Search

Teorijski okvir: Rad s osobama s Alzheimerovom bolesti (AB) može biti veliki izazov, osobito ako se radi o osobi, medicinskoj sestri / medicinskom tehničaru koja se prvi puta susreće s okruženjem osoba s AB. Potrebna je njega opsežna, zahtijeva puno izazova, snalažljivosti i gotovo je stalna. Ciljevi ovoga rada bili su ispitati znanje o AB kod medicinskih sestara i tehničara. Ispitanici i metode: Ispitanici su bili medicinske sestre i medicinski tehničari na području Republike Hrvatske. Istraživanje je provedeno na 107 ispitanika koji su ispunili Online anonimnu anketu koja je podijeljena u dva dijela: na pitanja o demografskim podatcima i valiđirani upitnik za procjenu znanja o AB. Rezultati: Osobe ženskoga spola pokazuju značajno bolje znanje o AB za razliku od osoba muškoga spola. Bolje znanje o AB pokazuju ispitanici u dobi od 46 godina i stariji. Bolje znanje o AB pokazuju ispitanici s višom stručnom spremom i visokom stručnom spremom. Značajno bolje znanje o AB pokazuju i ispitanici koji u obitelji imaju nekoga tko ima AB. Rasprava: Nedostatak znanja o AB može imati značajne implikacije na liječenje i ukupnu tetu zdravstvene skrbi za osobe s AB. Zdravstvena njega ima veliku udjel u procjeni ukupne kvalitete zdravstvene skrbi te se lošijem znanjem dovodi i do smanjenja kvalitete ukupnog liječenja. U pogledu starenja populacije i vjerojatnog porasta broja osoba s AB važno je obratiti pažnju u obrazovnom procesu na ovu bolest iz razloga što medicinske sestre i medicinski tehničari neće moći odgovoriti kvalitetnom skrbi ovim pacijentima.

Uvod: Konzumacija alkohola i pušenje su uzročnici značajnog broja bolesti. Poznato je kako osobe sa psihijatrijskim poremećajima puše mnogo, te da se mogu i odavati alkkoholu kako bi umanjili simptoime bolesti što se kasnije može razviti u ovisnost. Ipak, njihovi međusobni odnosi ostali nerazjašnjeni. Ispitanici i metode: U istraživnju je sudjelovalo 217 ispitanika srednje vrijednosti dobi M=26, 22 (raspona od 17 do 55 godina). U istraživanju su korištene Mast skala alkoholne ovisnosti, Fagerstromov upitnik nikotinske ovisnosti i HAD ljestvica. Istraživanje je provedeno od siječnja do travnja 2023. godine. Ciljevi: Ciljevi ovoga rada su bili i ispitati postoji li razlika u težini ovisnosti o pušenju i alkoholu prema demografskim varijablama i postoji li povezanost ovisnosti o pušenju i alkoholu sa depresijom i anksioznosti. Rezultati: Pokazalo se kako postoji značajna razlika u težini ovisnosti o pušenju prema spolu ispitanika (P=0, 04) značajno veću ovisnost imaju ispitanici muškoga spola, prema bračnom stanju ispitanika (P=0, 04), značajno veću ovisnost imaju ispitanici koji su rastavljeni naspram ispitanika koji nisu u braku (P=0, 02). Kod ovisnosti o alkoholu postoji značajna razlika u težini ovisnosti prema mjestu stanovanja (P=0, 03), na način da značajno veću ovisnost imaju ispitanici koji žive u urbanim područijima. Pokazalo se kako postoji niska pozitivna povezanost težine ovisnosti o pušenju i anksioznosti (P=0, 009), težine ovisnosti o alkoholu i depresije (P=0, 04) te ansioznosti i depresije (P

