Search

U ovome radu proveden je izračun armiranobetonske okvirne konstrukcije (javne garaže) u potresnim područjima prema europskim normama. Napravljena je usporedba dobivenih rezultata za srednji (DCM) i visoki razred duktilnosti konstrukcije (DCH). U radu su prikazana posebna pravila projektiranja za grede i stupove, ovisno o razredu duktilnosti, koja se odnose na proračunski primjer, kako je to definirano u europskoj normi EN 1998-1. Na temelju provedene analize može se zaključiti kako se ukupna količina armature za usvojeni srednji ili visoki razred duktilnosti konstrukcije bitno ne mijenja, ali se u slučaju usvajanja koncepta projektiranja s visokim razredom duktilnosti dobiva konstrukcija primjerenija izvedbi u seizmičkim područjima, što je i cilj europskih normi.

V magistrskem delu so predstavljene spremembe pri potresnoodpornem projektiranju konstrukcij, ki jih uvaja predlog novega standarda Evrokod 8. Novosti smo analizirali na praktičnem primeru 5-etažnega jeklenega objekta iz momentih okvirov in okvirov z ekscentričnimi povezji. Preučili smo nove definicije razredov duktilnosti, faktorjev obnašanja, faktorja občutljivosti za stavbe in kontrolo vplivov teorije drugega reda, kontrole etažnih pomikov v novih mejnih stanjih ter pravila za projektiranje jeklenih konstrukcij. Pravila iz trenutnega standarda Evrokod 8 za razred duktilnosti DCH smo primerjali s predlaganimi pravili za nova razreda duktilnosti DC2 in DC3. Potresnoodporno analizo smo izvedli za ravninske modele momentnih okvirov in okvirov z ekscentričnimi povezji z metodo z vodoravnimi silami. Za momente okvire smo izvedli tudi poenostavljeno nelinearno statično analizo. Ugotovili smo, da projektiranje momentnih okvirov po predlogu novega standarda Evrokod 8 dovoljuje nekoliko lažje in vitkejše konstrukcije z manjšimi dimenzijami elementov. Pri tem za dimenzioniranje niso več merodajni vplivi teorije drugega reda, temveč omejitve etažnih pomikov. Nasprotno, upoštevanje pravil predloga novega standarda Evrokod 8 povečuje zahteve nosilnosti in stabilnosti elementov ekscentričnega povezja. Sam postopek projektiranja ekscentričnega povezja se ne razlikuje od obstoječega. Zahteve poostruje povečanje potresnega dela obtežbe potresnega projektnega stanja. Obremenitve elementov ekscentričnih povezij v DC3 in DC2 so bile večje do te mere, da je bilo najbolj smiselno povečati število povezij in ohraniti primerljive dimenzije elementov. The master thesis deals with the changes in the seismic resistance design of structures introduced by the proposal of the new standard Eurocode 8. The novelties were analysed on a practical example of a 5-storey steel building stabilised with moment resisting frames and frames with eccentric bracings. The new definitions of ductility classes, behaviour factors, the interstorey drift sensitivity coefficient and the control of second order effects, the limitations of interstorey drifts in the new limit states and the specific rules for steel buildings were examined. The code requirements from the current Eurocode 8 for ductility class DCH were compared to the proposed rules for the new ductility classes DC2 and DC3. Seismic analysis was performed for planar models of moment resisting frames and frames with eccentric bracings using the lateral force method. A nonlinear static analysis (pushover) for the moment resisting frames was also performed. It was found that the design of moment resisting frames according to the proposal of the new Eurocode 8 allows somewhat lighter and slimmer structures. In this case, the influences of the second order effects are no longer governing, but rather by the limitations of interstorey drifts. On the contrary, following the changes of the new Eurocode 8 means higher resistance and stability requirements for frames with eccentric bracings. Seismic resistance design of frames with eccentric bracings does not differ from current process. The resistance and stability requirements are intensified by the increase of the seismic part of the seismic design state. The internal forces in the frame with eccentric bracings designed for DC2 and DC3 were greater to the point that it was more reasonable to increase the number of eccentric bracings and maintain comparable element dimensions.

