Search

U radu autor obrađuje područje informacijskih znanosti koje se bavi problematikom upravljanja znanjem. Objasnio je proces upravljanja znanjem u računalnoj okolini, koja se razvija na temeljima globalne informacijske infrastrukture, te područja i postupke koji predstavljaju osnovu za implementiranje sustava za upravljanje znanjem. Autor polazi od činjenice da se u današnje vrijeme sve više rukuje i upravlja gradivom i posebice dokumentima u digitalnom obliku bez obzira jesu li oni nastali u digitalnom obliku ili predstavljaju digitalnu verziju klasičnog gradiva ili dokumenta. Zbog toga je najprije detaljno objasnio proces digitalizacije kao osnovni proces pretvaranja gradiva u digitalni oblik. Nadalje je analizirao probleme koji se javljaju prilikom održavanja digitalnog gradiva. Takvo gradivo zatim postaje dijelom sustava za elektronsko upravljanje dokumentima na temelju kojeg se razvija sustav za upravljanje znanjem. Autor zaključuje da oblikovanje sustava za upravljanje znanjem, utemeljenog na globalnoj informacijskoj infrastrukturi i pripadajućim podsustavima, znatno unapređuje mogućnosti prepoznavanja i predviđanja trendova koji tada postaju osnovica za stvaranje novog znanja.

U knjigi se opisuju događaji povezani s djelovanjem izvještajno-sigurnosnih službi na oblikovanje javnog mišljenja nastavljajući se na prvu knjigu. U ovoj se prikazuje utjecaj Komunističke partije Jugoslavije na oblikovanje javnog znanja u bivšoj Jugoslaviji korištenjem represivnog sustava koji je bio u potpunosti jendopartijski ideološki obojen. Potom se iznose primjeri oblikovanja javnog znanja provođenjem informacijskih i medijskih operacija usmjerenih prema Republici Hrvatskoj, Bosni i Hercegovini, Srbiji, Kosovu, zemljama članicama NATO saveza.

U knjigi se opisuju događaji povezani s djelovanjem izvještajno-sigurnosnih slućbi na oblikovanje javnog mišljenja u različitim vremenskim razdobljima ovisno o razvoju informacijsko-komunikacijskih sredstava s naglaskom na primjere iz svijeta.

Digitalne zbirke danas imaju osobito važnu ulogu u razvoju informacijskog društva koje se razvija utemeljeno na novim tehnologijama i ideji društva znanja. I knjižnice i mnoge organizacije koje nisu izravno povezane s knjižnicama pridaju izuzetan značaj politici oblikovanja i rukovanja digitalnim zbirkama i bazama podataka. Baštinske su se ustanove našle pred nizom izazova koji proizlaze iz pitanja kako pristupiti očuvanju kulturne baštine, odnosno proizvoda ljudskoga uma koji tijekom vremena, prošlog i sadašnjega, nastaju na najrazličitijim nositeljima, uključuju i digitalne medije. Mnoge digitalne zbirke nastale su kao rezultat plodnih aktivnosti na polju pohrane digitalne građe kao i digitalizacijom simboličkih objekata kulture koji su ujedno jedinice baštine, a radi zaštite i pristupa građi u tradicionalnim formatima. Svrha ovoga rada je pokazati kako su se baštinske ustanove, posebno knjižnice, uključile u proces prilagodbe novoj informacijskoj okolini prihvaćajući izazove koje donose i mogućnosti koje nude digitalne zbirke. U novoj informacijskoj okolini razvijaju se suvremeni modeli svrhovita odabira informacija, bibliografskog nadzora i osiguravanja dostupnosti.

Globalna informacijska infrastruktura (GII) predstavlja osnov na kome će se u budućnosti odvijati glavne aktivnosti ljudskog življenja i djelovanja, a gledano sa državnog nivoa to je nacionalna informacijska infrastruktura(NII). U radu su definirani ciljevi koje ova infrastruktura treba da ostvari a takođe su naznačeni i problemi standardizacije, koja prati ovu važnu i kompleksnu oblast.Uz prezentaciju osnovnih pravaca razvoja dat je pregled projekata za najznačajnije aplikacije, uz poseban osvrt na pitanja sigurnosti rada. Zatim su, na bazi stanja informacijske infrastrukture u BiH i procjene razvoja telekomunikacijske osnovice, kao i potrebnih aplikacija i usluga, date smjernice razvoja NII. Prikazan je postupak izrade modela za NII, sa svim važnim elementima, koje informacijska infrastruktura treba da posjeduje da bi udovoljila zahtjevima širokim korisnika. Na kraju su izložene osnove strategije u izgradnji NII, o kojima treba voditi računa prilikom izrade i realizacije rješenja u razvoju i kretanju prema informatičkom društvu.

Od početka 21. stoljeća svijet se nalazi na pragu novoga doba u kojem će ključnu ulogu imati informacijsko-komunikacijska tehnologija. Zahvaljujući toj tehnologiji velik dio fizičkih procesa prjeći će u virtualno okruženje. Sukladno tome uočljivi su trendovi sve većeg obujma poslovanja u virtualnom okruženju koje predstavlja tzv. elektroničko poslovanje (e-poslovanje). Kao što se poslovanje transformira iz fizičkog u virtualni oblik, tako se i marketing transformira i dobiva novi pojavni oblik u vidu e-marketinga. E-marketing je u načelu globalan, funkcionira 365 dana/24 sata na dan, te se u načelu koristi besplatnim potencijalom (resursom) koji pruža globalna informacijska infrastruktura, odnosno internet. Poslovni subjekti već danas nemaju izbora i prisiljeni su koristiti se e-marketingom. Ista situacija je i u području neprofitnog poslovanja u kojemu djeluju humanitarne organizacije. U Republici Hrvatskoj djeluje veliki broj humanitarnih organizacija. No, te organizacije često vode ljudi bez znanja o marketingu, odnosno menadžmentu. Stoga nije čudno da je rezultat takvoga vođenja upotreba proizvodne, umjesto marketing koncepcije. U izmijenjenim uvjetima poslovanja, oni koji se ne uspiju prilagoditi, bit će osuđeni na propast. Stoga je ovo provedeno istraživanje učinjeno radi pronalaženja optimalnog modela aplikacije e-marketinga kod humanitarnih organizacija koje djeluju na području Republike Hrvatske. S obzirom na brzi razvitak informacijsko-komunikacijske tehnologije, definirani model kroz ovo istraživanje bit će aplikativan u sljedećih pet do osam godina., The early 21st century marked the start of a new era in which information and communications technologies have played a key role. Owing to these technologies, a large part of the physical processes has moved into a virtual environment. As a result, there is a noticeable trend of ever-increasing volume of business activity carried out in the virtual environment – electronic business (e-business). In much the same way, business operations have transformed from a physical into a virtual form, so has the marketing assumed a new form called e-marketing. E-marketing is basically global; it operates 365 days a year/24 hours a day, and, in principle, uses a free resource provided by the global information infrastructure, i.e., the Internet. Businesses today have no choice but to use e-marketing. The same applies to non-profit sector to which humanitarian organizations belong. There are a large number of humanitarian organizations in the Republic of Croatia. However, these organizations are often run by people with no knowledge of marketing or management. It is therefore not surprising that as a result the production concept has been applied instead of the marketing concept. As the business environment changes, those who fail to adapt are bound for failure. This research was conducted to find an optimal model for application of e-marketing in humanitarian organizations working in the Republic of Croatia. In view of the rapid development of information and communications technologies, the model defined in this research will be viable for the next five to eight years.