Ovisnost o opioidnim lijekovima je nuspojava lijekova koji sadrže opioide koji se propisuju za kronične bolove. Česta je pojava da navedene supstance uzrokuju ovisničku krizu, koja tada čini više štete nego koristi. Suočavanje s ovim globalnim javnozdravstvenim problemom zahtijeva dodatni angažman svih profila zdravstvenih djelatnika, ali i mnogobrojne stručnjake iz drugih znanstvenih disciplina. Epidemija zloupotrebe opioidnih lijekova je uzela veliki danak u svjetskoj populaciji. Prema izvješću CDC-a zabilježen je iznimni porast predoziranja s 8 na 71% u periodu od 14 godina. Opioidnoj krizi doprinose brojni čimbenici koji se tiču samog pojedinca, njegovog užeg i šireg socijalnog okruženja, ali i društva u cijelosti. Ti su čimbenici složeni i preklapajući, što znači da se problem zloupotrebe opioida ne može promatrati kao izolirani incident koji se javlja kod pojedinca, nego kao dio šireg problema koji uključuje cijelu zajednicu. Posljedice opioidne epidemije uključuju porast zlouporabe opioida i povezanih predoziranja, kao i sve veću učestalost novorođenčadi koja doživljavaju sindrom ustezanja zbog uporabe opioida i zlouporabe tijekom trudnoće. Strategije usmjerene na socijalne odrednice zdravlja povezane s poremećajem ovisnosti i ulaganje u programe prevencije za mlade mogu prekinuti začarani krug ovisnosti. Društvo mora odgovoriti na opioidnu krizu kroz reforme nadležnih sustava i inovativne strategije, uključujući poboljšanje epidemiološkog nadzora i učinkoviti „pain management“.

Ciljevi: Ispitati stavove o redovitom cijepljenju i cijepljenju protiv Covid-19 bolesti prema spolu, stručnoj spremi, radnom i bračnom statusu i zanimanju ispitanika. Ispitati razlike u stavovima o redovitom cijepljenju i cijepljenju protiv Covid-19 bolesti. Ispitati povezanost redovitog cijepljenja i cijepljenja protiv Covid- 19 bolesti sa dobi ispitanika. Metode i ispitanici: Istraživanje je provedeno u kolovozu 2022. godine putem online ankete. U istraživanju je ukupno sudjelovalo 131 ispitanik. Anketa se sastojala od 4 cjeline koje su obuhvaćale sociodemografske podatke, stavove općenito o cijepljenju, stavove o cijepljenju protiv Covid-19 bolesti i stavove o epidemijskim mjerama za sprječavanje širenja Covid-19 bolesti. Rezultati: Postoji značajna razlika u stavovima o redovitom cijepljenju prema stručnoj spremi ispitanika (F=6, 434 ; P

Uvod: Prema teoretičarima koji su se bavili smislom života smisao nije izvan osobe, nešto što postoji nevezano za osobu, nego ono postoji unutar svake osobe. Svaka osoba stvara sama svoj smisao života, no takva situacija mladih osoba može dovesti do osjećaja izgubljenosti i straha od smrti i ništavila, kao i do pretjeranog osjećaja odgovornosti. Cilj: Ovim se istraživanjem željelo ispitati jesu li demografske varijable (dob, spol, mjesto stanovanja, suživot u kućanstvu i trenutni obrazovni status), stupanj ovisnosti o internetu povezane sa smislom života kod mladih, te koliko ova skupina varijabli najviše doprinosi predikciji smisla života kod mladih. Također cilj je ispitati postoji li razlika u smislu života kod mladih prema spolu, dobi, suživotu u kućanstvu i trenutnom obrazovnom statusu. Metode: U istraživanju je sudjelovalo 133 ispitanika u dobi od 18 do 25 godina. Korišteni su slijedeći instrumenti: Upitnik demografskih podataka, Skala ovisnosti o internet i Skala smisla života. Rezultati: Dobiveni rezultati su pokazali kako postoji umjerena negativna povezanost smisla života ovisnosti o internetom (r=-0, 508 ; P

