Search

Dugogodišnja praksa uklanjanja naslaga (banketa) morske cvjetnice Posidonia oceanica na plaži Sakarun u prestanku je 2020. godine zbog pojačane erozije sedimenta. Ostavljanje banketa na plaži otvorilo je priliku za proučavanje morfologije i dinamike banketa i sedimenta, kao i procjenu posljedica njihovog uklanjanja s plaže. Kroz pet jesenskih i zimskih mjeseci praćene su promjene količine istaložene posidonije i njena interakcija sa sedimentom. Na mjesečnoj bazi su uzorkovani uzorci iz 1/16 m3 naslaga posidonije radi utvrđivanja količine zarobljenog sedimenta. Za karakterizaciju taložnog okoliša i definiranja njegovih geoloških i sedimentoloških parametara sakupljeni su uzorci sedimenta plaže, plitkog podmorja i okolnih stijena. Napravljena je procjena količine sedimenta koja nestaje s plaže zajedno s uklonjenom posidonijom, te je prikazan utjecaj livada posidonije u moru i njenih banketa na obali na ukupni budžet sedimenta na plaži The Long-term practice of seagrass deposits (banquettes) of Posidonia oceanica removal from the Sakarun beach has come to an end in 2020 due to the increased sediment erosion. Leaving banquettes on the beach provided an opportunity to study the morphology and dynamics of the banquettes, as well as the impact of their removal from the beach. During the five autumn and winter months changes in seagrass debris quantity have been monitored, as well as its interaction with sediment. In total, 1/16 m3 of banquettes was sampled on monthly basis in order to determine the quantity of sediment caught within the seagrass deposits. Samples of beach and submarine sediment together with nearby rocks were collected in order to characterize the depositional environment and to determine its geological and sedimentological parameters. Quantities of sediment removed together with banquettes were assessed, and the effect of banquettes and seagrass meadow of Posidonia oceanica on the total sediment budget was given.

Livade endemske vrste Posidonia oceanica (L.) Delile najveći je ekosustav Sredozemnog mora koji se prostire uzduž najrazvijenije stepenice Jadrana koju karakterizira niska razina kolebanja temperature, saliniteta i stalna izmjena morskih voda. Uslijed velike raznolikosti vrsta, biocenoza infralitoralnih alga i biocenoza livada morskih cvjetnica dvije su najugroženije biocenoze uvelike zbog izraženog antropogenog utjecaja koji je pridonio smanjenju pokrova ove zaštićene vrste. Cilj istraživanja je procijeniti kvalitetu i stupanj ugroženosti livada endemske morske cvjetnice P. oceanica na petnaest različitih postaja unutar južnog dijela istarskog poluotoka: zaštićeno područje Nacionalnog parka Brijuni i Javne ustanove Kamenjak, te nezaštićeno područje uz naselja Banjole i Medulin. Dobiveni podaci služit će za daljnji monitoring navedenih staništa kao i za procjenu mogućih negativnih utjecaja koji ugrožavaju kvalitetu morske cvjetnice. Porocjenila se zastupljenost pojedinih vrsta unutar livada, posebno onih ugroženih i zakonom zaštićenih, a dugoročni cilj projekta je aktivna zaštita morskih vrsta i staništa najproduktivnijeg morskog ekosustava koji predstavlja jednu od glavnih žarišta biološke raznolikosti u Sredozemnom moru. Prema tablici kategorizacije morskih cvjetnica sve istraživane livade kategorizirane su kao „livade vrlo rijetke gustoće“ osim livade postaja Polje i Porer koje pripadaju kategoriji „livada rijetke gustoće“. Naime, uspoređujući najučestalije čimbenike ugroženosti, ustanovljeno je da NP Brijuni ima najbolji oblik zaštite. Meadows of the endemic species Posidonia oceanica (L.) Delile is the largest marine ecosystem of the Mediterranean Sea inhabitings the most developed marine zone of the Adriatic Sea which is characterized by low levels of temperature and salinity fluctuations but also by the constant exchange of sea water. Due to the great diversity of species, the biocenosis of infralittoral algae and the biocenosis of seagrass meadows are the two most endangered biocenoses as a consequences of anthropogenic activities that reduced the total cover of this protected species. The aim of the research is to assess the quality and the level of endangerment of the endemic P. oceanica at fifteen different stations within the southern part of the Istrian peninsula: the protected area of National Park Brijuni and Kamenjak Public Institution, and the unprotected area of Banjole and Medulin. The obtained data will be used for further monitoring of these habitats as well as for the assessment of possible negative impacts that threaten the quality of P.oceanica. The research is also focused on assessing the presence of certain species within the meadows, especially those which are endangered and legally protected. The long-term goal of the project is the active protection of marine species and habitats of the most productive marine ecosystem, which is one of the main hotspots of biodiversity in the Mediterranean Sea. According to the table of categorization of sea meadows, all meadows are categorized as "meadows of very low density" except for the meadows of Polje and Porer which belong to the category of "meadows of low density". Comparing the most common vulnerability factors, it was found that NP Brijuni has the best form of protection.

Popisivanje faune morskih staništa u istočnom dijelu Jadranskog mora nužna je pretpostavka za uspješno planiranje zaštite i gospodarenja u zaštićenim, ali i nezaštićenim područjima. Tema diplomskog rada je popisati faunu unutar livada morske cvjetnice Posidonia oceanica (Linnaeus) Delile na području zaštićenih područja Istarske županije (Nacionalni park Brijuni, Javna ustanova Kamenjak), te nezaštićenih (obalno područje Medulina). Aktivnosti poput sidrenja brodova, ribolova i ronjenja mogu imati pogubne posljedice na livade morskih cvjetnica, te pripadajuću morsku faunu. Najveće srednje vrijednosti broja izdanaka po m2 utvrđene su u NP Brijuni (postaja Pusti(283,33 izdanaka po m2)), a najmanje vrijednosti bile su na postajama Bodulaš i Šekovac u Medulinskom zaljevu koji je izloženiji antropogenom utjecaju. Zbog smanjene gustoće izdanaka sve livade posidonije na istraživanom području spadaju u kategoriju „livade rijetke gustoće“. Ukupno je zabilježeno 208 vrsta, a najveća bioraznolikost faune utvrđena je na postajama Javorika i Verige u NP Brijuni. Najsličnije postaje po utvrđenim vrstama su Gaz (NP Brijuni) i Fenoliga (JU Kamenjak) (97,5%), a najmanje slične postaje su Polje (JU Kamenjak) i Ceja u području Medulina (46,5%). Kod zaštićene vrste periske (Pinna nobilis) niti na jednoj istraživanoj postaji nije utvrđen mortalitet niti ugroženost. Dobiveni podaci iz ovog rada koristit će se za daljnji monitoring ovog staništa koje je predviđeno za zaštitu, te procjenu mogućih negativnih antropogenih utjecaja. Listing fauna of marine habitats in the eastern part of the Adriatic Sea is a prerequisite for successful planning of protection and management in protected and unprotected areas. The aim of the graduate thesis is to list fauna within the Posidonia oceanica meadows in the protected area of the Istrian County (Brijuni National Park, the Public Institution of Kamenjak) and unprotected area (coastal area of Medulin). Activities such as anchoring boats, fishing and diving can have a devastating effect on the seagrass meadows and the associated marine fauna. The highest mean value of the number of shoots per square meter was found in Brijuni National Park (Pusti station (283.33 shoots per square meter), and the lowest values were at the stations Bodulaš and Šekovac in the Medulin Bay which is more exposed to anthropogenic influence. Because of the reduced density of shoots, all Posidonia oceanica meadows in the exploration area fall into the category "meadow of rare density". A total of 208 species were recorded, and the largest biodiversity of the fauna was determined at the Javorika and Verige stations in the Brijuni National Park. The most similar stations based on recorded fauna are Gaz (NP Brijuni) and Fenoliga (JU Kamenjak) (97.5%), while the least similar stations are Polje (JU Kamenjak) and Ceja in the Medulin area (46.5%). Protected shellfish species Pinna nobilis have no mortality or vulnerability at any of the exploration stations. The data obtained from this work will be used for further monitoring of this habitat foreseen for protection, as well as for assessing possible negative anthropogenic impacts.

U Jadranu, biocenoza Posidonia oceanica predstavlja jedan od najvažnijih ekosustava, tj. klimaks biocenoza morskih cvjetnica. Dobar je indikator kvalitete morske vode i vrlo je osjetljiva na antropogene utjecaje. U Javnoj ustanovi Kamenjak autonomnim ronjenjem utvrđene su gustoće livada i u njima prisutne vrste faune na 8 postaja, sa ciljem utvrđivanja stanja i smjernica za daljnje upravljanje. Najveća gustoća livade i najveća bioraznolikost utvrđena je na postaji Porer, zatim Fenoliga i Školjić, a najmanja na Portić i Polje. U livadama posidonije ukupno je utvrđeno 2 vrste spužvi, 14 vrsta žarnjaka (6 koralja, 7 obrubnjaka i 1 režnjak), 1 vrsta vrpčara, 1 vrsta štrljcaljca, 31 vrsta mekušaca (16 školjkaša, 13 puževa i 2 glavonošca), 13 vrsta mnogočetinaša, 9 vrsta rakova, 9 vrsta mahovnjaka, 6 vrsta plaštenjaka i 26 vrsta riba. Najčešće vrste su Symphodus rostratus, Spirorbis sp., Halecium halecinum, Actinia equina, Calpensia nobilis, Bittium reticulatum, Cladocora caespitosa koje su zabilježene na svim postajama. S obzirom na faunu, najveći su indeks sličnosti imale postaje Šekovac i Fenoliga, dok su najmanji indeks sličnosti imale postaje Školjić i Polje. In the Adriatic Sea, biocenosis of Posidonia oceanica beds represents one of the most important ecosystems, the climax of seagrass biocenosis. It represents a good indicator of the seawater quality, being strongly sensitive to human perturbations. In the public facility Kamenjak, density of the meadows was measured on 8 stations by diving with autonomic diving equipment, with the goal of defining the condition of Posidonia oceanica meadows and guidelines for managing the facility. Fauna species present in the Posidonia oceanica meadows were determined and listed. In total 16 species of algae, 2 species of sponges, 14 species of cnidarians ( 6 anthozoans, 7 hydrozoans and 1 scyphozoan), 1 ribbon worm, 1 sipunculid, 31 species of molluscs (16 bivalves, 13 gastropods and 2 cephalopods), 13 species of polychaetes, 9 species of crustaceans, 9 species of bryozoans, 6 species of tunicates and 26 fish species were determined. The highest biodiversity and density of P. oceanica was at the station Porer, Fenoliga and Školjić, and the lowest density was on the Portić station. The most common species were Symphodus rostratus, Spirorbis sp., Halecium halecinum, Actinia equina, Calpensia nobilis, Bittium reticulatum, Cladocora caespitosa which were present at all stations. Regarding the fauna species, the highest similarity index was between stations Šekovac and Fenoliga and the lowest was between Školjić and Polje.

