojima su zaposlenici iznosili svoja zapažanja, komentare i svoje prijedloge Upravi tvrtke kako da bi im se olakšao svakodnevni rad. Nakon anonimne ankete svaki anketni uzorak se analizirao te se prikazalo s čime su zaposlenici nezadovoljni, s čime su zadovoljni i na čemu treba poraditi da bi se postigao veći nivo zadovoljstva zaposlenika u proizvodnom odjelu, a samim time i poboljšali rezultati rada tvrtke.

Svijet se opet globalizira. U tržišnom gospodarstvu sve je jača konkurencija, a konkurentske prednosti organizacija se temelje na različitim resursima. U jednakim političkim, gospodarskim, financijskim i regulatornim uvjetima jači su one organizacije koje kvalitetnije njeguju intelektualni kapital. Intelektualni kapital obuhvaća ljudski, strukturalni i potrošački kapital. U tom konceptu čovjek je u središtu svih procesa i aktivnosti u organizacijama. Stoga, potrebna su nova razumijevanja osoba i odnosa koji se stvaraju. Integrativna antropologija gleda osobu kao fizičko, psihičko, duhovno i socijalno biće. Tek kad su zdrave sve njene „sastavnice“ ostvaruje se ravnoteža, što je preduvjet za razvoj ljudskog, odnosno intelektualnog kapitala. Ulaganja u intelektualni kapital su dugoročna, ali ona mogu izgraditi temelj i jamstvo opstanka organizacije, njenu vitalnost. Sa sviješću o nužnosti ulaganja u razvoj intelektualnog kapitala, na javnoj sceni, što je na obzoru, promiče se dimenzija fizičkog i psihičkog s proširenjem na socijalnu dimenziju dok se duhovna dimenzija kao takva ne naglašava. Ona se kroz dimenziju psihičkog putem raznih treninga, tečajeva i bez pravog imena prakticira kroz razne oblike meditacija, NLP i sl.. To je iz razloga, između ostalog, što se psihologija u odnosu na duhovnost, u vremenu postmoderne brže i duže razvijala, kao znanstvena disciplina i stručna praksa. Ciljevi predavanja su prikazati upravljanje intelektualnim kapitalnom u suvremenim uvjetima s aspekta integrativne antropologije, pobuditi svijest o važnosti ulaganja u razvoj intelektualnog kapitala, te potaknuti daljnja istraživanja intelektualnog kapitala u Hrvatskoj.

poslovni anđeli

U globaliziranom društvu na početku 21. st., s impresivnim rastom životnog standarda, sve se više razvija tržište usluga. U tranzicijskim zemljama gospodarski je rast oblikovao značajan srednji sloj, čiji se životni standard upotpunjuje i većom potražnjom u grafičkom sektoru. Grafička industrija u tranzicijskim zemljama raste zbog nižih troškova rada i rastuće produktivnosti, nadmašujući tržišne udjele najrazvijenijih zemalje (SAD, Japan, EU). Nove tehnologije brišu stare slike i kreiraju nove društvene i gospodarske paradigme. U tome sve moćnija grafička industrija igra značajniju ulogu, zbog sve intenzivnije primjene novih tehnoloških dostignuća u IKT sektoru. U ovom je radu prikazan razvoj nakladničke industrije u (post)recesijskom periodu. Poseban fokus stavljen je na trendove i aktualne probleme u nakladničkoj industriji nakon globalne gospodarske krize, započete 2008. godine u SAD- u. Fragmentiranje nakladničke industrije, uzrokovane najvećom gospodarskom krizom u posljednjih šezdeset godina, te primjena novih tehnologija u uvjetima svekolike globalne gospodarske povezanosti determinirale su nove šampione u grafičkoj industriji, te promjene u navikama potrošača.

Fotografija je vrlo brzo zauzela svoje mjesto u oglašavanju na društvenim mrežama koje zbog velikog broja korisnika imaju sve veći utjecaj na javno mnijenje. Tako su u okviru društvenih mreža važno mjesto zauzele i stranice različitih političkih aktera koji koriste takve platforme za slanje političkih poruka. Ta se praksa posebno ističe u vrijeme predizbornih kampanja tijekom kojih političke stranke nastoje korištenjem društvenih mreža kao neposrednog načina komuniciranja s biračima utjecati na njihovu odluku bilo dijeljenjem tekstualnog sadržaja ili pak drugih multimedijskih sadržaja. Fotografija kao visokoikonični medij u tom aspektu ima važnu ulogu jer omogućava slanje jednostavne i snažne poruke kojom se lako dopire do korisnika, no pri tome je potrebno voditi računa o nekim osnovnim pravilima kojih se fotograf mora pridržavati kako bi uspio u namjeri da prenese željenu poruku na jasan i nedvosmislen način.