Za zadanu armirano-betonsku okvirnu konstrukciju s vertikalnim platnima urađen je linearni seizmički proračun prema EN 1998-1: 2004 za Granično Stanje Nosivosti (GSN). Konstrukcija se svrstava u srednji razred duktilnosti (DCM). Konstrukcija se proračunala za osnovnu proračunsku situaciju, te se kasnije proračunata armatura iz seizmičke proračunske situacije usporedila s dobivenom armaturom iz osnovne proračunske situacije. U osnovnoj proračunskoj situaciji pretpostavili su se neraspucali presjeci konstruktivnih elemenata. U seizmičkoj proračunskoj situaciji analiza je rađena najprije za neraspucale presjeke, a zatim za raspucale, pri čemu su se primjenili postupak reduciranja krutosti prema čl. 4.3.1(7) navedene norme. Anvelope utjecaja na konstrukciju uređene su koristeći utjecaje obje proračunske kombinacije. Pokazano je s kojim postotkom krutosti vertikalnih armirano-betonskih platana (u odnosu na neraspucale presjeke) za dimenzioniranje prestaje vrijediti seizmička proračunska kombinacija. Dakle, varirati će se krutosti armirano-betonskih platana, kao primarnih disipatora seizmičke energije u konstrukciji. Pokazana je zavisnost različitih vrijednosti krutosti s prvim periodima osciliranja konstrukcije. Očekivalo se da s padom krutosti vrijednosti perioda osciliranja konstrukcije rastu i obratno. Proračun je rađen za jednu vrijednost faktora ponašanja, proračunatog za neraspucalo stanje. Provjereno je i GSU u slučaju seizmičke proračunske kombinacije s raspucalim presjecima.

Za zadanu armirano betonsku konstrukciju garaže analizirana je dobivena količina armature u uvjetima seizmičkih djelovanja, i to: odvojeno za srednji (M) i visoki (H) razred duktilnosti konstrukcije. Pri tome su analizirane dvije varijante konstrukcije: s niskim zidnim platnima i vitkim zidnim platnima. Komentirano je da li se primjenom koncepta visokog razreda duktilnosti dobije ekonomičnija konstrukcija. Stavljeno je u korelaciju smanjenje seizmičkog djelovanja na konstrukciju visokog razreda duktilnosti s količinom armature potrebnom za izradu detalja konstrukcije visokog razreda duktilnosti. Analiza i izračun urađeni su prema europskim normama EN 1990:2002, EN 1991-1-1:2002, EN 1992-1:2004 i EN 1998-1:2004. Posebna pozornost i analiza posvećena je detaljima armiranja zidnih platana prema poglavlju 5, EN 1998-1:2004. Pretpostavljeni su seizmički parametri za lokaciju građevine na području VIII. stupnja seizmičkog intenziteta. Pretpostavljen je razred temeljnog tle A. Korišten je raspoloživi konstrukcijski software.

Tema ovog diplomskog rada je proračun armiranobetonske konstrukcije na djelovanje potresa koja se sastoji od posmičnih zidova i okvira u dva okomita smjera. Ideja je da se provedu proračuni istih konstruktivnih elemenata za srednji razred duktilnosti (Ductility Class Medium) i visoki razred duktilnosti (Ductility Class High). U proračunu su za oba razreda duktilnosti uzeti isti zid i okvir kako bi se mogle usporediti razlike u potrošenoj armaturi i ostalim detaljima. Neka opterećenja i poput snijega i vjetra ne bi pravila značajnu razliku u rezultatima pa su zanemarena. Jedino veće opterećenje je ono uzrokovano potresom. Korišten je računalni program SCIA Enginner u kojem su provedene statička i dinamička analiza.

