Search

The purpose of this study is to present a normative analysis of the labeling of food products in Indonesia and the relationship between information disclosure on food labels and the implementation of consumer protection. This research uses normative juridical methods. The results conclude that first, the current global food issue is the danger of consuming food ingredients that contain allergens. The United States, Singapore and Japan have required the inclusion of allergen information in the labeling of food products in their respective National Laws. This is a lesson for Indonesia to require the inclusion of allergen information in the National Law. Therefore, a limited revision of Article 97 paragraph 3 of the Food Law is needed to include the obligation to include warnings for allergen content on food labels. Second, many food products do not display information in accordance with reality and its original content, which is detrimental to consumers. Consumer protection in food regulation through food labeling departs from the State's efforts to safeguard the rights and interests of these consumers so that they are not harmed by profit-oriented producers by way of processing and distributing fair and healthy food products based on the principle of information disclosure.Keywords: Disclosure of Information; Food Labels; Consumer Protection AbstrakTujuan penelitian ini adalah analisis normatif terhadap labelisasi produk pangan di Indonesia dan hubungan antara keterbukaan informasi pada label pangan terhadap implementasi perlindungan konsumen. Penelitian ini menggunakan metode penelitian yuridis normatif. Hasil dari penelitian ini menyimpulkan, pertama, isu pangan global saat ini adalah bahaya konsumsi bahan pangan yang mengandung alergen. Amerika Serikat, Singapura, dan Jepang telah mewajibkan pencatuman keterangan alergen dalam pelabelan produk pangan dalam Undang-Undang Nasional masing-masing, ini menjadi pelajaran bagi Indonesia untuk mewajibkan pencatuman keterangan alergen dalam Undang-Undang Nasional. Maka diperlukan revisi terbatas atas Pasal 97 ayat (3) UU Pangan untuk memasukan kewajiban pencantuman peringatan kandungan alergen dalam label pangan. Kedua, banyak produk pangan yang tidak menampilkan informasi sesuai dengan kenyataan dan kandungan aslinya sehingga merugikan konsumen. Perlindungan konsumen dalam pengaturan pangan melalui label pangan berangkat dari upaya negara untuk menjaga hak-hak dan kepentingan konsumen tersebut agar tidak dirugikan oleh produsen yang berorientasi profit dengan cara pengusahaan dan pengedaran produk pangan yang adil dan sehat berdasarkan asas keterbukaan informasi.Kata-kata Kunci: Keterbukaan Informasi; Label Pangan; Perlindungan Konsumen

Feline atopic skin syndrome (FASS) describes allergic skin diseases in cats associated with sensitivity to environmental allergens. Allergen-specific immunotherapy (ASIT) aims to reduce or eliminate symptoms associated with subsequent exposure to the causative allergen. The primary outcome of this study was to determine if the quality of life (QoL) of cats and owners improved as a result of ASIT. The secondary outcome was to determine whether the QoL improved in cats treated with ASIT compared with cats treated symptomatically. Eight cats were included in the ASIT group (AG) and 6 cats in the control group (CG). Validated quality of life questionnaires were retrospectively completed by cat owners for the period before and after treatment. The QoL of cats improved significantly with ASIT. Cats were significantly less lazy, nervous, aggressive, restrained, preened less while sleeping and hid less, were less disturbed by consultations, were more playful and interactive with their environment, and had better appetites than before treatment. Owners felt significantly less physically exhausted and less emotionally distressed compared to before ASIT treatment and their expenses were significantly lower. On the contrary various symptomatic treatments did not significantly improve the quality of life of the cats or their owners in any of the terms. No serious side effects were observed with ASIT. The quality of life of animals suffering from chronic diseases is important as it determines the decisions of owners and veterinarians on the modalities of lifelong treatment. Validated questionnaires are still rarely used in veterinary practice and research.