UVOD. Dosadašnja istraživanja koja su uključivala zadovoljstvo životom pokazuju da je ono prilično nisko kod ovisnika o alkoholu i onih koji trenutno traže pomoć. Veza između ovisnosti o alkoholu i zadovoljstva životom je dvosmjerna i složena. Smisao života obrnuto je povezan sa štetnim pijenjem, a smanjenju štetnog pijenja prethodi povećana samokontrola i smanjeno vrednovanje alkohola. CILJ. Ispitati postoji li razlika u smislu života u apstinenata o alkoholu prema demografskim varijablama. Ispitati postoji li razlika u smislu života u apstinenata o alkoholu prema varijablama koje se odnose na konzumiranje alkohola prije apstinencije, dužinu apstinencije, posjećivanje klubova liječenih alkoholičara. METODE. Istraživanje je provedeno tijekom 2020 i 2021 u Općoj županijskoj bolnici Požega, u Službi za neurologiju, psihijatriju i kliničku psihologiju, na Odjelu psihijatrije, Dnevnoj bolnici psihijatrije i Psihijatrijskoj poliklinici. U istraživanju je sudjelovalo 113 ispitanika. U istraživanju su korišteni Upitnik demografskih podataka i Skala smisla života. REZULTATI. Pokazalo se kako postoji značajna razlika u smislu života kod ovisnika o alkoholu u apstinenciji prema bračnom statusu ispitanika. Nezaposleni ispitanici ostvaruju značajno manji rezultat na skali smisla životom od ispitanika koji su zaposleni (P

Uvod: Ovisnost o internetu definiramo kao pretjerano korištenje interneta koje narušava fizičko i/ili psihičko zdravlje osobe. Različita sociodemografska obilježja mogu utjecati na razine ovisnosti o internetu. Ciljevi: Ispitati razinu ovisnosti kod ispitanika prema spolu, dobi, mjestu stanovanja i obrazovanju. Ispitati povezanost ovisnosti o internetu sa dobi, spolom, mjestom stanovanja. Metode: U istraživanju je sudjelovalo 240 ispitanika. Korišteni su slijedeći instrumenti: upitnik demografskih podataka i skala ovisnosti o internetu. Rezultati: Pokazalo se kako postoji značajna razlika u ovisnosti o internetu prema spolu ispitanika (T=6, 972 ; P

Uvod Prema teoretičarima koji su se bavili smislom života smisao nije izvan osobe, nešto što postoji nevezano za osobu, nego ono postoji unutar svake osobe. Svaka osoba stvara sama svoj smisao života, no takva situacija mladih osoba može dovesti do osjećaja izgubljenosti i straha od smrti i ništavila, kao i do pretjeranog osjećaja odgovornosti. Cilj Ovim se istraživanjem željelo ispitati jesu li demografske varijable (dob, spol, mjesto stanovanja, suživot u kućanstvu i trenutni obrazovni status), stupanj ovisnosti o internetu povezane sa smislom života kod mladih, te koliko ova skupina varijabli najviše doprinosi predikciji smisla života kod mladih. Također cilj je ispitati postoji li razlika u smislu života kod mladih prema spolu, dobi, suživotu u kućanstvu i trenutnom obrazovnom statusu. Metode U istraživanju je sudjelovalo 133 ispitanika u dobi od 18 do 25 godina. Koriśteni su slijedeći instrumenti: Upitnik demografskih podataka, Skala ovisnosti o internet i Skala smisla života. Rezultati Dobiveni rezultati su pokazali kako postaji umjerena negativna povezanost smisla života ovisnosti o internetom(r=-0, 508 ; P

Uvod:U Hrvatskoj je 2019. samo 34 % odraslih osoba imalo normalnu tjelesnu masu, a na samom je vrhu europskih zemalja prema udjelu osoba s prekomjernom tjelesnom masom i pretilosti (65 %). Debljina predstavlja rizik za razvoj kroničnih nezaraznih bolesti, povećava stopu hospitalizacije te povećava troškove zdravstvenog sustava. Cilj:je bio ispitati status uhranjenosti hospitaliziranih bolesnika, te istražiti utjecaj sociodemografskih čimbenika na prehrambeni status bolesnika, te povezanost statusa uhranjenosti s učestalosti hospitalizacija. Metode: Provedena je presječna studija među hospitaliziranim bolesnicima u OŽB Požega. Status uhranjenosti procijenjen je primjenom standardnog indeksa tjelesne mase (ITM) prema WHO kriterijima. Iz medicinskih zapisa evidentirana je učestalost hospitalizacija ispitanika posljednjih pet godina. Rezultati:S prekomjernom masom bilo je 196 (39, 2 %), dok je 158 (31, 4 %) bolesnika bilo pretilo. Nema značajne razlike u raspodjeli bolesnika prema uhranjenosti u odnosu na spol, dobne skupine, mjesto stanovanja, razinu obrazovanja i radni status. Značajno više bolesnika s prekomjernom tjelesnom masom i pretilih je iz skupine koja je u braku (Fisherov egzaktni test, P = 0, 04), i kod bolesnika koji imaju dvoje i više djece (Fisherov egzaktni test, P = 0, 03) te 6 i više hospitalizacija(Fisherov egzaktni test, P = 0, 01) Zaključak:Pretilost je vodeći javnozdravstveni problem u Hrvatskoj, te prestavlja značajan prediktor u učestalosti hospitalizacija. Pri planiranju javno zdravstvenih aktivnosti koje će pomoći u promicanju zdravog načina života i smanjenja prekomjerne tjelesne mase i pretilosti potrebno je osmisliti kulturno prihvatljive modele.