Glavni cilj diplomske naloge je predstavitev in uporaba novosti, ki jih na področju potresnoodpornega projektiranja armiranobetonskih montažnih stavb uvaja delovna različica novega Evrokoda 8. Predstavljene so nekatere novosti pri projektiranju montažnih stavb glede na trenutno veljavni standard. Opišemo način definicije spektrov pospeškov, določitev strižne armature v stebrih in izpopolnjena navodila za dimenzioniranje mozničnih stikov med stebri in gredami. Uporabo novega Evrokoda 8 nato demonstriramo tako, da projektiramo različice enoetažne armiranobetonske montažne stavbe. Stavbo sprojektiramo po trenutnem standardu (SIST EN 1998-1) za srednji razred duktilnosti in po delovni različici novega standarda, kjer upoštevamo novo uvedeni razred duktilnosti DC3. Pri projektiranju se omejimo na stebre in stike med stebri in gredami, ki so se med preteklimi potresi izkazali za kritične elemente konstrukcije. Prikazana je primerjava rezultatov projektiranja po obeh standardih. Sprojektirani konstrukciji primerjamo tudi z vidika nosilnosti in deformacijske kapacitete, pri čemer za določitev deformacijske kapacitete uporabimo model za mejni pomik, ki ga prav tako uvaja nova različica standarda Evrokod 8. Izkaže se, da se nosilnost stebra poveča, deformacijska kapaciteta obravnavanih stavb pa se praktično ne spremeni zaradi uporabe nove različice standarda. The main goal of the thesis is to present and use the novelties that are introduced by the draft of new Eurocode 8 in the field of earthquake-resistant design of precast reinforced concrete buildings. Some novelties in the design of precast reinforced concrete buildings in comparison to the current version of the code are presented. We describe the definition of the acceleration spectra, requirements for the shear reinforcement in columns and improved instructions on how to design a dowel connection between a column and a beam. The use of the draft of the new Eurocode 8 is then demonstrated by designing variants of a single storey reinforced concrete building. The building is designed for ductility class medium according to the current standard (SIST EN 1998-1). In addition, it is designed according to the working draft of the new standard, where the newly introduced ductility class DC3 is taken into account. The design is limited to columns and beam-to-column connections, which proved to be the critical structural components in past earthquakes. A comparison between the results of the design is presented. The designed structures are compared in terms of strength and deformation capacity. The deformation capacity was calculated by utilizing the model introduced by the draft of the new Eurocode 8. It turns out that the strength of columns increases, but the deformation capacity is practically not affected by the design rules introduced in the draft of the new standard.

V magistrskem delu analiziramo vpliv delovne različice novega standarda Evrokod 8 na potresnoodpornost reprezentativne armiranobetonske stavbe, ki je že bila sprojektirana v skladu z obstoječo različico Evrokoda 8. Učinke standardov ovrednotimo tako, da konstrukcijo obravnavane stavbe ponovno sprojektiramo z upoštevanjem zahtev delovne različice novega standarda in ocenimo njeno potresno odpornost. V prvem delu predstavimo nosilno konstrukcijo obravnavane stavbe, geometrijo, material, modeliranje vplivov in konstrukcije ter prikažemo armaturne načrte konstrukcije, sprojektirane po obstoječi različici standarda. V drugem