Seagrass Posidonia oceanica and its meadows in Croatian coastal area of the Adriatic Sea have been monitoring for the purpose of Water Frame Directive since 2012. To assess the ecological status of P. oceanica meadows, modified Posidonia oceanica multivariate index (POMI9) has been used. Here we present the ecological status of 45 Posidonia meadows located along the Croatian coast.Thirteen meadows were examined during the monitoring program in 2014, 14 meadows were examined in the period 2012 ‐ 2013 and 18 meadows during the implementation phase of the Directive in 2007. As many as 39 meadows had good and very good ecological status, three had moderate ecological status, two had bad and one had very bad ecological status. Meadows with very bad, bad and moderate ecological status were in vicinity of ports, mariculture facilities or in anchoring sites. According to analyses meadows along the Croatian coast are in satisfying (good and very good)ecological status.

U ovom istraživanju promatran je utjecaj na nesreće broda Costa Concordia na okoliš. Kao modelni organizam odabrana je biljka Posidonia oceanica koja je rasla na morskom dnu oko i ispod broda. Posidonija je odabrana kao idealan pokazatelj utjecaja ove nesreće na okoliš jer je olupinom broda stradala velika populacija ove vrste. Ispitivan je utjecaj tri različita uvjeta zasjenjenja na livade vrste P. oceanica: i) ekstremno zasjenjenje ispod olupine broda Costa Concordia ; ii) visoko i iii) djelomično zasjenjenje. Usporedba uzoraka tankoslojnom kromatografijom visoke djelotvornosti (HPTLC – engl. High Performance Thin Layer Chromatography), odnosno tzv. fingerprint analiza sastavnica, odabrana je za otkrivanje metaboličke razlike među prikupljenim uzorcima. Cilj ovog istraživanja bio je ispitati mogućnost korištenja kromatografske metode (HPTLC) u provjeri parametara koji mogu biti pokazatelj ljudskog utjecaja na okoliš. Primijenjena metoda pokazala je veliki potencijal za primjenu u ovakvom tipu istraživanja. Ovo istraživanje je pokazalo očitu razliku u metabolizmu P. oceanica, između zdravih uzoraka i uzoraka koje rastu u nedostatku svjetlosti. Manja količina klorogenske kiseline, koja je ključni metabolit i bioindikator biljnog metabolizma općenito, u pogođenim uzorcima ukazuje na preusmjeravanje biosintetskih putova u smjeru sinteze drugih metabolita bitnijih za preživljavanje. Također, akumulacija lipida je druga bitna razlika u načinu na koji su te biljke pokušale preživjeti.Učinak ljudske ruke na prirodi nije nešto što bi se moglo vidjeti u nekoliko dana, tako da će se stvarne posljedice nesreće broda Costa Concordia tek vidjeti. Kako posidonija, endemična, zaštićena vrsta i jedna od rijetkih morskih cvjetnica, jako sporo raste, trebat će godine za oporavak cijele populacije koja živi na tom području.

Morska cvjetnica Posidonia oceanica (L.) Delile endemska je vrsta Sredozemnog mora i jedan od najvažnijih primarnih producenata. Izuzetno je osjetljiva na promjene okolišnih uvjeta. Cilj istraživanja bio je procijeniti jesu li fenolni spojevi i aktivnost enzima gvajakol peroksidaze i polifenol oksidaze pogodni biokemijski pokazatelji učinka okolišnih uvjeta na posidoniju. U tu svrhu korišteni su intermedijarni listovi prikupljeni tijekom četiriju godišnjih doba na 3 i 10 m dubine u luci Zaglav, Dugi otok. Udjeli ukupnih fenola, flavonoida i tanina bio je veći na 3 m dubine i razlikovali su se u pojedinim mjesecima. Antocijana je bilo značajno više u listovima prikupljenim na 3 m. Aktivnost enzima bila je veća je na 10 m dubine, najmanja aktivnost bila je u travnju, a najveća u veljači. Budući da se količina fenolnih spojeva i aktivnosti enzima mijenjala u različitim godišnjim dobima i na različitim dubinama, istraživani pokazatelji su prikladni za praćenje promjena i procjenu stanja u okolišu. Marine phanerogam Posidonia oceanica (L.) Delile is an endemic Mediterranean seagrass and one of the most important primary producers. It is extremely delicate to changes of environmental conditions. The aim of this study was to assess whether phenolic compounds and activities of the enzymes guaiacol peroxidase and polyphenol oxidase are suitable biochemical indicators of environmental changes. For this purpose, intermediate leaves of Posidonia oceanica were collected during four seasons at 3 and 10 m depth, in Zaglav port, Dugi otok. The content of total phenols, flavonoids and tannins were higher at 3 m depth, and differed in samples collected in different months. Anthocyanins were significantly higher in leaves collected at 3 m depth. The enzyme activities were higher at 10 m, the lowest activity was in April, and the highest in February. Since the amount of phenols and enzymes varied in different seasons and at different depths, the investigated parameters are considered to be suitable markers for monitoring and assessment of changes in the environment.

Popisivanje flore i faune morskih staništa u istočnom dijelu Jadranskog mora nužna je pretpostavka za uspješno planiranje zaštite i gospodarenja u zaštićenim, ali i nezaštićenim područjima. Istraživanje se odvijalo na 4 postaje uz srednjojadranske otoke. U 16 uzorkovanja pomoću planktonske mrežice („kečer“) napravljena je baza utvrđenih skupina makrozoobentosa i određena količina organske tvari u sedimentu. Određeno je 66 različitih skupina organizama. Najveća brojnost faune bila je u uzorku 2-3 (2196) a najmanja u uzorku 3-3 (970). Najveći udio organske tvari zabilježen je u unutarnjem dijelu postaje 1, a najmanja na vanjskom dijelu postaje 4.

Kartiranje i praćenje stanja morske cvjetnice Posidonia oceanica u hrvatskom dijelu Jadranskog mora pokazuju značajno smanjenje gustoće livada u područjima pod utjecajem priobalnog kaveznog uzgoja tune. Predstavljeni su rezultati istraživanja područja u blizini otočića Fulije koje je pod utjecajem uzgajališta tune. Ovaj rad dokazuje da su obogaćivanje nutrijentima i rizik od eutrofikacije veliki problem ovog područja. Akvakulturni otpad izvor je onečišćenja nutrijentima koje stimulira cvjetanje fitoplanktona i zajednica alga, te obogaćuje sediment organskom tvari. Analizirani su stanje i gustoća livada vrste Posidonia oceanica pod utjecajem uzgajališta tune (otočić Fulija) i izvan njega (dvije kontrolne stanice na otoku Ižu i otočiću Mrtovnjaku). Istraživane su fizikalno-kemijske i biološke varijable u svrhu procjene utjecaja tunogojilišta na litoral u blizini otočića Fulije. Pored bioloških i standardnih osnovnih kemijskih parametara, poput koncentracije otopljenih nutrijenata, ispitani su i utjecaj ribogojilišta na distribuciju otopljenog organskog ugljika (DOC) te površinski aktivnih tvari (SAS). Pronađene su značajne razlike između koncentracije nutrijenata među istraživanim postajama pod utjecajem uzgajališta tune (otočić Fulija) i onima izvan njega (kontrolne postaje). Mukozni agregati bentoskih alga na livadama posidonije primijećeni su tijekom proljeća i ljeta. Broj izdanaka livada vrste P. oceanica smanjen je na postajama u blizini uzgajališta tune, što potvrđuje da aktivnosti ribogojilišta značajno utječu na okolne livade. Mapping and monitoring of the seagrass Posidonia oceanica in Croatian part of the Adriatic Sea showed significant decline in meadows density in the area influenced by inshore capture-based tuna aquaculture. The results of Posidonia meadows survey in the area of Fulija Islet, which are under the influence of tuna farms, are presented. This paper proves that nutrient enrichment and the risk of eutrophication is a significant issue in this area. Aquaculture wastes are a source of nutrient pollution and stimulate blooms of phytoplankton and algae population, as well as organic matter enrichment in the sediment. The condition and density of Posidonia oceanica meadows under the influence of tuna farms (at Fulija Islet) and out of its reach (two control stations at Iž Island and Mrtovnjak Islet) have been analyzed. Physico-chemical and biological variables have been examined in order to evaluate the impact of a tuna farm on the littoral near Fulija Islet. Besides biological and standard basic chemical parameters, such as the concentration of dissolved nutrients, the influence of fish farming on the distribution of dissolved organic carbon (DOC) and surface active substances (SAS) in the water column were also investigated. Significant differences were found between nutrient concentrations among the investigated stations under the influence of tuna farm (Fulija Islet) and out of its reach (control stations). The mucous aggregates of the benthic algae were observed during the spring and summer on the P. oceanica meadows. Shoot density of the P. oceanica meadows decrease at the stations close to the tuna farm, which confirms that the tuna farm activity strongly affects the surrounding meadows.