The aim of the present study was to determine the frequency of different allergies in horses from central Poland. Allergic diseases are common in horses all over the world. Common conditions that have been associated with immunoglobulin E (IgE)-mediated allergy in horses include insect bite hypersensitivity (IBH), urticaria and recurrent airway obstruction (RAO). A variety of serological assays are available to measure serum levels of allergen-specific IgE antibodies. They can provide supportive evidence for a diagnosis of equine allergic dermatitis associated with environmental allergens. This study was performed on clinically healthy, Polish noble half-breed horses. In this study, four groups of allergens were identified as commonly inducing allergic reactions: American house dust mites (D. farinae), cultivated plants (rape), English plantain (Plantago lanceolata) and biting midges (Culicoides nubeculosus). More than 50% of horses showed positive reactions to these groups of allergens. The factor that contributed most to allergy occurrence among horses was American house dust mites (D. farinae). In recent years, efforts have been made to identify new allergens and to better understand the specific pathogenesis of allergic diseases in animals. The development of allergic disease diagnostics has been facilitated by the availability of diagnostic methods along with enhanced awareness of allergic diseases in veterinary practice. Allergic disorders in horses are ultimately gaining the attention they deserve thanks to the fact that veterinary allergology has become a dedicated veterinary discipline., Cilj ove studije bio je ustvrditi učestalost različitih vrsta alergija u konja iz središnje Poljske. Alergijske bolesti su učestale u konja diljem svijeta. Uobičajena stanja koja su povezana s alergijskom reakcijom posredovanom imunoglobulinom E (IgE) u konja uključuju preosjetljivost na ubode insekata (IBH), urtikariju i povratnu opstrukciju dišnih putova (RAO). Dostupni su različiti serološki testovi za mjerenje razina specifičnog IgE antitijela na alergene u krvi. Oni mogu osigurati potkrepljujuće dokaze za dijagnozu alergijskog dermatitisa konja s alergenima iz okoliša. Ova studija provedena je na poljskim plemenitim, klinički zdravim, križanim pasmina konja. U ovoj studiji identificirane su četiri skupine alergena koje obično prouzroče alergijske reakcije: američke grinje iz kućne prašine (D. farinae), kultivirane biljke (repica), uskolisni trputac (Plantago lanceolata) i mušice (Culicoides nubeculosus). Više od 50 % konja pokazalo je pozitivne reakcije na ove skupine alergena. Čimbenik koji je najviše pridonio pojavnosti alergijskih reakcija među konjima bile su američke grinje iz kućne prašine (D. farinae). U posljednjih nekoliko godina, pojačanje napora u suzbijanju alergijskih bolesti dovelo je do identifikacije nekih novih alergena, kao i dubljeg razumijevanja patogeneze životinja specifične za alergijske bolesti. Razvoj u dijagnozi alergijskih bolesti olakšan je dostupnošću dijagnostičkih metoda uz povećanu svijest o alergijskim bolestima u veterinarskoj praksi. Alergijski poremećaji u konja konačno dobivaju pozornost koju zaslužuju zahvaljujući činjenici da je alergologija postala značajna specijalizirana veterinarska disciplina.

Tungau debu merupakan salah satu aeroalergen yang paling umum yang memiliki hubungan kuat dengan manifestasi dan sensitisasi alergi. Paparan alergen di sekolah dapat menyebabkan sensitisasi dan memicu penyakit atopik dan manifestasi alergi, sehingga menurunkan prestasi belajar siswa di sekolah. Perlu dilakukan penelitian lebih lanjut untuk menganalisis kualitas udara dalam ruangan sekolah terkait tungau debu dan pengaruhnya terhadap sensitisasi alergi pada siswa. Penelitian ini bertujuan untuk mengetahui hubungan paparan tungau debu di sekolah dengan sensitisasi alergi serta mengidentifikasi faktor risiko yang berhubungan dengan sensitisasi alergi. Metode dalam penelitian ini yaitu studi potong lintang dilakukan di SD, Kota Serang. Sebanyak 112 siswa diacak menjadi responden dalam penelitian ini. Paparan tungau debu dinilai dengan menyedot debu yang mengendap di ruang kelas dan kemudian menganalisisnya menggunakan metode flotasi untuk menghitung kepadatan dan mengidentifikasi tungau debu. Sensitisasi siswa dinilai menggunakan tes tusuk kulit sedangkan faktor risiko diidentifikasi dengan mengisi kuesioner ISAAC. Hasil penelitian didapatkan 31 siswa tersensitisasi D.pteronyssinus dan 37 siswa tersensitisasi D.farinae. 1,7 gram debu yang mengendap diambil dari 8 sampel. Tidak ada hubungan bermakna antara paparan tungau debu dengan sensitisasi alergi terhadap D.pteronyssinus dan D farinae (D.pteronyssinus p>0,05; OR 1,211; CI 0,736 – 6,470 dan D.farinae p>0,05; OR 2,182; CI 0,396 – 3,704 ). Kepadatan tungau debu di sekolah adalah 0,58 tungau/gram debu. Ada hubungan yang signifikan antara kepemilikan hewan peliharaan (kucing atau anjing) dengan sensitisasi D.farinae (p