delu opišemo novosti pri dimenzioniranju, ki jih prinaša delovna različica novega standarda. Nato nosilno konstrukcijo ponovno sprojektiramo na projektni potresni vpliv in rezultate projektiranja predstavimo v obliki armaturnih načrtov. V zadnjem delu primerjamo potresno odpornost obravnavanih stavb. Za obe konstrukciji stavbe definiramo nelinearen model, izvedemo potisno analizo in s pomočjo metode N2 določimo vrednost pospeška tal, ki povzroči mejno stanje blizu porušitve. Vpliv potresne obtežbe modeliramo na dva različna načina, z upoštevanjem Evrokodovega elastičnega spektra in z uporabo spletne aplikacije za napovedovanje IDA krivulj. Ker smo novo konstrukcijo projektirali za razred duktilnosti DC2, so projektne potresne obremenitve večje, kar je posledica nižjega faktorja obnašanja. Posledično je večja tudi količina računsko potrebne armature. Nosilnost nove konstrukcije je zato večja, deformacijska kapaciteta pa se ne spremeni bistveno. Zato je potresna odpornost obravnavanih različič stavbe v smislu mejnega pospeška tal približno enaka. Na osnovi rezultatov potresnih analiz lahko sklenemo, da delovna različica novega standarda Evrokod 8 ne prinaša bistvenih razlik na potresno odpornost obravnavane stavbe, pri pogoju, da se nova karta projektnega pospeška tal v prihodnosti ne bo bistveno spremenila. In the master thesis, we analyse the impact of the working version of the new Eurocode 8 standard on the earthquake-resistance of a representative reinforced concrete building, which has already been designed according to Eurocode 8 standard. The effects of standards are evaluated by redesigning the building structures requirements of the working version of the new standard. In the first part, we present the load-bearing structure of the analysed building, geometry, materials and the modelling of the building and loads. Drawings of the reinforcement designed according to the existing version of Eurocode 8 standard are also shown. In the second part, we describe novelties in the design that are introduced in the working version of the new standard. The structure is then redesigned for the seismic design loads, and the design results are presented by reinforcement drawings. In the last part of the thesis, the earthquake resistance of both buildings is compared. For each building structure, a non-linear model is defined, pushover analysis is performed, and the peak ground acceleration that causes the near-collapse limit state is estimated with the N2 method. The effect of seismic action is modelled in two ways, by considering the Eurocode elastic acceleration spectrum and by using the web-based methodology for the prediction of approximate IDA curves. Because we designed the new structure for the ductility class DC2, the seismic design loads were increased due to the lower behaviour factor. As a result, the amount of calculated reinforcement is also increased. The load-bearing capacity of the new structure is, therefore, higher, but the deformation capacity does not change significantly. Thus, the earthquake resistance of the new building, if expressed in terms of ultimate peak ground acceleration, is approximately equal to that designed according to Eurocode 8. Based on the results of seismic analyses, we can conclude that the working version of the new Eurocode 8 standard does not affect the seismic resistance of the analysed building significantly, provided that the seismic design maps will not change considerably in the future.