Morska cvjetnica Posidonia oceanica (L.) Delile je endem Sredozemnog mora, a u Jadranu je rasprostranjena duž cijele obale. Naselja posidonije su izvor organske tvari i kisika u moru, sklonište i dom mnogim vrstama, te bitan element u zaštiti obale od erozije. Cilj ovog rada je bio odrediti osnovna obilježja posidonije te utvrditi postoje li razlike u gustoći naselja, biomasi odnosno primarnoj produkciji, lepidokronološkim parametrima i biometriji listova, na tri postaje koje su pod različitim utjecajem čovjeka. Uzorci posidonije za lepidokronološku analizu i procjenu primarne produkcije naselja sakupljeni su u travnju 2011. godine na 10 metara dubine na tri postaje: u Zadarskom kanalu, te na Dugom otoku u luci Zaglav i uvali Brbišćica. Slučajnim odabirom je sa svake lokacije sakupljeno otprilike dvadesetak izdanaka. Broj izdanaka je izbrojan in situ. Rezultati su pokazali da postoje značajne razlike među istraživanim naseljima posidonije u gustoći naselja, indeksu lisne površine, biomasi i primarnoj produkciji. Gustoća u Zadarskom kanalu iznosi 169 ± 28 izdanaka po m2, u Zaglavu 275 ± 54 izdanaka po m2 te 303 ± 28 izdanaka po m2 u Brbišćici. Slično tome, rezultati za ostale parametre (indeks lisne površine, biomasa i primarna produkcija) su bili najmanji za naselje posidonije u Zadarskom kanalu koje je pod najvećim utjecajem čovjeka, a najveći za naselje u Brbišćici koje je pod najmanjim utjecajem čovjeka. Indeks lisne površine u Zadarskom kanalu iznosi 14951,43 cm²/m², u Zaglavu 40210,05 cm²/m² a u Brbišćici 78019,47 cm²/m². Biomasa po m2 u Zadarskom kanalu iznosi 14,84 g suhe mase po m2, u Zaglavu 46,45 g suhe mase po m2 a u Brbišćici 92,29 g suhe mase po m2. Procijenjena primarna produkcija je također bila najmanja za naselje u Zadarskom kanalu, od 59,42 do 95,07 g suhe mase po m2 po godini, nešto veća je bila u Zaglavu, od 250,81 do 357,65 g suhe mase po m2 po godini i daleko najveća u Brbišćici u kojoj je iznosila od 479,93 do 802,96 g suhe mase po m2 po godini. Velike razlike u indeksu lisne površine, biomasi i primarnoj produkciji na tri postaje bi se mogle povezati sa utjecajem čovjeka. Marine phanerogam Posidonia oceanica (L.) Delile is an endemic species in the Mediterranean Sea prevalent along the entire coast of the Adriatic Sea. Meadows of Posidonia are the source of organic matter and oxygen in the sea, shelter and home to many species and an essential element for the protection of the coast against erosion. The goal of this research was to determine the main characteristics of Posidonia meadows on three locations under different human impact. So, we measured meadow density and estimated its biomass. On the basis of lepidochronological analysis and leaf biometry we estimated primary production in the researched meadows. The samples of Posidonia used for lepidochronological analysis were collected in April 2011, at 10 meters depth at three locations: one in Zadarski Kanal and two on the island of Dugi Otok - in Zaglav Port and Brbišćica Bay. About twenty shoots were randomly selected and collected from each location. The shoots were counted in situ. The results showed significant differences between three researched meadows in meadow density, leaf area index, biomass and primary production. The meadow density in Zadarski Kanal was 169 ± 28 shoots per m2, in Zaglav it was 275 ± 54 shoots per m2 and in Brbišćica 303 ± 28 shoots per m2. The values of other parameters (leaf area index, biomass and primary production) were also the lowest for the Posidonia meadow in Zadarski Kanal which is under the strongest human impact and the highest for the meadow in Brbišćica Bay which is under the lowest human impact. Leaf area index in Zadarski Kanal was 14951,43 cm2 per m2, 40210,05 cm2 per m2 in Zaglav and 78019,47 cm2 per m2 in Brbišćica. Biomass in Zadarski Kanal was 14,84 g of dry weight per m2, 46,45 g of dry weight per m2 in Zaglav, and 92,29 g of dry weight per m2 in Brbišćica. Estimated annual primary production was from 59,42 to 95,07 g of dry weight per m2 per year for the meadow in Zadarski Kanal, from 250,81 to 357,65 g of dry weight per m2 per year in Zaglav and by far the highest in Brbišćica, from 479,93 to 802,96 g of dry weight per m2 per year. Great differences in leaf area index, biomass and primary production of Posidonia meadows in three locations at the same depth might be connected to human impact.

Posidonia oceanica (L.) Delile endemska je vrsta u Mediteranu, čija naselja zbog velike primarne produkcije i biomase predstavljaju jedan od najproduktivnijih ekosistema mora. Ona naseljava infralitoralna područja toplih tropskih i umjerenih mora gdje stvara gusta naselja koja predstavljaju sklonište, dom i izvor hrane za mnoge bentičke organizme. Cilj ovog istraživanja bio je utvrditi osnovna obilježja naselja morske cvjetnice Posidonia oceanica (L.) Delile u plitkom moru na tri lokacije u okolici Zadra. Uzorci posidonije sakupljeni su u travnju 2011. godine na 2 m dubine na postaji Ženski Banj (Zadarski kanal), te na 3 m dubine u uvali Brbišćica (Dugi otok) i uvali Zaglav (Dugi otok). Sakupljena su ukupno 64 uzorka posidonije, te je obrađeno 147 izdanaka. Određena je i gustoća naselja prebrojavanjem izdanaka in situ u deset kvadrata površine 40x40 cm na sve tri lokacije. Na uzorcima posidonije napravljena je biometrija listova, lepidokronološka analiza, te je procijenjena biomasa i primarna produkcija. Rezultati su pokazali razlike u gustoći naselja, biometriji listova, te biomasi i primarnoj produkciji na istraživanim postajama. Najveća gustoća naselja zabilježena je na postaji Ženski Banj (1013±353 izdanaka po m2), a najmanja na postaji Brbišćica (402±32 izdanka po m2). Indeks lisne površine najveći je na postaji Ženski Banj (116586,17 cm2/m2), a najmanji na postaji Zaglav (66690,30 cm2/m2). Biomasa po m2 najveća je za naselje na Ženskom Banju (295,41 g suhe mase po m2), a najmanja za naselje u uvali Zaglav (86,69 g suhe mase po m2). Najveća primarna produkcija procijenjena je za naselje na postaji Ženski Banj i iznosi 1409,48 g suhe mase po m2/god (2008. god.), dok je najmanja procjena za naselje u uvali Zaglav i iznosi 158,16 g suhe mase po m2/god (2005). S obzirom na gustoću i primarnu produkciju, naselje posidonije na postaji Ženski Banj u Zadarskom kanalu najbolje je razvijeno, dok je naselje u uvali Zaglav najslabije razvijeno. Posidonia oceanica (L.) Delile is an endemic species in the Mediterranean, whose meadows, due to the high primary production and biomass, represent one of the most productive ecosystems of the sea. It inhabits subtidal areas of warm tropical and temperate seas where it forms dense meadows that represent shelter, home and source of food for many benthic organisms. The goal of this research was to determine the main characteristics of Posidonia meadows in three locations in wider Zadar area. Posidonia samples were collected in April 2011 at 2 m of depth at station Ženski Banj (Zadar channel), and at 3 m of depth at Brbišćica bay (Dugi otok) and Zaglav bay (Dugi otok). A total of 64 samples of seagrass were collected, and a total of 147 shoots were processed. Density was estimated in situ at all three locations in ten squares with 40x40 cm surface area. Leaf biometry and lepidochronological analysis were performed and the biomass and primary production were estimated for the collected Posidonia samples. The highest density was observed at station Ženski Banj (1013±353 shoots per m2), and lowest at station Brbišćica (402±32 shoots per m2). Leaf area index was the largest on Ženski Banj (116586,17 cm2/m2) and lowest at Zaglav (66690,30 cm2/m2). Biomass per m2 was the largest for the meadow on Ženski Banj (295,41 g DW per m2), and the lowest in Zaglav bay (86,69 g DW per m2). The maximum value of primary production was obtained for the station Ženski Banj (1409,48 g DW per m2/y; 2008), while the lowest value was in Zaglav bay (158,16 g DW per m2/y; 2005). Given the density and primary productivity, the Posidonia bed at station Ženski Banj in Zadar channel is the best developed, while the one at station Zaglav is the least developed.

Alga Caulerpa taxifolia (Vahl) C. Agardh zabilježena je prvi put u Sredozemnom moru 1984. godine i od tada se velikom brzinom povećava njezin areal, te je u Jadranu prvi put zabilježena 1994. godine u Starogradskom zaljevu. Poznat je negativan utjecaj ove alge na različite makrobentoske organizme, dok je utjecaj na meiofaunu do sada rijetko istraživan. U ovom istraživanju razmatran je utjecaj alge C. taxifolia na strukturu i dinamiku meiofaune fitala i sedimenta u Starogradskom zaljevu tijekom jeseni 2008. i proljeća 2009. godine. Uspoređivana je meiofauna u sedimentu bez vegetacijskog pokrova, sedimentu pod pokrovom alge C. taxifolia te u sedimentu pod pokrovom cvjetnice Posidonia oceanica (L.) Delile. Također je uspoređivana epibiontska meiofauna na ove dvije makrofite. Analizom sastava meiofaune sedimenta ustanovljene su gustoće od 90, 0±54, 7 jedinke/10cm2 u sedimentu pod pokrovom cvjetnice P. oceanica, do 1531, 7±346, 7 jedinke/10cm2 u sedimentu bez vegetacije, te je ukupno utvrđeno 11 taksonomskih skupina. Statističkim analizama utvrđen je utjecaj alge C. taxifolia na meiofaunu sedimenta, koji se vrlo teško može razlikovati od utjecaja cvjetnice P. oceanica na meiofaunu sedimenta. Utjecaj makrofita na meiofaunu sedimenta utvrđen je samo u proljetnom razdoblju, kada su u sedimentima bez pokrova utvrđene više vrijednosti gustoće meiofaune. Na dvije istraživane makrofite utvrđene su statistički značajne razlike u sastavu epibiontske meiofaune. Gustoća epibiontske meiofaune, po 400 cm2 površine staništa, bila je manja u naselju alge C. taxifolia nego u naselju autohtone cvjetnice P. oceanica. Red Harpacticoida je posebno obrađen. Ukupno je utvrđeno 17 porodica u meiofauni sedimenta, 16 na posidoniji te 15 porodica na kaulerpi. Utjecaj alge C. taxifolia na red Harpacticoida u meiofauni sedimenta nije ustanovljen. Usporedna analiza reda Harpacticoida na dvije makrofite također nije pokazala razlike koje bi upućivale na negativan utjecaj invazivne alge C. taxifolia na strukturu reda Harpacticoida.

Posidonia oceanica (L.) Delile, morska cvjetnica (sjemenjača) endemska za Sredozemlje, veoma je važan dio morskog ekosustava. Nastanjuje morsku stepenicu infralitorala gdje tvori guste livade koje zbog raznolikosti i broja živih bića u njima te geološkog i biološkog utjecaja na okoliš nazivamo biocenozama naselja vrste Posidonia oceanica. Posidonija je kao primarni producent, uz alge i fitoplankton, važan proizvođač organskog materijala i kisika te kao takva predstavlja temeljni dio morskih hranidbenih lanaca. Zbog ugroženosti posidonije ljudskim aktivnostima (onečišćenje, ribolov, sidrenje, gradnja) iznimno je važno dokumentirati njenu rasprostranjenost kako bi se mogle utvrditi konzervacijske mjere za pojedina područja i zaštititi tu bitnu sastavnicu morskog ekosustava. Prvi korak u tome je kartiranje postojećih livada kao način dobivanja osnovnih podataka za svaki daljnji rad. U ovom seminaru obrađene su najčešće metode kartiranja posidonije, njihove prednosti i mane te princip rada svake od njih. Indirektne metode u koje spadaju satelitsko snimanje, aerofoto snimanje te akustično tj. ultrazvučno snimanje morskog dna koriste se kako bi dobili opće slike relativno velikih područja od interesa. Direktne metode kao ronjenje s autonomnim ronilačkim aparatom ili SCUBA ronjenje duž ronilačkih transekata, ronjenje na dah u vrlo plitkim područjima, snimanje uz pomoć daljinski upravljanog podvodnog plovila ili neke druge podvodne kamere te lasersko snimanje omogućavaju znanstvenicima da prikupe detaljne podatke o manjim dijelovima morskog dna. Također, takve metode su neophodne u kalibriranju i potvrdi rezultata indirektnih metoda. Posidonia oceanica (L.) Delile, a flowering plant endemic to Mediterranean Sea, is a very important part of marine ecosystem. It inhabits the infralittoral zone where it forms dense meadows which are for the large number and diversity of creatures in them and for geological and biological impact on the enviroment called Posidonia oceanica biocenoses. As a primary producer, along with algae and phytoplankton, Posidonia is important for producing large amounts of organic material and oxygen and as such represents a fundamental part of marine food chains. Because of the threat human activities (pollution, fishing, anchoring, construction) present to posidona, it is very important to document its distribution which is than used to establish conservation measures for certain areas, thus protecting that essential component of the marine ecosystem. The first step in this is mapping the existing meadows as a way of obtaining the basic data for each following research and activity. This work deals with the most common methods of mapping posidonia, their advantages and disadvantages and working principle of each. Indirect methods, which include satellite imagery, aerial photography and sonar mapping are used to get a general picture of relatively large areas of interest. Direct methods such as diving with scuba equipment along the transect, snorkeling in very shallow areas, using remotely operated vehicles (ROV) or some other method to make an underwater video recording and airborne laser mapping enable scientists to gather detailed information on smaller seabed areas. Also, such methods are necessary to calibrate and confirm the results of indirect methods.