Latar belakang. Dermatitis atopik (DA) merupakan manifestasi awal atopic marchyang berhubungan dengan alergi makanan. Alergen penyebab dan faktor risiko yang memengaruhi penting diketahui. Tujuan. Mengetahui sensitisasi dan faktor risiko alergi pada DA setelah usia 2 tahun. Metode. Penelitian deskriptif potong lintang terhadap 35 subjek DA sejak Januari-Maret 2011. Sensitisasi diketahui dengan uji tusuk kulit. Hasil. Sensitisasi terjadi pada 29 subjek dari 35 subjek, dengan faktor risiko pajanan asap rokok ditemukan pada 21 subjek, faktor risiko alergi sedang dan tinggi 19 subjek, tidak mendapat ASI eksklusif 9 subjek, dan makanan padat usia dini 21 subjek. Sensitisasi alergen makanan ditemukan pada 26 subjek. Kesimpulan. Sebagian besar subjek DA mengalami sensitisasi oleh alergen makanan. Faktor risiko pajanan asap rokok, faktor risiko alergi sedang dan tinggi, tidak mendapat ASI eksklusif, dan mendapat makanan padat usia dini ditemukan lebih sering pada anak DA

Alergen-specifična imunoterapija (ASIT) je jedino etiološko liječenje alergijskih bolesti koje može modificirati tijek i progresiju bolesti. Dokazano je učinkovita u liječenju alergijskog rinitisa s/bez konjunktivitisa, alergijske astme i anafilaktične preosjetljivosti na otrove opnokrilaca. Iako se koristi u liječenju alergijskih bolesti više od 100 godina, te unatoč dokazanoj djelotvornosti, alergen-specifična imunoterapija se u liječenju navedenih bolesti nedovoljno primjenjuje. Provodi se primjenom standardiziranog alergenskog ekstrakta najčešće apliciranjem ispod kože, a zadnjih godina sve više kao sublingvalna imunoterapija. Indikaciju, način primjene, provođenje i praćenje alergen- specifične imunoterapije postavlja liječnik, subspecijalist alergologije i kliničke imunologije. Budući da subkutana alergen- specifična imunoterapija nosi rizik pojave anafilaksije, ista se treba provoditi u specijaliziranim ustanovama koje su dodatno opremljene i imaju dodatno educirano osoblje. Odluke o uvođenju i nastavku alergen-specifične imunoterapije treba donositi od slučaja do slučaja, uzimajući u obzir posebnosti svakog pacijenta (personalizirani pristup), kao što su mogućnosti izbjegavanja alergena, djelotvornost farmakološkog liječenja, količina i vrsta lijekova koji su potrebni za postizanje kontrole bolesti, nuspojave farmakološkog liječenja, motiviranost pacijenta, itd. U ovom članku će se prikazati mehanizmi, indikacije i kontraindikacije za uvođenje alergen-specifične imunoterapije, kriteriji odabira bolesnika, metode primjene, sigurnost i djelotvornost, te nove terapijske mogućnosti primjenu alergen- specifične imunoterapije u liječenju alergijskih bolesti u djece.

U ovom radu opisana su svojstva soje, njezina nutritivna svojstva, utjecaj na zdravlje i alergijske reakcije koje soja može izazvati. Također, u radu su istaknuta pozitivna svojstva soje kao zdrave namirnice, ali i negativan utjecaj na zdravlje ljudi, budući da predstavlja alergen u hrani. Soja je biljka koja je bogata proteinima i koja se koristi za prehranu ljudi. Također, koristi se u proizvodnji velikog broja namirnica. Simptomi i znakovi alergije na soju su blagi kao što su osip i svrbež u ustima. Kod većine osoba, alergija na soju je neugodna, ali nema ozbiljne posljedice. Ostali simptomi mogu biti otežano disanje, bolovi u trbuhu, mučnina i crvenilo na koži.