U radu je proveden statički i dinamički proračun armiranobetonske stambene zgrade. Zgrada se sastoji od prizemlja i četiri kata. Tlocrtne dimenzije zgrade su 10, 65 × 13, 80 m i ukupne visine 14, 40 m. Nosiva konstrukcija zgrade se sastoji od armiranobetonskih ploča i zidova. Ploče i zidovi su debljine 20 cm. Svi nosivi elementi izvedeni su iz betona razreda C30/37 i armature B500B. Razred duktilnosti zgrade je DCM.

U radu je proveden statički i dinamički proračun armiranobetonske stambene zgrade. Zgrada se sastoji od podruma s garažom, prizemlja i šest katova. Tlocrtne dimenzije zgrade su 17, 20 × 39, 20 m i ukupne visine 22, 60 m. Nosiva konstrukcija zgrade se sastoji od armiranobetonskih ploča i zidova. Ploče su debljine 20 cm, a zidovi 20 i 30 cm. Svi nosivi elementi izvedeni su iz betona razreda C30/37 i armature B500B. Razred duktilnosti zgrade je DCM.

U predmetnom diplomskom radu proveden je proračun višekatne čelične konstrukcije prema suvremenim europskim normama. Točnije, tema rada je potresna analiza razmatrane višekatne konstrukcije sa različitim sustavima stabilizacije. Uz detaljnu statičku i dinamičku modalnu analizu rad sadrži dispozicijsko rješenje, analizu opterećenja, dimenzioniranje konstrukcijskih elemenata i priključaka te izvedbene radioničke nacrte s razrađenim detaljima. Projektnim zadatkom predviđene su tlocrtne dimenzije poslovne zgrade 20 x 20 m, Zgrada je visoka 45 m, a ima 11 etaža (P (5 m) +10K (4 m)). Usvojeni razmak stupova iznosi 5 m, u oba smjera. Presjek stupova se mijenja od prizemlja prema vrhu zgrade (HE 260 M, HE 220 B, HE 200 A). Za glavni nosač kata odabran je profil 280 ASB 74, te je to ujedno najmanji profil u ponudi, a za sekundarni je odabran HE 160 B. Za međukatnu konstrukciju korišten je Slimdek podni sustav. Za glavne krovne nosače se kao optimalno rješenje pokazao IPE 200 profil. Sekundarni krovni nosači, IPE 160, stabilizirani su horizontalnim vezovima, odnosno cijevima profila CHS 48, 3 x 5, na polovici svoje duljine. Usporedba potresnog ponašanja konstrukcije provedena je na 2 različita modela. Prilikom usporedbe razmatrana je težina konstrukcije, vrijednost perioda osciliranja pojedinog moda, te uz to pomak konstrukcije. Dodatno se uzimala u obzir osjetljivost konstrukcije na potres, odnosno na potresne kombinacije. S obzirom na tip konstrukcije, odnosno tip stabilizacije, faktor ponašanja je usvojen s vrijednosti 3, 5. Elementi su stoga dimenzionirani za srednji razred duktilnosti (DCM). Statička i dinamička analiza je provedena u kompjutorskom programu STAAD.Pro na 3D modelu. Odabrano rješenje ima vertikalnu stabilizaciju koja se rasprostire po cijeloj dužini i širini zgrade u oba smjera, a stope stupova su upete. Premda takvo rješenje na sebe navlači veće potresne sile, smanjeni su učinci drugoga reda (horizontalni pomaci zgrade), koji su se ispostavili kao ključni parametar za daljnje klasificiranje i dimenzioniranje, pa odabrani model konstrukcije ima manju ukupnu težinu. Kako bi se zadovoljio faktor senzibilnosti kod klasifikacije zgrade na potres morali su se odabrati veći profili za dijagonale vertikalnih vezova. Time se dodatno smanjio horizontalni pomak konstrukcije, te se vrijednost faktora senzibilnosti spustila ispod granične vrijednosti od 0, 3. Na kraju se može zaključiti, da je u fazi projektiranja krucijalno analizirati više različitih modela konstrukcije, kako bi se stekao dojam o konstrukciji, njenoj senzibilnosti na potresna djelovanja, te kako bi se u ranoj fazi projektiranja moglo odabrati optimalno konstrukcijsko rješenje.

Potresni proračun je važan zadatak pri projektiranju konstrukcija, osobito u područjima podložnijima potresima. U radu je opisan potresni proračun prema trima pravilnicima: HRN EN 1998- 1:2011, Pravilniku o tehničkim normama za izgradnju objekata visokogradnje u seizmčkim područjima (1987.) te Pravilniku o privremenim tehničkim propisima za građenje u seizmičkim područjima (1964). Provedena je usporedba proračuna potresnih sila prema HRN EN 1998-1:2011 i prema Pravilniku o tehničkim normama za izgradnju objekata visokogradnje u seizmčkim područjima (1987.). Prilikom proračuna potresnih sila pretpostavljen je srednji razred duktilnosti DCM, za koji je određen faktor ponašanja prema HRN EN 1998-1:2011 te koeficijenti potrebni za proračun sile prema Pravilniku. Osim toga, pretpostavljeno je da se radi o zgradi stambene namjene. U sklopu ovoga proračuna varirani su različiti periodi osciliranja temeljnoga tla te različite vrste konstrukcija (armiranobetonske, zidane, drvene, čelične). Rezultati usporedbe prikazani su tablično i grafički pomoću dijagrama. Na osnovi projektne dokumentacije postojeće zgrade Osnovne škole Tina Ujevića (dostupne u Državnom arhivu u Osijeku, HR DAOS 73, fascikl 2169 (1986.)), uspoređene su potresne sile dobivene prema Pravilniku (koji je vrijedio u vrijeme izgradnje osnovne škole) s potresnim silama proračunanim prema važećoj normi HRN EN 1998- 1:2011. Na temelju provedenih proračuna donesen je zaključak kako bi se utvrdile sličnosti i razlike potresnoga proračuna prema HRN EN 1998-1:2011 i prema Pravilniku o tehničkim normama za izgradnju objekata visokogradnje u seizmčkim područjima (1987.).