Tijekom ljeta 1995.-1997. godine provedena su istraživanja makrobentosa u podmorju NP Mljet. Metodama autonomnog ronjenja, do 40 m dubine istraženo je 38 postaja duž sjeverne, sjeverozapadne i jugozapadne obale NP Mljet te 14 postaja u Malom i Velikom jezeru. Biocenoza livada posidonije najvažnija je i najrasprostranjenija biljna zajednica mljetskoga podmorja. Nađena je na svim postajama sjeverne, sjeverozapadne i na većini postaja jugozapadne obale, a čak i na jednoj postaji u Velikom jezeru. Posidonija uspijeva na šljunkovitom, pjeskovitom i detritičnom dnu, obično na dubinama od 3 do 25 m. U unutarnjem dijelu uvale Pomena posidonija dopire čak i do površine mora. Obično su njezina naselja vrlo gusta, većinom nalik prostranim livadama, a rjeđe ograničenim mozaično rasprostranjenim površinama, npr. duž strmih južnih obala, do najviše 35 m dubine. U plićem području uvale Gonoturska postoje guste livade posidonije, nalik onima uz sjevernu i zapadnu obalu NP Mljet. Ovim istraživanjem utvrđeno je 330 biljnih i životinjskih vrsta u livadama posidonije u području NP Mljet: 39 algi, 2 morske cvjetnice, 228 beskralješnjaka, 5 plaštenjaka i 56 riba. Od njih, 66 vrsta prije nije zabilježeno na području otoka Mljeta, a pronađene su i dvije zakonom zaštićene vrste u Republici Hrvatskoj: puž bačvaš (Tonna galea) te školjkaš plemenita periska (Pinna nobilis). Biocenoza livada posidonije u području NP Mljet, unatoč velikoj raznolikosti pratećih i slučajnih vrsta, koje se nalaze i na susjednim, većinom čvrstim podlogama, u bitnome je ipak jednaka kao i u čitavom Jadranu i Mediteranu.

Tijekom ljeta 1995.-1997. godine provedena su istraživanja makrobentosa u podmorju Nacionalnog parka Mljet. Metodama autonomnog ronjenja, do dubine od 40 m, istraženo je 38 postaje duž sjeverne, sjeverozapadne i jugozapadne obale NP Mljet te 14 postaja u Malom i Velikom jezeru. Biocenoza livada posidonije je najznačajnija i najrasprostranjenija biljna zajednica mljetskog podmorja. Nađena je na svim postajama sjeverne, sjeverozapadne i na većini postaja jugozapadne obale, a čak i na jednoj postaji u Velikom jezeru. Posidonija uspijeva na šljunkovitom, pjeskovitom i detritičnom dnu, obično na dubinama od 3 do 25 m. U unutarnjem dijelu uvale Pomena posidonija dopire čak i do površine mora. U pravilu su njena naselja vrlo gusta, većinom nalik prostranim livadama, a rjeđe, ograničenim mozaično rasprostranjenim površinama, kao npr. duž strmih južnih obala, do najveće dubine od 35 m. U plićem području uvale Gonoturska prisutne su guste livade posidonije, nalik onima uz sjevernu i zapadnu obalu NP Mljet. Ovim istraživanjem utvrđeno je 330 biljnih i životinjskih vrsta u livadama posidonije u području NP Mljet: 39 algi, 2 morske cvjetnice, 228 beskralješnjaka, 5 plaštenjaka i 56 riba. Među njima, 66 vrsta ranije nije zabilježeno za područje otoka Mljeta, a pronađene su i dvije zakonom zaštićene vrste u Republici Hrvatskoj: puž bačvaš (Tonna galea) te školjkaš plemenita periska (Pinna nobilis). Biocenoza livada posidonije u području NP Mljet, iako puna nekih svojih posebnosti (velika raznolikost pratećih i slučajnih vrsta, koje se nalaze i na susjednim, većinom čvrstim podlogama), u suštini je ipak jednaka kao i u čitavom Jadranu i Mediteranu.

Istraživanje je provedeno na uzorcima morske cvjetnice Posidonia oceanica sa 6 postaja u srednjem Jadranu. Određen je sadržaj dušika i saharoze u podancima kako bi se procijenila razina poremećaja u morskom okolišu. Sadržaj dušika u tkivu posidonije povezan je s raspoloživošću tog elementa u okolišu. Istovremeno, sadržaj rezervnih ugljikohidrata u tkivima je vrlo osjetljiv na povećanje sadržaja dušika. Posidonija ne može skladištiti anorganski dušik te ga pretvara u slobodne aminokiseline, što traži utrošak energije na račun sinteze ugljikohidrata. Rezultati provedenog istraživanja potvrđuju ovaj obrazac i u skladu su s drugim istraživanjima u Sredozemnom moru te pokazuju da je vrsta Posidonia oceanica dobar indikator obogaćenja morskog okoliša dušikom.

Antropogeni poremećaji u okolišu odražavaju se na stanje morskih biljaka i njihovih zajednica. Od usvajanja europske Okvirne direktive o vodama (Water Framework Directive, WFD 2000/60/EC) znanstvena zajednica je radila na razvoju novih i učinkovitih metoda za procjenu ekološkog stanja morskih ekosustava uz pomoć biljaka kao bioindikatora. Morska cvjetnica Posidonia oceanica je široko rasprostranjena vrsta vrlo osjetljiva na poremećaje u okolišu i često se upotrebljava kao bioindikator kvalitete mora. U ovom radu korišten je multivarijantni POMI indeks (Posidonia oceanica Multivariate Index) koji koristi statističku analizu fizioloških, morfoloških, strukturnih i obilježja zajednice koji su povezani s kvalitetom morskog okoliša. Korištenje više različitih pokazatelja omogućuje učinkovit monitoring stanja okoliša jer također daje podatke o izvorima poremećaja što uvelike pomaže doseći ciljeve koje postavljaju agencije za upravljanje vodama. Podaci o pokazateljima stanja livada vrste Posidonia oceanica sakupljeni su tijekom 2007. i 2008. godine na 18 postaja u srednjem Jadranskom moru, u obalnom i otočnom području, duž pretpostavljenog gradijenta onečišćenja. Rezultati pokazuju ekološko stanje na postajama (od lošeg do visokog stanja) koje je u skladu s našim stručnim mišljenjem, terenskim i objavljenim podacima. Prikazat će se prednosti i nedostaci POMI metode pred drugim sličnim indeksima i dati preporuke za budući monitoring program u Jadranskom moru.

Morska cvjetnica Posidonia oceanica (L.) Delile u Sredozemlju gradi opsežne i ekonomski važne livade iznimne bioraznolikosti. Unatoč zaštiti, uslijed ljudskih aktivnosti u obalnom području, zabilježeno je pogoršanje stanja ovih livada diljem Sredozemnog mora. Važnost vrste P. oceanica prepoznata je kroz Okvirnu direktivu o vodama Europske unije koja ju svrstava u kategoriju bioloških indikatora. Provedeno je ispitivanje bioloških parametara livada vrste P. oceanica na odabranim postajama na području Splitsko-dalmatinske županije (Ražanj, Milna i Sumartin na otoku Braču i Maslinica, Rogač i Stračinska na otoku Šolti). Cilj ovog rada bio je koristeći zajednice morske cvjetnice P. oceanica po prvi puta procijeniti ekološki status priobalnih voda na istraživanom području. In situ je izmjerena gustoća i pokrovnost livada. zabilježena gornja i donja granica rasprostranjenosti te su prikupljeni uzorci za laboratorjsku analizu. Izdanci vrste P. oceanica su obrađeni morfometrijski. a iz uzoraka su određeni: sadržaj ugljika i dušika u epifitima, fosfor i metali u tragovima u rizomima te listovima, sadržaj ugljika, dušika, sumpora i njihovih izotopa u rizomima i sadržaj rezervnih ugljikohidrata u rizomima. Odabrani biološki parametri korišteni su kako bi se odredio ekološki status obalnog mora prema metodi Posidonia oceanica Multivariate Index (POMI) u skladu s Okvirnom direktivom o vodama. Od istraženih postaja, Milna. Maslinica i Stračinska imaju umjeren ekološki status, postaja Sumartin dobar, dok postaje Ražanj i Rogač imaju visok ekološki status. Najlošije stanje zabilježeno je na postaji Milna, s najmanjom gustoćom i pokrovnosti livade, najmanjim sadržajem saharoze u rizomima te povećanim koncentracijama nekih metala u tragovima u rizomima.

Posidonia oceanica (L.) Delile endemska je cvjetnica Sredozemnog mora koja ima ključnu ulogu u obalnim ekosustavima. Brojne ljudske aktivnosti u obalnom području utječu na zdravlje ovih livada koje su unatoč brojnim zaštitama i dalje iznimno ugrožene u većini zemalja Sredozemlja. Prema Okvirnoj direktivi o vodama Europske unije vrsta P. oceanica svrstana je u kategoriju bioloških indikatora. U ovom istraživanju ispitani su brojni biološki parametri te se na temelju njihove analize odredio ekološki status priobalnih voda prema POMI metodi na području Splitsko-dalmatinske županije. Uzorkovanje je provedeno na postajama Palmižana, Vela Garška i Hvar luka na otoku Hvaru te Rukavac, Komiža i Češka vila na otoku Visu. Na dubini od 15 m, postavljeni su transekti dužine 50 m na kojima je in situ izmjerena gustoća i pokrovnost, gornja i donja granica rasprostranjenosti te su prikupljeni uzorci za laboratorijsku analizu. U laboratoriju su uzorci morfometrijski obrađeni te je obavljena analiza sadržaja ugljika i dušika u epifitima, fosfora, metala u tragovima, sadržaja ugljika, dušika, sumpora i njihovih izotopa u rizomima te sadržaja rezervnih ugljikohidrata u rizomima. Iz analiza je odabrano 9 bioloških parametara koji su korišteni za određivanje ekološkog statusa priobalnih voda na istraživanim postajama. Prema rezultatima istraživanja postaje Palmižana, Hvar luka, Rukavac i Komiža imaju visok ekološki status, postaja Vela Garška dobar, a postaja Češka vila umjeren ekološki status.