Ikan tongkol merupakan salah satu produk laut penyebab alergi makanan. Gejala klinis reaksi alergi makanan adalah gatal, bentol, bengkak, sesak nafas, batuk, dan yang terparah adalah syok anafilaksis. Pengobatan dan pencegahan alergi makanan yang terbaik adalah menghindari konsumsi penyebab alergi. Menghindari konsumsi suatu makanan sebaiknya berdasarkan uji alergi seperti Skin Prick Test (SPT). SPT dilakukan menggunakan reagen SPT yang dicukitkan pada lapisan epidermis kulit lengan bagian volar. Reagen alergen pada penelitian ini merupakan protein ikan tongkol yang berasal dari laut Indonesia dan diekstrak dengan buffer fosfat, Profil ekstrak protein menggunakan elektroforesis dan immunoblotting untuk menentukan protein allergen. Sebanyak 15 pita protein terdeteksi pada ekstrak ikan tongkol yaitu protein dengan berat molekul antara 17 sampai 152 kDa. Potensi alergenik terdapat pada pita protein dengan berat molekul antara 12 sampai 50 kDa. Reagen SPT ikan tongkol mempunyai sensitivitas sebesar 81.8% dan spesifitas 100% sehingga disimpulkan bahwa reagen ekstrak ikan tongkol dapat digunakan sebagai reagen skin prick test Kata kunci: Alergi, protein, tongkol, gejala klinis, skin prick test Tuna fish is one of the marine products that can cause allergic. Clinical symptoms of allergic are a bump, swelling, shortness of breath, coughing and anaphylactic shock is the worst symptom. The best medication and treatment is avoiding the consumption of food that could cause allergy. Avoiding consumption of food should be based on an allergy test such as a Skin Prick Test (SPT). SPT using reagent which is applied on the skin of the forearm between the wrist and elbow. The reagent for SPT is a protein solution of tuna which was extracted by phosphate buffer then protein profile was detected using electrophoresis. Immunoblotting was done to determine the molecular weight of the allergen protein. Fifteen protein bands were detected on tuna fish extract; the molecular weight of the protein was obtained between 17 to 152 kDa. Protein allergenic are molecules that have protein bands with a molecular weight between 12 and 50 kDa. Tuna fish extract solution for SPT had a sensitivity is 81.8%, and specificity is 100%, it was concluded that tuna fish reagent could be used as SPT reagent. Keywords: Allergen, protein, tuna fish, skin prick test.

Allergen-specific immunotherapy (ASIT) is a method of specific treatment of atopic dermatitis (AD) which has been used for years in human and veterinary medicine. It is empirically known to be effective in dogs with AD, however, its true effectiveness still seems controversial due to insufficient evidence derived from controlled studies. The purpose of this study was to compare the results of an 8 month ASIT with 2-month symptomatic methylprednisolone treatment in dogs with AD. The third version of Canine Atopic Dermatitis Extent and Severity Index (CADESI-03) was used for the first time for objective evaluation of ASIT efficacy in dogs. 11 atopic dogs, older than 6 months, of various breeds and both sexes, were included in the study. Each dog was initially treated with methylprednisolone over a period of 2 months. After a washout period of 1 month, conventional ASIT with subcutaneous allergen injections was initiated and continued for the next 8 months. CADESI 03 scores were evaluated at regular monthly control visits. In both groups, ≥50% reduction of CADESI-03 score from baseline was recorded in 4/11 dogs (36,4%). A significant effect of ASIT was recorded after 6 months of therapy (P = 0.032). Thus, at least a period of 6 months is recommended before assessing treatment efficacy of ASIT. Methylprednisolone proved to be more efficient in controlling pruritus than ASIT. No remarkable changes in blood biochemical parameters were observed in either group. The results of our study suggest that the effect of 8-month ASIT in dogs with AD is comparable to that of 2-month therapy with methylprednisolone. The obvious safety of long-term ASIT additionally supports the more frequent use of this specific therapy in the treatment of canine AD., Alergen specifična imunoterapija (ASIT) metoda je specifičnoga liječenja atopijskog dermatititsa (AD) koja se godinama primjenjuje u humanoj i veterinarskoj medicini. Iskustveno je poznato da je učinkovita u pasa s AD, ali je njezina učinkovitost još uvijek prijeporna, jer nema dovoljno dokaza proizašlih iz kontroliranih istraživanja. Svrha ovoga istraživanja bila je usporediti rezultate 8 mjesečne ASIT s rezultatima dvomjesečnoga simptomatskoga liječenja AD pasa metilprednizolonom. Treća verzija određivanja stupnja i indeksa jačine atopijskoga dermatitisa u psa (engl. Canine Atopic Dermatitis Extent and Severity Index (CADESI-03)) prviput je bila rabljena za objektivnu prosudbu učinkovitosti ASIT u pasa. Jedanaest atopičnih pasa, starijih od šest mjeseci, različitih pasmina i različita spola bilo je uključeno u ovo istraživanje. Svaki je pas početno bio liječen prednizolonom tijekom dva mjeseca. Nakon jednomjesečne stanke, započeta je uobičajena ASIT sa supkutanom primjenom alergena u trajanju od sljedećih osam mjeseci. CADESI 03 bodovanje bilo je vrednovano prilikom redovitih mjesečnih kontrolnih pregleda. U obje skupine ustanovljeno je smanjenje CADESI-03 bodova ≥50% od bazičnoga u 4 od 11 pasa (36,4%). Značajni učinak ASIT-a bio je ustanovljen nakon šest mjeseci liječenja (P = 0,032). Stoga se procjena učinkovitosti ASIT-a može dati tek nakon liječenja od najmanje šest mjeseci. Metilprednizolon je bio učinkovitiji za suzbijanje svrbeža od ASIT-a. Nije bila ustanovljena značajna razlika u biokemijskim pokazateljima krvi među promatranim skupinama. Rezultati ovoga istraživanja pokazuju da je učinak 8-mjesečne alergen specifične imunoterapije u pasa s atopijskim dermatitisom jednak onome koddvomjesečnoga liječenja prednizolonom. Očita sigurnost dugotrajne ASIT dodatna je potpora sve češćoj upotrebi toga specifičnoga liječenja atopijskoga dermatitisa pasa.