Nefinancijsko izvještavanje o poslovanju velikih poduzeća dogradnja je postojećeg sustava poslovnog i financijskog izvještavanja, koje u uvjetima digitalne revolucije pruža neslućene mogućnosti. Suvremeni instrumenti izvještavanja o održivom poslovanju obuhvaćaju različita načela, smjernice i metode, koje primjenjuj brojna poduzeća. Jedan broj velikih poduzeća, koja vode brigu o održivom razvoju sustavno izvješćuje o različitim vidovima svojeg poslovanja i odnosima s dionicima u okruženju s kojima izravno ili neizravno komuniciraju. No za mnoga velika poduzeća u zemljama članicama Europske unije tek predstoji kvalitetna priprema da bi u sljedećoj poslovnoj godini od 1. siječnja 2017. godine uredno ispunjavali obveze propisane Direktivom o nefinancijskom izvještavanju pod nazivom Direktiva 2014/95/EU. Cilj je rada prikazati sadržaj spomenutih obveza velikih poduzetnika, njihovu dinamiku, te ukazati na razlike u odnosu na dosadašnje obveze poslovnog izvještavanja, sukladno Direktivi. Glavni dio rada obuhvaća načela izvještavanja o održivom razvoju. U radu će se prikazati i recentna praksa hrvatskih poduzeća i poduzeća zemalja u okruženju.

Stjecanja i spajanja poduzeća kao strategija rasta poduzeća potkraj dvadesetog stoljeća sve više postaje strategija ulaska poduzeća na strana tržišta. Tome su uvelike pridonijeli intenzivni globalizacijski procesi kroz liberalizaciju i deregulaciju te privatizaciju mnogih društvenih i gospodarskih područja. U ovom su radu prikazane strategije ulaska poduzeća na strana tržišta, a posebno je izložena jedna od najsloženih strategija ulaska na strana tržišta (stjecanja i spajanja poduzeća) s aspekta upravljanja promjenama u post-akvizicijskom periodu. Istaknuti su rizici s kojima se suočavaju sudionici akvizicijskog procesa te ponuđeni odgovori kako upravljati istima.

Razvoj touch screen i non-touch tehnologije posljednjih desetak godina je u velikom porastu. Ulazne jedinice (eng. Input) poput miša i tipkovnice polako postaju nepotrebne jer se interakcija vrši na direktnoj i gestikularnoj razini bez dodatnih posrednih uređaja što uvelike utječe na grafički izgled aplikacija. U skladu s time kod razvoja novih tehnologija dizajn sučelja postaje jedan od najbitnijih parametara iz razloga što on postaje posrednik između programskih procedura, algoritama i samog korisnika. Usporedbom prijašnjih, današnjih i budućih sustava te načinom njihove interakcije s korisnikom stvorit će se slika u kojem smjeru će se sustavi razvijati.

PIRE direktiva donesena je 2007. godine s vremenskim planom uspostave do 2020. godine. Prema odluci komisije od 5. lipnja 2009. donesena su provedbena pravila koja zahtijevaju od članica da nadziru implementaciju i upotrebu infrastrukture prostornih podatka te izvještavaju o implementaciji same Direktive. Kako bi osigurale dosljedan pristup članice trebaju uspostaviti skupove prostornih podatka grupiranih po temama koji se nalaze u prilozima. Rezultati praćenja i izvještavanja trebaju biti dostupni Komisiji i javnosti putem interneta ili nekog drugog vida telekomunikacije. Za provedbu praćenja te izradu izvješća zadužene su nacionalne kontaktne točke. Počevši od 2010. godine zemlje članice su dužne svake godine dostavljati podatke o praćenju, a svake 3 godine detaljno izvješće o implementaciji INSPIRE direktive. Dosad su predana 2 takva detaljna izvješća, prvo 2010. godine i drugo 2013. godine. Izvješća su javno dostupna putem INS PIRE web stranice. Jedno od sastavnih poglavlja u izvješćima su i aspekti koristi i troškova. Ti aspekti bi trebali sadržavati: procijenjene troškove koji proizlaze iz provedbi INS PIRE direktive te primjere promatranih koristi, uključujući i primjere pozitivnih učinaka na pripremu i provedbu politike, implementaciju, ocjenjivanje, kao i primjere poboljšanja usluga građanima i prekogranične suradnje. Ovaj rad ima za cilj dati pregled uspostave INS PIRE -a u EU na temelju izvješća zemalja članica iz 2010. i 2013. s posebnim osvrtom na ekonomski aspekt odnosno troškove i koristi.