Podmorje Jadrana obiluje različitim biocenozama. Biocenoza livada morske cvjetnice Posidonia oceanica je najrazvijeniji stadij tj. klimaks biocenoza morskih cvjetnica. U cilju procjene gustoće livada morske cvjetnice Posidonia oceanica na određenim postajama u sjevernome, srednjem i južnom Jadranu te utvrđivanja morfoloških karakteristika (širina listova, dužina listova) morske cvjetnice Posidonia oceanica na istraživanim postajama, ronjenjem pomoću autonomnih ronilačkih aparata sakupljeni su uzorci i podaci na 34 postaje. Najveća gustoća livade utvrđena je na postaji Dugi otok VR, a najmanja gustoća livade na postaji Fulija FU. Najveća dužina listova izmjerena je na postaji Vrgada-Gira, a najmanja na postaji Istra-Fenera 1. Najveća širina listova izmjerena je na postaji Istra-Ceja 2, a najmanja na postaji Drvenik-Pišćena. Veliki broj istraživanih postaja generalno pokazuje pad brojnosti (gustoće) izdanaka posidonije. Regresija svoj maksimum pokazuje na postaji Fulija FU koja se nalazi u blizini tunogojilišta.

Okvirna direktiva o vodama (ODV) (WFD 2000/60/EC) postavlja temelje za monitoring, zaštitu i poboljšanje stanja vodenih ekosustava u državama potpisnicama. Osnovni cilj ODV je postići, a potom i održati dobro stanje voda do 2015. godine. Hrvatska je započela s pripremama za provedbu ODV odabirom i testiranjem metoda za svaki biološki element kakvoće. Morska cvjetnica Posidonia oceanica se upotrebljava kao bioindikator stanja obalnih voda zbog svoje široke rasprostranjenosti i osjetljivosti na promjene u okolišu. Istraživanja su pokazala povezanost određenih svojstava vrste i ekosustava s čovjekovim utjecajem. Za prvu procjenu ekološkog statusa obalnih voda na području srednjeg Jadrana korišten je POMI indeks [Posidonia oceanica Multivariate Index) koji se temelji na statističkoj analizi fizioloških, morfoloških, strukturnih i biocenoloških pokazatelja kakvoće okoliša. Korištenje većeg broja pokazatelja omogućuje kvalitetan monitoring jer ukazuje na izvore promjena u okolišu, sto uvelike pomaže ostvarenju ciljeva koje postavljaju državna tijela. Uzorkovanje je obavljeno 2007. godine na 18 postaja u srednjem Jadranu, u obalnom i otočnom području, uzduž pretpostavljenog gradijenta onečišćenja. Prikazani su rezultati i preporuke za budući monitoring u Jadranskom moru.

Endemska sredozemna cvjetnica, Posidonia oceanica (L.) Delile, prihvaćeni je indikator zdravlja morskog okoliša. U ovom istraživanju ispitani su brojni deskriptori vrste, a naposljetku je njihovom statističkom analizom određen ekološki status voda priobalnih postaja Splitsko-dalmatiske županije, sukladno Okvirnoj direktivi o vodama. Uzorkovanje je obavljeno na postajama Drvenik Veli, Saldun, Arbanija, Kašuni, Bene i Makarska prema POMI metodi, na transektima na dubini od 15 m, gdje je obavljena in situ analiza gustoće i pokrovnosti te su sakupljeni uzorci za laboratorijsku analizu. U laboratoriju su obavljene analize morfometrijskih obilježja ; ugljika i dušika u epifitima ; fosfora i metala u tragovima u rizomima i listovima ; ugljika, dušika, sumpora i njihovih izotopa ; te rezervnih ugljikohidrata u rizomima. Većina ispitanih deskriptora pokazala je nepovoljne vrijednosti na istraživanim postajama, što je očekivano zbog njihovog smještaja uz obalu. Međutim, neke deskriptore nije bilo moguće jasno povezati s antropogenim utjecajem. Iz analiza je odabrano 9 deskriptora, koji su korišteni za određivanje ekološkog statusa voda istraživanih postaja, te je ustanovljeno da su vode na postajama Makarska, Saldun i Arbanija umjerenog statusa, na postajama Bene i Kašuni lošeg statusa, a na postaji Drvenik Veli vrlo lošeg ekološkog statusa.

Na razini MedGlG grupe nisu predložene metode za prijelazne vode. Istraživanja razvoja metoda za bentoske makroalge i beskralješnjake u prijelaznim vodama ne postoje prema izvještajima grupe i osobnim kontaktima sa stručnjacima. Prema tome, za prijelazne vode nismo bili u mogućnosti testirati metodu koja ispunjava odrednice ODV. Postoje stalni kontakti sa stručnjacima i ukoliko dođe do inicijative za razvoj metoda, uključit ćemo se u takva istraživanja i testirati primjenjivost u Jadranskom moru. Sliv rijeke Zrmanje odabran je kao područje za preliminarna istraživanja koja bi trebala pokazati što je potrebno za određivanje referentnih uvjeta za tipove prijelaznih voda. Budući da su slivovi dalmatinskih rijeka slabo istraženi u pogledu bentoskih alga i beskralješnjaka, nema povijesnih podataka koji bi poslužili za odabir referentnog područja. Prema dosadašnjim podacima sliv rijeke Zrmanje je pod neznatnim antropogenim utjecajem. Stoga su sliv Zrmanje i Novigradsko more odabrani za preliminarno istraživanje klasičnim metodama za istraživanje bentosa.

Posidonia oceanica (L.) Delile endemska je sredozemna biljka iz skupine morskih cvjetnica, koja ima važnu ekološku i ekonomsku ulogu u morskom ekosustavu. Posidonija je zakonom zaštićena u većini mediteranskih zemalja, ali unatoč mjerama zaštite i dalje je značajno ugrožena zbog ljudskih aktivnosti u obalnom području. Prema Okvirnoj direktivi o vodama Europske unije svrstana je u bioindikatore. Cilj ovog istraživanja bio je utvrditi razlike u osnovnim obilježjima naselja posidonije u priobalnom području i području otvorenih voda srednjeg Jadrana. Uzorkovanje je obavljeno metodom autonomnog ronjenja na sljedećim postajama: uvala Rukavac, uvala Palmižana, Punta Ražanj i uvala Kašuni. Sa svake postaje uzorkovanja je sakupljeno 30 čuperaka. In situ je određena gustoća naselja, pokrovnost, te gornja i donja granica rasprostiranja, a u laboratoriju je obavljena morfometrijska analiza te izmjerena suha masa epifita. Jedna od polaznih pretpostavki bila je da su osnovna obilježja naselja ove vrste različita u obalnom i otočnom području. To je potvrđeno statističkom analizom dobivenih rezultata, koja je pokazala da se postaja Kašuni, koja se nalazi u obalnom području, razlikuje od ostalih postaja, koje se nalaze na području srednjedalmatinskih otoka. Statistički značajne razlike su ustanovljene za gustoću i pokrovnost livade, dužinu i širinu listova te masu epifita na listovima. Vrijednosti za nekrozu na listovima i površinu lista ne pokazuju statistički značajne razlike na istraživanom području.

Naselja morske cvjetnice Posidonia oceanica (L.) Delile su područja velike bioraznolikosti Jadranskog mora. Ona su jedan od najvećih primarnih proizvođača infralitoralne stepenice, sudjeluju u regulaciji količine CO2 u moru, stabiliziraju sediment, povećavaju prozirnost mora zarobljavajući suspendirane čestice listovima i rizomima te sprečavaju eroziju obale. Ugrožavaju ih ljudske aktivnosti u obalnom području. Cilj ovog istraživanja bio je utvrditi osnovna obilježja naselja posidonije u uvali Rukavac na otoku Visu. Uzorci posidonije sakupljeni su u uvali Rukavac u listopadu 2005. te travnju i kolovozu 2006. godine. Sakupljeno je oko 30 izdanaka na dubinama 5, 15, 20, 32 i 34 m. Određena je gustoća naselja prebrojavanjem izdanaka in situ unutar kvadrata površine 40x40 cm. Zabilježene su gornja i donja granica rasprostiranja naselja te je izmjeren intenzitet svjetlosti na 5, 15 i 34 m dubine. Na sakupljenim uzorcima napravljene su biometrija i lepidokronološka analiza te procjena biomase i primarne produkcije. Ukupno je obrađeno 159 izdanaka. Unutar istraživanog naselja uočene su razlike osnovnih obilježja s obzirom na dubinu. Gustoća naselja se smanjuje s dubinom od 384 izdanaka/ m2 na 5 m dubine do 54 izdanaka/m2 na 32 m dubine. Najveća vrijednost indeksa lisne površine iznosi 21120 cm2/m2 na 20 m dubine, a najmanja 5743 cm2/m2 na 32 m dubine. Vrijednost koeficijenta A raste porastom dubine od 0, 25% na 5 m do 14, 63% na 32 m dubine. Biomasa po izdanku se smanjuje s dubinom od 0, 35 g suhe mase na 5 m do 0, 19 g suhe mase na 32 m dubine, kao i biomasa po m2 koja se mijenja od 133 g suhe mase na 5 m dubine do 10 g na 32 m dubine. Procijenjena primarna produkcija se smanjuje porastom dubine po izdanku (od 2, 7 g suhe mase na 15 m dubine do 0, 4 g suhe mase na 32 m dubine) i po m2 (od 957, 7 g suhe mase/m2 na 5 m dubine do 24, 2 g suhe mase/m2 na 32 m dubine). Primarna produkcija u istraživanom naselju po izdanku je veća od prosjeka za Sredozemno more dok je primarna produkcija po m2 manja od prosjeka samo na 32 m dubine. Utvrđene razlike na različitim dubinama u uvali Rukavac mogu se objasniti smanjenjem intenziteta svjetlosti porastom dubine.