U ovom radu proveden je proračun i dimenzioniranje višekatne zgrade sa ekscentričnim spregovima prema Europskim normama. Početne dimenzije za proračun su dobivene preliminamim dimenzioniranjem. Statički i seizmički proračun su provedeni u programu Autodesk Robot Structural Analysis 2015. Za seizmički proračun koristila se modalna analiza. Razmatrana je izvedba konstrukcije s izvedbom spregova samo u uzdužnom smjeru zgrade te izvedba spregova u uzdužnom i poprečnom smjeru zgrade. Sustav sa spregovima u dva smjera ima manje unutarnje sile u glavnim nosačima i stupovima s obzirom na sustav sa spregovima u uzdužnom smjeru. Također taj sustav ima mogućnost preuzimanja većeg seizmičkog opterećenja sa manjim dimenzijama glavnih nosivih elemenata te rezultira manjim horizontalnim pomacima u odnosu na okvir sa spregovima samo u uzdužnom smjeru. Općenito se može reći da okviri sa ekscentričnim spregovima razgrađuju seizmičku energiju neelasticnim deformacijama seizmičkog linka te time reduciraju unutarnje sile i momente savijanje od potresa na drugim elementima. Preporučuje se upotreba kratkih linkova jer oni imaju veću krutost i posjeduju veći kapacitet potrošenje seizmičke energije od dugih linkova. Također linkovi se moraju ukrutiti rebrima da ne bi došlo do izbočavanja hrpta. Prednost ekscentričnih spregova u odnosu na centrične je u tome sto za visoki razred duktilnosti mogu imati veći faktor ponašanja od primjerice sustava s centričnim spregovima.

U diplomskom radu provedena je potresna (modalna) analiza višekatne čelične konstrukcije s obzirom na različite sustave stabilizacije zgrade te rješenja stope stupova. Usporedba je provedena na 10 različitih modela. Prilikom usporedbe razmatrana je ukupna težina konstrukcije, težina vertikalne stabilizacije te vrijednost perioda osciliranja pojedinog moda kao glavnog pokazatelja krutosti i afiniteta konstrukcije za 'navlačenjem' sila u potresnoj situaciji. Za sve modele usvojena vrijednost faktora ponašanja je 3, 5 te su nosivi elementi proračunani za srednji razred duktilnosti (DCM). Također, dan je kratak pregled utjecaja vrijednosti faktora ponašanja konstrukcije na veličinu unutarnjih sila i momenata pri seizmičkoj situaciji i samu težinu konstrukcije. Uz detaljnu dinamičku modalnu analizu rad sadrži dispozicijsko rješenje, analizu opterećenja, statičku analizu konstrukcije, dimenzioniranje konstrukcijskih elemenata i priključaka te izvedbene radioničke nacrte s razrađenim detaljima. Statička i dinamička modalna analiza provedena je na 3D modelu konstrukcije u kompjutorskom programu STAAD.Pro. Zgrada je namijenjena za poslovne prostore i sastoji se od 11 etaža (P+10) te je simetrična u oba smjera. Tlocrtne dimenzije su 24x24 m, a visina zgrade iznosi 45 m. Zbog poslovne namjene zgrade izabran je raster stupova 8x8 m čime se dobio relativno veliki slobodan prostor pogodan za prenamjenu prostorija. Presjek stupova se mijenja od prizemlja prema vrhu zgrade (HE550x393, HE600B, HE600A). Za međukatnu konstrukciju izabran je Slimdek sustav. Grede međukatne konstrukcije su 300ASB(FE) i 280ASB(FE) te su proračunane kao spregnute. Adekvatnim sidrenjem Slimdek ploče osigurava se horizontalna stabilnost pojedine etaže dok tu funkciju na krovu obavljaju 'tradicionalni' horizontalni vezovi postavljeni po obodu zgrade. Krovni nosači su HE280M i HE220M. Priključci svih elemenata su vijčani čime se izbjegla potreba za zavarivanjem na terenu. Kao optimalni model odabrana je konstrukcija sa upetim stupovima te vertikalnom stabilizacijom po cijeloj širini konstrukcije u oba smjera. Iako odabran model ima najmanje periode osciliranja te na sebe 'navlači' veće sile u potresnoj situaciji i dalje ima najmanju ukupnu težinu konstrukcije. Također, u odnosu na ostale modele, horizontalni pomaci u oba smjera su osjetno manji te su se na taj način smanjili učinci drugoga reda. Budući da je bilo relativno teško ostvariti punu upetost stupa pri temelju vjerojatno bi se bolje konačno rješenje postiglo izborom istog modela sa zglobnim priključkom stope stupa. U slučaju takvog modela, sile od upetosti stupa u temelj bi preuzeo vertikalni vez, ali ta razlika sila ne bi prouzročila znatno kompliciraniji detalj priključka dijagonale vertikalne stabilizacije. Usporedba dviju konstrukcija, odabranog modela s različitim vrijednostima faktora ponašanja (q=3, 5 i q=1, 2) pokazala je znatne razlike u vrijednostima uzdužnih sila u dijagonalama vertikalnih stabilizacija. Izborom veće vrijednosti faktora ponašanja postigla se ne samo manja težina konstrukcije, već se omogućava jednostavnije rješenje priključaka dijagonala vertikalne stabilizacije.