Harmonia axyridis Pallas (azijska božja ovčica) unesena je početkom prošlog stoljeća u SAD i Kanadu, a od 1995. godine u Europu radi biološkog suzbijanja lisnih i štitastih uši. Nova je invazivna vrsta u Europi, koja je vrlo uspješna u borbi protiv lisnih uši. Harmonia axyridis je uzrok tri važna problema: u nedostatku hrane smanjuje brojnosti autohtonih božjih ovčica, u proizvodnji vina mijenja kvalitetu proizvoda te luči hemolinfu koja sadrži alkaloide koji izazivaju alergijsku reakciju u zatvorenim prostorima. U Hrvatskoj je 2010. godine prvi puta utvrđena na području Ratkovice (Pleternica), Kutjeva i Semeljaca. U radu je prikazan pregled literature ove božje ovčice kao alergena u zatvorenim prostorima. H. axyridis prezimljuje u pukotinama, u stijenama, u zatvorenim objektima te ponekada u otpalome lišću. U Sjevernoj Americi i Europi većinom prezimljuje u velikim skupinama od nekoliko stotina ili tisuća u različitim objektima (kuće, škole, uredi, skladišta itd). Kada je ugrožena H. axyridis ispušta hemolimfu iz tibiofemoralnih zglobova, koja sadrži alergene. Kod čovjeka izaziva alergijske reakcije na koži i u dišnom sustavu. Prvi slučaj alergijske reakcije na H. axyridis zabilježen je 1999. kod dvoje odraslih u SAD. Opisani su slučajevi kada kod ljudi izaziva upalu nosne sluznice i otok lica. Pacijenti osjetljivi na alergene žohara također su reagirali na H. axyridis. Pacijenti alergični na H. axyridis mogu imati različite simptome poput astme, konjunktivitisa, upala nosne sluznice, kronični kašalj i urtikarija. Dva su vrhunca alergijskih reakcija na H. axyridis, listopad i studeni kada traže sklonište po objektima i rano proljeće kada se bude. Metode kontrole H. axyridis gotovo i ne postoje. U Europi, Americi i Aziji nije otkriven niti jedan prirodni neprijatelj. Najefikasnije mjere suzbijanja su mehaničke, poput usisavanja skupina, zatvaranje pukotina kroz koje se zavlače u objekte te korištenje zamki koje sadrže feromone. Kao preventivna mjera zaštite u Americi koriste se insekticidi oko objekata u vrijeme okupljanja H. axyridis. Harmonia axyridis Pallas, azijska božja ovčica kao invazivna vrsta postaje sve veći problem te se preporuča informiranje pučanstva o metodama suzbijanja ove nove nepoželjne vrste božje ovčice.