Morska cvjetnica Posidonia oceanica (L.) Delile endemska je vrsta za Sredozemno more. Njezina naselja imaju veliku bioraznolikost, visoku primarnu produkciju, svojim korijenjem stabiliziraju sediment, te imaju bitnu ulogu u prozračivanju mora i zato čine jednu od najvažnijih bentoskih biocenoza Jadranskog mora. Cilj ovog istraživanja bio je utvrditi osnovna obilježja naselja posidonije kod otoka Sapluna, Lastovnjaci, Park prirode Lastovsko otočje. Uzorci posidonije sakupljeni su u listopadu 2005. godine. Sakupljeno je po 50-ak izdanaka na dubinama od 5, 15, 20, 32 i 36, 3 m, prebrojan je broj izdanaka in situ u 10 kvadrata površine 40 x 40 cm na svakoj dubini, zabilježena je gornja i donja granica rasprostiranja naselja po dubini, te je izmjeren intenzitet svjetlosti na dubinama od 5, 15, 20 i 32 m. Na uzorcima posidonije napravljena je biometrija listova i lepidokronološka analiza, te je procijenjena biomasa i primarna produkcija. Duž naselja posidonije uz otok Saplun uočene su razlike po dubini u gustoći, indeksu lisne površine, biomasi i procijenjenoj primarnoj produkciji. Gustoća naselja smanjuje se s 462 izdanaka na 5 m na svega 30 izdanaka na 36, 3 m dubine. Indeks lisne površine na 5 m dubine iznosi 17037, 8 cm&sup2 ; /m&sup2 ; , a na 36, 3 m smanjuje se na 2937, 3 cm&sup2 ; /m&sup2 ; . Biomasa se smanjuje od 81, 24 g suhe mase/m&sup2 ; na 5 m dubine do 13, 95 g suhe mase/m&sup2 ; na 32 m dubine. Procijenjena primarna produkcija po m&sup2 ; za 2004. godinu na dubini od 5 m iznosi 320 g suhe mase po m&sup2 ; po godini, a na 32 m iznosi 36 g suhe mase po m&sup2 ; po godini. Primarna produkcija po izdanku za istu godinu na 5 m dubine iznosila je 0, 68 g suhe mase, a na dubini od 32 m 0, 98 g suhe mase. Razlike koje su utvrđene na različitim dubinama djelom se mogu objasniti smanjenim intenzitetom svjetlosti na većoj dubini, a djelom razlikama u hidrodinamizmu. U usporedbi s istraživanim naseljima posidonije u uvali Lojišće, Dugi otok i uvali Rukavac, otok Vis, naselje posidonije uz otok Saplun ima veću gustoću izdanaka po m&sup2 ; , ali manju vrijednost procijenjene primarne produkcije po m&sup2 ; .

Mediterranean seagrass, Posidonia oceanica (L.) Delile, inhabits infralittoral sandy-muddy bottom of the Adriatic sea… .

Posidonija, Posidonia oceanica (L.) Delile, je jedna od oko 50 vrsta morskih cvjetnica, endemska vrsta Mediteranskog mora te je dominantna na cijelom području rasprostiranja. Cilj ovog istraživanja je bio upoznati obilježja naselja posidonije, u uvali Lojišće na Dugom otoku kraj otočića Mali Garmenjak, unutar Parka prirode Telašćica. Također, cilj je bio ustanoviti postoje li razlike u gustoći naselja, biomasi odnosno primarnoj produkciji, lepidokronološkim parametrima i biometriji listova na različitim dubinama. Uzorci posidonije su sakupljeni u rujnu 2005. i 2006. godine. Uzeti su na gornjem i donjem rubu livade, te na dvije dubine u sredini : 5, 15, 20 i 32 m, po 30-ak izdanaka na svakoj dubini, a tom prilikom je određena i gustoća livade. U laboratoriju je potom provedena biometrija listova, lepidokronološka analiza, procjena biomase i godišnje primarne produkcije. Obrađeno je ukupno 148 izdanaka. Duž naselja posidonije kod otočića Mali Garmenjak uočene su promjene po dubini u gustoći, indeksu lisne površine, biomasi i procijenjenoj primarnoj produkciji. Gustoća se smanjuje sa 426 izdanaka po m2 na 7 m dubine do 125 izdanaka po m2 na 29 m dubine. Indeks lisne površine se smanjuje s 58.183 cm² ; / m² ; na 5 m dubine, do 21.577 cm² ; / m² ; na 32 m dubine. Biomasa se smanjuje s 93, 60 g suhe mase / m2 na 5 m dubine, do 38, 50 g suhe mase / m2 na 32 m dubine. Procijenjena primarna produkcija u 2005. godini se smanjuje sa 606 g / m2 / godini na 5 m do 251 g / m2 / godini na 32 m dubine. Dio razlika po dubinama se može tumačiti smanjenjem intenziteta svjetlosti s dubinom, dok se dio može pojasniti razlikama u hidrodinamizmu na različitim dubinama istraživanog naselja posidonije. Naselje kod otočića Mali Garmenjak je manje gustoće od naselja u Mediteranu, ali je veće gustoće od naselja u uvali Čuška Dumboka unutar Telašćice. Procijenjena primarna produkcija u skladu je s procjenama za naselja u Mediteranu i mnogo je veća od procijenjene primarne produkcije naselja u uvali Čuška Dumboka.

Naselja vrste Posidonia oceanica (L.) Delile pripadaju među najvažnije biocenoze Jadranskog mora. Područja su najveće biološke raznolikosti i predstavljaju klimaks vegetacije na pomičnoj podlozi u infralitoralu. Naselja posidonije imaju visoku primarnu produkciju, prozračuju more i morsko dno te stabiliziraju sediment. Cilj ovog istraživanja bio je utvrditi osnovna obilježja naselja posidonije u uvali Sašćica na Dugom otoku. Uzorci posidonije sakupljeni su u uvali Sašćica, u studenom 2002. godine. Sakupljeno je od 20 do 50 izdanaka s dijelom rizoma na dvije dubine: 7 i 20 m, te je prebrojan broj izdanaka in situ u 10 kvadrata površine 40 x 40 cm na 7 i 20 m dubine. Zabilježena je gornja i donja granica rasprostiranja naselja po dubini. Također je izmjeren intenzitet svjetlosti na 7 i 20 m dubine. Na uzorcima posidonije napravljena je biometrija listova i lepidokronološka analiza, te je procijenjena biomasa i primarna produkcija. Duž istraživanog naselja posidonije uočene su razlike s obzirom na dubinu u: gustoći naselja (274 izdanaka po m&sup2 ; na 7 m dubine ; 122 izdanka po m&sup2 ; na 20 m dubine), indeksu lisne površine (17703, 14 cm&sup2 ; /m&sup2 ; na 7 m dubine ; 6186, 62 cm&sup2 ; /m&sup2 ; na 20 m dubine), biomasi (87, 68 g suhe mase/m&sup2 ; na 7 m dubine ; 31, 72 g suhe mase/m&sup2 ; na 20 m dubine) i procijenjenoj primarnoj produkciji (oko 190 g suhe mase po m&sup2 ; na 7 m dubine ; oko 70 g suhe mase po m&sup2 ; na 20 m dubine). Međutim, nije uočena velika razlika u primarnoj produkciji po izdanku na obje dubine: 578 mg do 841 mg po izdanku na 7 m dubine te 418 mg do 680 mg po izdanku na 20 m dubine. Primarna produkcija po m&sup2 ; je niska u usporedbi s istraživanim naseljima posidonije u Sredozemnom moru. Utvrđene razlike na različitim dubinama u naselju mogu se objasniti smanjenim intenzitetom svjetlosti na većoj dubini. Koeficijent A jednak je na obje dubine. Izloženost rizoma u odnosu na sediment na 7 m dubine ukazuje na hiposedimentaciju.

Posidonija (Posidonia oceanica) je biljka iz skupine morskih cvjetnica. Po biološkoj raznolikosti livade posidonije najbogatije su zajednice čitavoga Jadrana, a imaju i druge važne i nezamjenjive uloge u morskom ekosistemu. Livade posidonije u Jadranu su iznimno ugrožene i stalno se smanjuju ljudskom djelovanjem. Prije nekoliko desetaka godina posidonija je još bila široko rasprostranjena duž čitave istarske obale, a danas se njezine livade nalaze samo u južnom istarskom akvatoriju, u općinama Ližnjan i Medulin. Odumiranjem livada posidonije ugrožene su i druge biljne i životinjske vrste koje ondje žive, stoga njihova zaštita ima neprocjenjivu biološku i gospodarsku važnost.

Prikazuje se što dovodi do uništavanja livada posidonije i kako se livade mogu sačuvati.Film je trajanja 4:04 min.

Prikazuju se biološke i ekološke značajke autohtone sredozemne morske cvjetnice Posidonia oceanica. Trajanje filma je 3:25 min.

Popularno - znanstvena internet stranica o biologiji morske cvjetnice Posidonia oceanica, njenoj važnosti za ekosustav sredozemnog mora i ugroženosti.

Livade morske cvjetnice Posidonia oceanica područja su najveće biološke raznolikosti Jadranskog mora, a imaju i druge važne i nezamjenjive uloge u morskom ekosistemu. Međutim, pod utjecajem različitih čovjekovih djelatnosti livade posidonije su ugrožene i sve više nestaju, zbog čega su neke Sredozemne zemlje ovu vrstu zakonski zaštitile. Propadanje livada posidonije primjećeno je i u Hrvatskoj. Do prije samo nekoliko desetljeća ova je vrsta bila široko rasprostranjena duž čitave istočne i zapadne obale Istre, a danas livade nalazimo samo na najjužnijem dijelu istarskog poluotoka, u općinama Ližnjan i Medulin.

Morska cvjetnica Posidonia oceanica (L.) Delile tvori gusta naselja karakteristična za infralitoralnu stepenicu koja čine jednu od najvažnijih bentoskih biocenoza Jadranskog mora. Ova kompleksna biocenoza, koja ima visoku primarnu produkciju, značajnu produkciju kisika i veliku bioraznolikost, te stabilizira sediment, u hrvatskom dijelu Jadrana još uvijek je nedovoljno istražena. Cilj ovog istraživanja bio je utvrditi osnovna obilježja jednog naselja posidonije unutar Parka prirode Telašćica. Uzorci posidonije sakupljeni su u dobro razvijenom naselju posidonije u uvali Čuška Dumboka, u studenom 2002. godine. Sakupljeno je po 50-tak izdanaka s dijelom rizoma na dvije dubine: 6 i 19 m, te je prebrojan broj izdanaka in situ u 10 kvadrata površine 40 x 40 cm na 6, 18 i 23 m dubine. Zabilježena je gornja i donja granica rasprostiranja naselja po dubini. Također je izmjeren intenzitet svjetlosti na 5 i 26 m dubine. Na uzetim uzorcima posidonije napravljena je biometrija listova i lepidokronološka analiza, te je procijenjena biomasa i primarna produkcija. Duž istraživanog naselja posidonije uočene su razlike s obzirom na dubinu u: gustoći naselja (315 izdanaka po m&sup2 ; na 6 m dubine ; 155 izdanaka po m&sup2 ; na 19 m dubine ; 134 izdanka po m&sup2 ; na 23 m dubine), indeksu lisne površine (18194, 40 cm&sup2 ; /m&sup2 ; na 6 m dubine ; 13571, 80 cm&sup2 ; /m&sup2 ; na 19 m dubine), koeficijentu A (18% na 6 m dubine ; 25% na 19 m dubine) biomasi (57, 61 g suhe mase/m&sup2 ; na 6 m dubine ; 58, 56 g suhe mase/m&sup2 ; na 19 m dubine) i procijenjenoj primarnoj produkciji (oko 160 g suhe mase po m&sup2 ; na 6 m dubine ; oko 130 g suhe mase po m&sup2 ; na 19 m dubine). Utvrđene razlike na različitim dubinama u naselju mogu se objasniti smanjenim intenzitetom svjetlosti na većoj dubini, što potvrđuju i rezultati mjerenja intenziteta svjetlosti. Veća površina i suha masa listova te veća debljina lisne baze na većoj dubini posljedica su prilagodbe biljke na nepovoljnije svjetlosne uvjete. Utvrđena je i podudarnost između godišnjih cikličnih promjena debljine baze lista između različitih izdanaka na istoj te na različitim dubinama, što potvrđuje utjecaj vanjskih čimbenika na sezonske varijacije debljine baze lista.