Diplomski rad se bavi analizom konstrukcijskog sustava masivne gradnje drvenih zgrada od CLT-a (X-lam ploče) kojim gradnja drvom nastoji konkurirati masivnoj zidanoj gradnji. Iako je trend izvođenja višekatnih stambenih i poslovnih objekata od križno uslojenih drvnih ploča progresivan, područje zahtjeva na proizvod i proizvodnju CLT-a nije normirano, a izgledno je i da će pravila proračuna sadržavati tek sljedeća publikacija norme za projektiranje drvenih konstrukcija (EN 1995:2020). Sa stajališta projektiranja konstrukcija otpornih na djelovanje potresa, tek će se sljedeće izdanje nadležne europske norme EN 1998-1 opsežnije baviti drvnom gradnjom (u važećem je izdanju ove norme zastupljena na ukupno šest (6) stranica, sustave s CLT-om ne razmatra). Područje istraživanja zato je vrlo intenzivno. Fokus istraživanja na čijem se pregledu i primjeni rezultata zasniva diplomski rad jest ispitivanje ponašanja (zidnih panela, ali i modela zgrada u punoj veličini s preporukama za razvrstavanje u razred duktilnosti i faktor ponašanja) pri simulaciji potresa (npr. utjecaj svojstava i konstrukcije CLT ploča/elemenata, utjecaj priključaka – izbora spajala i sustava sidrenja, utjecaj veličine, zastupljenosti i rasporeda otvora i sl.) na bitne činitelje otpornosti na djelovanje potresa (duktilnost, nosivost i krutost elemenata / priključaka). Sinteza podataka dostupnih iz publiciranih radova kandidat treba uobličiti u preporuke i smjernica za modeliranje i projektiranje drvenih zgrada ovakvog masivnog tipa gradnje. Opisani sadržaj dio diplomskog rada treba dopuniti primjerima proračuna otpornosti zidnih panela na djelovanje potresa i u svakom obuhvatiti jedan od sljedećih tipova gradnje: a) masivna gradnja s CLT panelima (ne postoje normirana pravila proračuna) i b) lagana gradnja drvenim okvirima (postoje pravila proračuna). Diplomski rad treba okvirno sadržavati sljedeće dijelove i poglavlja: uvodni dio, poglavlja koja se odnose na posebnosti masivne gradnje s CLT pločama, poglavlja u kojima je dan pregled područja istraživanja i sintezom rezultata, poglavlja s primjerima proračuna, zaključak i literaturu.

Za zadanu armirano betonsku konstrukciju garaže analizirana je dobivena količina armature u uvjetima seizmičkih djelovanja, i to: odvojeno za srednji (M) i visoki (H) razred duktilnosti konstrukcije. Varirane su sve vrste temeljnog tla prema europskim normama. Komentirano je da li se primjenom koncepta visokog razreda duktilnosti dobije ekonomičnija konstrukcija. Stavljeno je u korelaciju smanjenje seizmičkog djelovanja na konstrukciju visokog razreda duktilnosti s količinom armature potrebnoj za izradu detalja konstrukcije visokog razreda duktilnosti. Analiza i izračun su urađeni prema europskim normama EN 1990:2002, EN 1991-1-1:2002, EN 1992-1:2004 i EN 1998-1:2004. Posebna pozornost i analiza posvećena je detaljima armiranja greda i stupova prema poglavlju 5, EN 1998-1:2004. Pretpostavljeni su seizmički parametri za lokaciju građevine na području VIII. stupnja seizmičkog intenziteta. Korišten je raspoloživi konstrukcijski software.