Deluzije su patološki promijenjeni sadržaji mišljenja na koje se ne može djelovati argumentima ili dokazima. Deluzijski poremećaj je relativno rijedak počinje obično u srednjoj ili kasnoj odrasloj dobi nešto češće u žena nego u muškaraca. Iz pregleda literature do razdoblja srpnja 2022. godine procijenjen je raspon pojavnosti deluzijskog poremećaja u općoj populaciji od 0, 05 do 0, 1 posto, na temelju podataka iz različitih izvora uključujući registre slučajeva, serije slučajeva i uzorke temeljene na populacijskim istraživanjima. U ovom radu ćemo prikazati preliminarne rezultate presječnog istraživanja koje je provedeno na zdravoj populaciji naše regije uz pomoć upitnika Delusions Inventory (autori:Peters i sur.) Istraživanje je provedeno online u razdoblju od ožujka do kolovoza 2022.godine te je u istome sudjelovalo 411 ispitanika oba spola. Rezultati nam pokazuju da je od ukupnog broja ispitanika (N=411) ženskog spola bilo 81% (n=334) ; 73.7% (n=303) ispitanika je bilo iz grada ; većina ispitanika je bila zaposlena i visoke stručne spreme obrazovanja. Psihijatrijski hereditet je pozitivan za 19.5%(n=80) ispitanika, većim dijelom za afektivne poremećaje. Rezultati pokazuju da 83, 2% ispitanika nekada osjeća da ljudi nisu ono što se čine da jesu, zatim 54, 3% ispitanika imaju osjećaj da drugi ljudi govore sadržaj koji ima dvostruko značenje, 2.7% ispitanika svakodnevno ima dojam kako mu netko čita misli dok 5.33 ispitanika kako ima sposobnost čitanja drugih misli. Svi rezultati će detaljno biti prikazani u samom radu. Ovim radom smo željeli ukazati na pojavnost deluzija i svih specifičnosti vezano za deluzijske sadržaje u populaciji naše regije.

Uvod: Organizacijsku podršku se može definirati kao zaposlenikovo vjerovanje kako organizacija brine za njega/nju te cijeni njegov/njezin rad. Ona je rezultat percepcije koju radnik ima o organizaciji, te na organizacijsku podršku mogu utjecati različite socijalno-emocionalne pogodnosti kao i ekonomske pogodnosti koje organizacija može pružati radniku. Ciljevi: Ovim se istraživanjem željelo ispitati jesu li demografske varijable (dob, spol, obrazovanje, dužina radnog staža), te tri subskale organizacijske pravednosti (distributivna, proceduralna i interakcijska pravednost) povezane sa organizacijskom podrškom kod medicinskih sestara i tehničara, te koliko ova skupina varijabli najviše doprinosi predikciji organizacijske podrške. Također cilj je ispitati postoji li razlika u razini organizacijske podrške kod medicinskih sestra i tehničara prema spolu, dobi, obrazovanju, radnom vremenu, uposleničkom statusu i dužini radnog staža. Metode: U istraživanju je sudjelovalo 107 zaposlenih medicinskih sestara I tehničara. Korišteni u su slijedeći instrumenti: Upitnik demografskih podataka, Skala organizacijske podrške I Skala percipirane organizacijske pravednosti. Rezultati: Dobiveni rezultati su pokazali kako postoji niska negativna povezanost organizacijske podrške sa dobi (r=-0, 289 ; P=0, 003) i dužinom radnog staža(r=-0, 281 ; P=0, 004), dobi (r=0, 309 ; P=0, 002) umjereno je pozitivno povezana sa distributivnom pravednošću (r=0, 403 ; P