"Livade" porosta, morske cvjetnice Posidonia oceanica, imaju s biološkog i gospodarskog stanovišta izuzetan značaj za ekosustav Sredozemnog, a time i Jadranskog mora. Brojne međutim, ljudske djelatnosti negativno utiču na razvitak pa i opstanak ove osjetljive životne zajednice. U posljednjih je četrdesetak godina povećano onečišćenje mora, intenzivno koćarenje i unos tropske alge Caulerpa taxifolia utjecalo na smanjenje površine ove biocenoze u Sredozemnom moru za preko 30%. Nizom međunarodnih konvencija (Barcelona 1976/1995, Bern 1979, Rio 1992 itd.) primorske se zemlje obvezuju na očuvanje i zaštitu morske vegetacije, a posebno zaštitu morskih cvjetnica od kojih je najugroženija vrsta sredozemni endem P. oceanica. Većina razvijenih sredozemnih zemalja već se niz godina bavi kartiranjem i izradom atlasa rasprostranjenosti ove vrste radi smislenog upravljanje obalnim područjem, odgovornog ribarenja i učinkovite zaštite prirodne baštine i bioraznolikosti. U ovim je istraživanjima predviđeno kartiranje naselja porosta u hrvatskom dijelu Jadranskog mora. Kartira se autonomnim ronjenjem i snimanjem in situ, a započima se snimanje i lateralnim sonarom s QTC VIEW 5 programom, najmodernijim sustavom za klasifikaciju morskog dna. Predviđena je izrada atlasa u mjerilu 1:25000.

Prikazuje se biologija, ekologija i ugroženost livada morske cvjetnice Posidonia oceanica.

U radu je ukratko prikazana morfologija i ekologija posidonije.

U radu su prikazane osnovne značajke biocenoze posidonije te je raspravljano o njenom značenju za bioraznolikost u Jadranu. Naglašena je potreba očuvanja ove biocenoze.

Tijekom ljeta 1995., 1996. i 1997. godine provedena su istraživanja makrobentosa u podmorju Nacionalnog parka "Mljet". Metodama autonomnog ronjenja, do dubine od 40 m, istraženo je 38 postaje duž sjeverne, sjeverozapadne i jugozapadne obale otoka Mljeta te 14 postaja u Malom i Velikom jezeru. Biocenoza livada voge (Posidonia oceanica (L.) Del.) je najznačajnija i najrasprostranjenija biljna zajednica mljetskog podmorja. Nađena je na svim postajama sjeverne, sjeverozapadne i na većini postaja jugozapadne obale N.P. "Mljet", a čak i na jednoj postaji u Velikom jezeru. Voga uspijeva na šljunkovitom, pjeskovitom i detritičnom dnu, obično na dubinama od 3 do 25 m. U unutarnjem dijelu uvale Pomena voga dopire čak i do površine mora. U pravilu su njena naselja vrlo gusta, većinom nalik prostranim livadama, a rjeđe, ograničenim mozaično rasprostranjenim površinama, kao npr. duž strmih južnih obala. U plićem području uvale Gonoturska (uključujući postaje MLJ-11, MLJ-12, MLJ-19 i MLJ-20) prisutne su guste livade voge, nalik onima uz sjevernu i zapadnu obalu N.P. "Mljet". Dosadašnjom obradom uzoraka i podataka s terena utvrđeno je 330 biljnih i životinjskih vrsta u livadama posidonije u području N.P. "Mljet": 39 algi, 2 morske cvjetnice, 228 beskralješnjaka, 5 plaštenjaka i 56 riba. Među zabilježenim vrstama, 66 ih do sada nije bilo zabilježeno za područje otoka Mljeta, a pronađene su i dvije zakonom zaštićene vrste u Republici Hrvatskoj: puž bačvaš (Tonna galea) te školjkaš plemenita periska (Pinna nobilis). Biocenoza livada posidonije u području N.P. "Mljet", iako puna nekih svojih posebnosti (velika raznolikost pratećih i slučajnih vrsta, koje se nalaze i na susjednim, većinom čvrstim podlogama), u suštini je ipak jednaka kao i u čitavom Jadranu i Mediteranu. Eutrofikacija i značajniji utjecaj čovjeka nisu zabilježeni, osim u blizini mjesta Pomena, gdje je smješten hotel Odisej.