summary

Sažetak

sažetak

sažetak

sažetak

Pojam samoaktualizacije veoma je raširen i nalazi se u raznim područjima ljudskih djelatnosti: u menadžmentu, marketingu, psihologiji, pedagogiji, rekreaciji, umjetnosti i kulturi, religijskoj praksi i sl. Predmet istraživanja u ovoj diplomskoj radnji je fenomen samoaktualizacije u teoriji i praksi. Cilj je radnje istražiti i prikazati samoaktualizaciju kao religijsku praksu suvremenog čovjeka, te istaknuti da je samoaktualizacija dobra, da je to Božji poziv čovjeku, ali tehnike koje se primjenjuju mogu odvesti u opasno područje, odmicanje od Boga, a to je svekolika destrukcija pojedinca i društva. Diplomska radnja se sastoji, osim uvoda i zaključka, od četiri glavna dijela. U prvom se dijelu izlaže kratak prikaz razvoja psihologije kao znanstvenog područja s fokusom na nastanak i razvoj četiriju sila psihologije da bi se istaknulo mjesto humanističke i transpersonalne psihologije, a zatim se u drugom dijelu ukratko prikazuje glavna obilježja Pokreta za razvoj ljudskih potencijala. U tećem se dijelu izlaže o suvremenim religijskim kretanjima, o New Ageu, s ciljem da se naznače glavne razlike između tog nauka i nauka Katoliĉke crkve. U četvrtom se dijelu prikazuju promocije samoaktualizacije u Hrvatskoj. Osim uobičajenih metoda istraživanja za stolom, korišten je i iskaz svjedoka o promociji samoaktualizacije.

sažetak

sažetak

sažetak

Spajanje poduzeća ili stjecanje vlasničkih i upravljačkih prava te kontrola nad imovinom i poslovima drugog poduzeća suština je akvizicijskog procesa.

sažetak

sažetak

Akvizicijski proces odvija se kroz više faza. Za uspjeh akvizicijskog procesa potrebno je pravovremeno osigurati pristup i mogućnosti korištenja različitih resursa. U ovom je radu analizirana uloga konzultanata tijekom akvizicijskog procesa. Prikazani su rezultati provedenog istraživanja u Hrvatskoj.

U posljednjih 10-ak godina potreba za uređenjem prostornih evidencija i njihove distribucije potaknula je razvoj infrastrukture prostornih podataka na nacionalnoj, regionalnoj i globalnoj razini. Pokrenute inicijative imaju za cilj omogućiti nesmetan, brz, jedinstven i jednostavan pristup prostornim podacima svim zainteresiranima korisnicima. Jedan od preduvjeta ulaska Hrvatske u europske integracije je i uspostava nacionalne infrastrukture prostornih podataka koja je kod nas tek u povojima. Njen razvoj mora biti prilagođen generalnom stupnju razvoja određene zemlje pri čemu su od iznimnog značaja društveni i ekonomski aspekti. U tu svrhu obavljeno je istraživanje potreba proizvođača i korisnika prostornih podataka za uspostavom nacionalne infrastrukture prostornih podataka. Također dan je sažeti pregled infrastrukture prostornih podataka, njenih dijelova i uključenih subjekata. Posebno se razmatra i utjecaj naknada za korištenje prostornih podataka na učinkovitost izgradnje svrsishodne nacionalne infrastrukture prostornih podataka koja će zadovoljiti potrebe i očekivanja korisnika na svim društvenim razinama.

sažetak

sažetak

sažetak

U okviru istraživanja analizirane su potrebe modela podataka zgrada i drugih građevina i načina njihova prikupljanja u okviru prelaska na Katastar nekretnina. Također je prikazana razvrstavanje temeljeno na "Classification Of Types Of Constructions", Eurostat-a.

sažetak

sažetak