Uvod : Bolesnici koji imaju kronične rane često prijavljuju bo1 kao prediktor loše kvalitete života. Medicinske sestre koje skrbe o ovim bolesnicima trebaju raditi kontinuiranu procjenu boli kako bi prilagodile svoje intervencije i unaprijedile kvalitetu zdravstvene s1‹rbi. Cilj: Ispitati razlike u evaluaciji boli kod bolesnica s kroničnim ranama s obzirom na skalu kojom se bo1 procjenjuje. Metode:lspitanike su činili bolesnici hospitalizirani u Općoj županijskoj bolnici Požega i korisnici Doma za starije i nemoćne osobe Požega. Ukupno je u istraživanje uključeno 65 ispitanika s kroničnim ranama .Kao instrument istraživanja koristile su se jednodimenzionalne skale za procjenu boli: Numerička skala (NRS), Vizualno-analogna skala (VAS) i Verbalana skala. Rezultati: Evidentirana je značajnu razliku između razine boli mjerene tijekom mirovanja i pri previjanju — VAS skalom (T = - 12, 141, P < 0, 001), numeričkom skalom (T — - 14, 767, P < 0, 001) i verbalnom skalom (W — - 6, 118, P < 0, 001). Značajna je. razlika u doživljaju boli s obzirom na dob (P = 0, 01) pri čemu ispitanici stariji od 81 godinu bo1 procjenjuju značajno većom. Zakjučak: Jednodimenzionalne su skale dostupan alat za procjenu boli, no neophodno je odabrati skalu sukladnu bolesnikovim mogućnostima te se koristiti istom vrstom skale za ponovljenu procjenu boli.

Uvod Organizacijsku podršku se može definirati kao zaposlenikovo vjerovanje kako organizacija brine za njega/nju te cijeni njegov/njezin rad. Ona je rezultat percepcije koju radnik ima o organizaciji, te na organizacijsku podršku mogu utjecati različite socijalno-emocionalne pogodnosti kao i ekonomske pogodnosti koje organizacija može pružati radniku. Ciljevi Ovim se istraživanjem željelo ispitati postoji li razlika u percepciji organizacijske podrške kod medicinskih sestara i tehničara podijeljenih prema demografskim varijablama (dob, spol, obrazovanje) i varijablama koje se odnose na posao (dužina radnog staža i uposlenički status). Metode U istraživanju je sudjelovalo 107 zaposlenih medicinskih sestara i tehničara. Korišteniu su slijedeći instrumenti: Upitnik demografskih podataka i Skala organizacijske podrške. Rezultati Pokazalo se kako postoji značajna razlika u percepciji organizacijske podrške prema uposleničkom statusu ispitanika (P=0, 02), na način da značajno boljom organizacijsku podršku percipiraju ispitanici koji su zaposleni na određeno. Također značajna razlika postoji i prema dobi ispitanika (P=0, 02), post hoc usporedbama (Dunn) pokazalo se kako značajno boljom organizacijsku podršku percipiraju ispitanici u dobi od 18 do 30 godina naspram ispitanika u dobi od 51 godinu i starije (P=0, 02). Pokazalo s također kako organizacijaka podrška opada sa dobi ispitanika. Značajna razlika u oraganizacijskoj podršci postoji i prema radnom stažu ispitanika (P=0, 007), post hoc usporedbama (Dunn) pokazalo se kako značajno boljom organizacijsku podršku percipiraju ispitanici sa dužinom radnog staža od 5 godina i manjom naspram ispitanika sa dužinom radnog staža od 26 godina i više (P=0, 02). Zaključak Značajne razlike u percepciji organizacijske podrške kod medicinskih sestara i tehničara postoje prema dobi, dužini radnog staža i uposleničkom status.

Rad se bavi istraživanjemnačina razrješavanja konflikata između medicinskuh sestara u KBC Osijek