U ovom su radu prikazani rezultati istraživanja u razdoblju od 1984. do 1987. godine, epifitske flore i vegetacije razvijene na lišću i rizomima morske cvjetnice Posidonia oceanica u srednjemu Jadranu (Split, otoci Brač, Hvar i Vis) i dublnama 5, 15 i 25 m. Glavni je cilj istraživanja bio prikaz kvalitativnog i kvantitativnog sastava, te sezonsko, dubinsko i horizontalno rasprostranjenje epifitske flore i vegetacije u srednjemu Jadranu. U epifitskoj je flori razvijenoj na lišću i rizomima morske cvjetnice Posidonia oceanica na istraživanom priobalnom i otočnom dijelu srednjega Jadrana, ukupno odredeno 230 svojti epifitskih alga (Rhodophyta 149 svojti ill 64, 8 % ; Phaeophyta 43 svojti ili 18, 7 % ; Chlorophyta 38 svojti ili 15, 5 %). Analiza polučenih rezultata o dubinskom, sezonskom i horizontalnom rasprostranjenju svojti epifitskih alga, je pokazala da se njihov ukupan broj povećava od plićih (5 m) i dubljih (25 m) postaja prema postaji na dubini 15 m, od jeseni prema zimi i od područja otoka Brača prema otoku Visu. Na svim dubinama, tijekom svih sezona i na svim područjima prevladavaju svojte iz odjeljka Rhodophyta, a slijede ih uglavnom svojte iz odjeljaka Phaeophyta i Chlorophyta (na cijelome istraživanom dijelu srednjega Jadrana) odnosno Chlorophyta i Pheophyta (na većini istraživanih područja srednjega Jadrana). Osim toga, na većini se područja broj svojti povećava porastom dubine, kao i od jeseni preko zime i proljeća do ljeta. Ovakvi su odnosi u odjeljcima Rhodophyta i Phaeophyta izraženiji nego u odjeljku Chlorophyta. U epifitskoj je flori razvijenoj samo na lišću morske cvjetnice Posidonia oceanica na istraživanom priobalnom i otočnom dijelu srednjega Jadrana, ukupno odredeno 185 svojti epifitskih alga (Rhodophyta 116 svojti ili 62, 7 % ; Phaeophyta 39 svojti ili 21, 1 % ; Chlorophyta 30 svojti ili 16, 2 %). Prema analizi polučenih podataka o dubinskom, sezonskom i horizontalnom rasprostranjenju svojti epifitskih alga, njihov se ukupan broj povećava sa smanjenjem dubine, od jeseni prema ljetu i zimi, te od otoka Brača prema obali kopna (Split) i otvorenom moru (otok Vis). Na svim dubinama, tijekom svih sezona i na svim područjima prevladavaju svojte iz odjeljka Rhodophyta, a slijede ih poglavito svojte iz odjeljaka Phaeophyta i Chlorophyta. Ukupan se broj svojti na pojedinim dubinama, te tijekom zime i proljeća, povećava idući od otoka Brača prema otvorenome moru srednjega Jadrana. Takvi su odnosi većinom potvrđeni i u pojedinim sistematskim odjeljcima. Za sezonsko se rasprostranjenje može reći da su navedene pravilnosti Jasno izrazene samo na nekim područjima i na nekim dubinama. U epifitskoj je flori razvijenoj samo na rizomima morske cvjetnice Posidonia oceanica na istrazivanom priobalnom i otočnom dijelu srednjega Jadrana, ukupno odredeno 185 svojti epifitskih alga (Rhodophyta 130 svojti ili 70, 7 % ; Phaeophyta 28 svojti ili 15, 2 % ; Chlorophyta 26 svojti ili 14, 1 %). Prema analizi polučenih podataka o dubinskom, sezonskom i horizontalnom rasprostranjenju svojti epifitskih alga, njihov se ukupan broj povećava od pličih (5 m) i dubljih (25 m) postaja prema postaji na dubini 15 m, od jeseni prema proljeću i od obale kopna (Split) prema otvorenome moru (otok Vis). Na svim dubinama i tijekom svih sezona prevladavaju svojte iz odjeljka Rhodophyta, a slijede ih na većini dubina svojte iz odjeljaka Phaeophyta i Chlorophyta, odnosno tijekom većine sezona svojte iz odjeljaka Chlorophyta i Phaeophyta. S obzirom na dubinsko rasprostranjenje, broj svojti se u odjeljku Phaeophyta povećava, a u odjeljku Chlorophyta smanjuje povećavanjem dubine. U odnosu na sezonsko rasprostranjenje, samo se u odjeljku Phaeophyta ukupan broj svojti epifitskih alga jasno povećava od zime do ljeta, a smanjuje od proljeća do jeseni. Idući od Splita prema otvorenome moru, povećava se broj epifitskih alga koji je utvrden na dubinama 5 i 25 m, te tijekom većine sezona. Obilje epifitske flore razvijene na lišću i rizomima, te samo na lišću ili samo na rizomima morske cvjetnice Posidonia oceanica na cijelome istraživanom dijelu srednjega Jadrana, potvrđuju podaci da je ukupan broj svojti epifitskih alga, te broj svojti pojedinih sistematskih odjeljaka veći u odnosu na broj na nekim područjima Jadrana (Dubrovnik) i Mediterana (obala Francuske i otok Ishia u Tirenskom moru). U sistematskoj je strukturi epifitske flore razvijene na lišću i rizomima, odnosno samo na lišću ili samo na rizomima morske cvjetnice Posidonia oceanica u istraživanom dijelu srednjega Jadrana, moguće izdvojiti neke sistematske redove i porodice koje brojnošću svojti epifitskih alga najviše pridonose njenom obilju. To su: u odjeljku Rhodophyta redovi Rhodymeniales, Cryptonemiales i Ceramiales te porodice Corallinaceae, Ceramiaceae, Delesseriaceae i Rhodomelaceae ; u odjeljku Phaeophyta redovi Ectocarpales, Desmarestiales, Sphacelariales i Dictyotales te porodice Ectocarpaceae, Sphacelariaceae, Dictyotaceae, Myrionemataceae i Corynophleaceae ; u odjeljku Chlorophyta redovi Ulvales, Chaetophorales, Cladophorales i Siphonocladales te porodice Ulvaceae, Chaetophoraceae, Cladophoraceae i Anadyomenaceae. U fitogeografskom pogledu, zbog najveće zastupljenosti atlantskomediteranskih i mediteranskih flornih elemenata, epifitska flora razvijena na posidoniji u srednjemu Jadranu (flora na lišću i rizomima odnosno samo na lišću ill samo na rizomima) ima mediteranski znacaj. Izračunate vrijednosti kvocijenata R/P za cjelokupnu epifitsku floru razvijenu na lišću i rizomima posidonije istrazivanoga dijela srednjega Jadrana iznosi 3, 5, za floru razvijenu samo na lišću posidonije 3, 0 i za floru razvijenu samo na rizomima posidonije 4, 6. Sve te vrijednosti kvocijenata R/P dobro se slažu s vrijednostima kvocijenata za slične flore u Mediteranu. Premda je ukupan broj svojti epifitskih alga u flori razvijenoj na lišću jednak broju svojti u flori razvijenoj na rizomima posidonije (po 185 svojti), postoje razlike kako u zastupljenosti pojedinih sistematskih odjeljaka, tako i na pojedinim dubinama, tijekom pojedinih sezona te na pojedinim područjima srednjega Jadrana. Navedene razlike ipak nisu tako velike da bi se moglo reći da je flora koja je razvijena samo na lišću odnosno samo na rizomima potpuno individualizirana. Tu činjenicu potvrđuje visoki (75, 7 %) kvocijent sličnosti (QS) po S0RENSEN-u (1948) koji određen za tu floru u srednjemu Jadranu. Epifitska je vegetacija, razvijena samo na lišću i samo na rizomima morske cvjetnice Posidonia oceanica u srednjemu Jadranu, prikazana s pomoću sezonskog i dublnskog (5, 15 i 25 m) sastava i strukture te vegetacije na pojedinim njegovim područjima (Split, Brač, Hvar i Vis). Bujnost i obilje vegetacije je izložena s pomoću kvantitativnih ((∑RMG - srednja ukupna pokrovnost uzoraka, DRMG % - kvantitativna dominancija ekoloških nadskupina i skupina, RMGi - srednja ukupna pokrovnost pojedinih svojti epifitskih alga) i kvalitativnih (DN %. - kvalitativna dominancija ekoloških skupina i nadskupina, P - stupanj nazočnosti pojedinih svojti epifitskih alga) parametara (BOUDOURSQUE, 1970). Na kraju se rada iznosi temeljni sastav te vegetacije, koji uključuje svojte epifitskih alga s istodobno zabilježenim vrijednostima RMGi viSim od 1, 01 % i stupnjevima nazočnosti 3, 4 ill 5. Epifitska je vegetacija na liscu posidonije, najbujnije razvijena (visoke vrijednosti (∑RMG) na većini istraživanih područja srednjega Jadrana tijekom proljeća i ljeta. Bujnost se te vegetacije smanjuje povećavanjem dubine. U njezinoj strukturi prevladavaju s kvantitativnom dominanci jom (DRMG %) svojte iz ekoloških skupina HP i D, a s kvalitativnom (DN %) svojte iz ekološke skupine D i nadskupine Ssl. Idući od obale kopna (Split) prema otvorenome moru (otok Vis), te od plićih (5 m) prema dubljim postajama (25 m) je zapažen sve značajniji udio svojti iz ekoloških nadskupina Phsl i Ssl u kvantitativnom sastavu, a svojti iz ekološke nadskupine Phsl u kvalitativnom sastavu te vegetacije. U temeljnu se epifitsku vegetaciju razvijenu samo na lišću posidonije na istraživanome dijelu srednjega Jadrana, a koja je polučena nakon analize podataka o dubinskome i sezonskome rasprostranjenju te vegetacije na pojedinim njegovim područjima, mogu ubrojit svojte iz ekoloških nadskupina Phsl (Chylocladia verticillata, Ceramium tenuissimum, Spermothamnion repens var. repens, Boergeseniella fruticulosa, Herposiphonia tenella f.tenella, Herposiphonia tenella f. secunda, Spyridia filamentosa, Chondria tenuissima, Laurencia obtusa, Ectocarpus confervoides var. confervoides, Myrionema strangulans, Sphacelaria cirrosa i Dictyota dichotoma) i Ssl (Antithamnion cruciatum var. profundum, Lejolisia mediterranea, Spermothamnion flabellatum, Spermothamnion johanis i Dictyota linearis), te skupina ISR (Dermatolithon pustulatum), HP (Fosliella lejolisii, Castagnea mediterranea, Ascocyclus magnusii, Myrionema orbiculare i Gyraudia sphacelarioides) i D (Fosliella cruciata, Fosliella farinosa var. farinosa, Fosliella farinosa var. solmsiana, Cera.mium diaphanum var. lophophorum, Spermothamnion repens var. repens, Arachnophy1lum confervaceum, Polysiphonia sp. 2. , Polysiphonia sp. 3 i Halog1ossum compressum). Epifitska je vegetacija na rizomima posidonije, najbujnije razvijena (visoke vrijednosti (∑RMG) na većini područja srednjega Jadrana tijekom zime i proljeća i na dubini 15 m. U strukturi te vegetacije s kvantitativnom (DRMG %) i kvalitativnom (DN %) dominancijom potpuno prevladavaju svojte iz ekološke nadskupine Ssl. U temeljnu se epifitsku vegetaciju razvijenu samo na rizomima posidonije istraživanoga dijela srednjega Jadrana, mogu ubrojit svojte iz ekoloških nadskupina Phsl (Boergeseniella fruticulosa, Laurencia obtusa, Sphacelaria cirrosa i Sphacelaria fusca) i Ssl (Rhodochorton hauckii, Peyssonnelia rubra, Peyssonnelia squamaria, Nemastoma dichotoma, Plocamium cartilagineum, Rhodophyllis divaricata, Botryocladia microphysa, Rhodymenia palmetta, Bonnemaisonia asparagoides, HymenocIonium serpens, Antithamnion cruciatum var. profundum, Griffithsia phylamphora, Spermothamnion flabellatum, Lejolisia mediterranea, Platythamnion plumula var. crispum, Pleonosporium borreri, Ptilothamnion pluma, Apoglossum ruscifolium, Hypoglossum woodwardii f. wodwardii, Erythroglossum sandrianum, Dasya hutchinsiae, Dasyopsis plana, Dasyopsis spinella. Halopteris filicina, Dictyota linearis, Pseudochlorodesmis furcellata i Udotea petiolata), te skupina ISR (Dermatolithon pustulatum), HP (Fosliella lejolisii) i D (Fosliella farinosa var. farinosa, Fosliella farinosa var. solmsiana, Lomentaria chylocladiella, Polysiphonia sp. 1 i Derbesia sp.). Usporedba kvantitativnog i kvalitativnog sastava, te strukture epifitske vegetacije razvijene na lišću s vegetacijom na rizomima posidonije u srednjemu Jadranu, je pokazala da je epifitska vegetacija bujnije razvijena ((∑RMG) na rizomima nego lišću. Osim toga, epifitska vegetacija na rizomima posidonije je u kvantitativnom pogledu (DRMG %) obilnija samo sa svojtama iz ekološke nadskupine Ssl i skupine ISR, a u kvalitativnom pogledu (DN %) samo sa svojtama iz ekološke nadskupine Ssl u odnosu na vegetaciju na lišću. Podatak, da se u temeljnom sastavu epifitske vegetacije razvijene samo na lišću i samo na rizomima posidonije na istraživanom priobalnom i otočnom dijelu srednjega Jadrana pojavljuju iste svojte epifltskih alga, ukazuje na nedovoljnu posebnost dljelova te vegetacije. Usporedba je podataka o sastavu i strukturi epifitske vegetacije razvijene samo na lišću i samo na rizomima posidonije na pojedinim područjima, te cijelome istraživanom dijelu srednjega Jadrana s istom u Mediteranu (obala Francuske), pokazala da je vegetacija na svim područjima i cijelome istraživanom dijelu srednjega Jadrana na lišću obilnija sa svojtama koje istodobno u strukturi te vegetacije sudjeluju s visokim vrijednostima RMGi i visokim stupnjevima nazočnosti P, od iste vegetacije uz obalu Francuske. U epifitskoj vegetaciji razvijenoj na rizomima posidonije, broj gore spomenutih svojti je veći na cijelome istraživanom dijelu srednjega Jadran i na područjima otoka Brača i Visa, a manji na područjima Splita i otoka Hvara od broja u vegetaciji uz obalu Francuske. Na temelju je analize podataka o utjecaju onečišćenja mora na sastav i strukturu, te sezonsko i dubinsko rasprostranjenje epifitske vegetacije razvijene samo na lišću i samo na rizomima morske cvjetnice Posidonia oceanica na pojedinim područjima srednjega Jadrana, moguće zaključiti da taj utjecaj postoji. Osobito je to izraženo u epifitskoj vegetaciji razvijenoj na lišću posidonije na području Splita i dubini 5 m, u kojoj svojim razmjerno visokim stupnjevima nazočnosti, svojte iz ekoloske nadskupine ETNsl (Erythrotrichia carnea, Enteromorpha prolifera i Ulva rigida) ukazuju na postojanje onečišćenja mora.

U ovom radu se po prvi puta iznose podaci o kvalititatvno-kvantitativnom sastavu, te dubinskoj i sezonskoj rasprostranjenosti epifitske flore koja je razvijena na rizomima (živim i mrtvim) morske cvjetnjače Posidonia oceanica na području Dubrovnika (južni Jadran). Uzorci su sakupljeni pomoću samostalnih ronilaca uzduž 5 transekata na dubinama između 5 i 35m, u različitim sezonama od 1977. do 1983. godine. Ukupno je određeno 157 taxona (bez predstavnika skupina Cyanophyta i Diatomeae) epifitskih alga. U toj flori potpuno prevladavaju predstavnici iz skupine Rhodophyta sa 118 taksona (75.2%), a sleijede ih predstavnici skupina Phaeophyta sa 20 (12, 7 %) i Chlorophyta sa 19 (12, 1 %) taksona. Njaveći broj taksona (124) je zabilježen na dubini 10m, a najmanji (20) na dubini 35 m. Kvalitativna analiza po dubinama izdvojila je taksone koji se javlaju u epifitskoj flori kontinuirano od 5 do 35m dubine, taksone koji se javljaju često ali ne na svim dubinama, te taksone koji se javljaju samo na jednoj dubini. U adu se iznosr preliminarni podaci o sezonskoj rasprostranjenosti epifitske flore na području Dubrovnika.