Azijska ovčica (Harmonia axyridis Palls) unesena je početkom prošlog stoljeća u SAD i Kanadu, a od 1995. godine u Europu radi biološkog suzbijanja lisnih i štitastih uši. Danas je invazivna vrsta koja može izazvati smanjenje brojnosti autohtonih božjih ovčica (zbog velikog kapaciteta ishrane lisnim ušima, autohtone božje ovčice ostaju bez hrane, a u nedostatku hrane H. axyridis napada i druge vrste božjih ovčica, jaja leptira i ličinke zlatooka), promjenjuje okus vina (H. axyridis se u jesen nalazi u grozdovima i hrani se sokom grožđa te ako se u tijeku prerade u jednom kilogramu grožđa nađu tri ove božje ovčice mijenja se okus vina), te izazivaju alergijske reakcije kod ljudi u zatvorenom prostoru. Njena hemolimfa sadrži alergene koji u čovjeka izazivaju alergijske reakcije na koži i dišnom sustavu. Krajem listopada H. axyridis migrira prema svijetlo obojenim istaknutim objektima na horizontu sličnim stijenama okrenutim k jugu među kojim prezimljuje. Kroz pukotine i rupe se zavlače unutar objekta. Tako ima dva vrhunca alergijskih reakcija na azijsku božju ovčicu: listopad i studeni, kad traže sklonište po objektima i rano u proljeće, kad se bude. Harmonija ponekad grize ljude izazivajući neugodan osjećaj i crvenilo na mjestu ugriza. Mjera borbe bila bi sprječavanje njenog ulaska u objekte, a vanjska površina objekta može se tretirati repelentima. Nekih mjera kontrole ni nema, a u Europi i Sjevernoj Americi nema prirodnih neprijatelja. Postoje mehaničke mjere borbe poput zamki, usisavanje skupina ili zatvaranje pukotina kroz koje se zavlače u objekte. Nužno je informirati ljude o mogućnosti alergije na azijsku božju ovčicu jer većina ljudi u Hrvatskoj još nije upoznata s dolaskom i proširenjem nove vrste kukca te o njenom štetnom djelovanju na ljude i ekosustav. Također je potrebno nastaviti istraživanja H. axyridis kao alergena te i daljnjim mjerama suzbijanja.

Cilj ovog rada bio je istražiti ulogu interleukina i drugih citokina u imunoreakciji i imunotoleranciji na kontaktni alergen, DNFB, u klasičnoj, stanicama posredovanoj reakciji kasne preosjetljivosti. Analizirali smo ulogu nekoliko različitih citokina, TNF-alpha, IL-6, IL-1, IL-2, i IFN-gamma u indukciji tolerancije na kontaktni alergen dinitro-fluoro-benzen (DNFB). U radu su korišteni CBA sojevi miševa, kod kojih je za indukciju tolerancije i.v. uštrcavan DNFB otopljen u fiziološkoj otopini, a senzibilizacija je provedena nakon sedam dana mazanjem obrijane kože abdomena s DNFB otopljenim u maslinovom ulju. Nakapavanjem 20 mikrolitara DNFB otopljenog u maslinobom ulju 4 dana nakon zadnjeg mazanja, vidjelo se da su miševi postali gotovo kompletno tolerantni na kontaktni alergen DNFB. Pokusi u kojima su primjenjena protutijela na anti-CD4 i anti-CD8 za deleciju pomagačke i citotoksične subpopulacije limfocita T, pokazala su gotovo podjednaku ulogu obje subpopulacije stanica u senzibilizaciji na DNFB, a niti jedno primijenjeno protutijelo nije imalo nikakav učinak na indukciju tolerancije. Intraperitonealno primijenjeni citokini pola sata ili 1 sat nakon i.v. uštrcavanja DNFB osim interleukina 1ß nisu imali signifikantan učinak na indukciju tolerancije. Interleukin 1ß u dvije različite doze (50J i 200J) za 40% odnosno 70% je eliminirao indukciju tolerancije. Tolerancija je također bila oslabljena primjenom LPS. Mjerenjem koncentracije IL-1ß u serumu te supernatantima restimuliranih staničnih kultura iz imuniziranih, normalnih te tolerantnih životinja vidjelo se da je u tolerantnih životinja oslabljeno lučenje IL-1ß koje je normalno prisutno kod senzibiliziranih životinja. U istim uvjetima mjereno je i lučenje IL-4 i IL-10, a rezultati pokazuju da nema bitne razlike između tolerantnih, imuniziranih ili normalnih miševa. Ti podaci sugeriraju da potisnuto lučenje IL-1ß od strane APC stanica može biti razlog uspostavljanja tolerancije u ovom modelu, dok aktivni supresorski mehanizmi ne igraju ili minimalno utječu na ovaj proces.