Back to Search Start Over

Značaj kliničke procene patoloških promena na koži svinja

Authors :
Kureljušić, Branislav
Jezdimirović, Nemanja
Žutić, Jadranka
Milovanović, Bojan
Vasić, Ana
Radanović, Oliver
Savić, Božidar
Kureljušić, Branislav
Jezdimirović, Nemanja
Žutić, Jadranka
Milovanović, Bojan
Vasić, Ana
Radanović, Oliver
Savić, Božidar
Source :
35. Savetovanje veterinara Srbije, Zlatibor, 6-8. septembar 2024
Publication Year :
2024

Abstract

Koža svinja je vitalni organ koji predstavlja fizičku barijeru između unutrašnje i spoljašnje sredine. Osim ove osnovne uloge, koža svinja obavlja i niz drugih važnih fizioloških funkcija. Ključna je uloga kože u termoregulaciji, održavanju balansa elektrolita, sintezi vitamina D, imunoregulaciji, antibakterijskoj zaštiti, sekreciji i ekskreciji, te je organ čula dodira (Zimmerman i sar., 2019). U anatomskom smislu, koža svinja vrlo je slična ljudskoj koži, sastoji se od epidermisa, dermisa i hipodermisa (subkutisa). Epidermis, spoljašnji sloj kože, sastoji se od keratinocita organizovanih u nekoliko slojeva, koji je relativno izražene debljine. Dermis se sastoji se od dva sloja: stratum papillare i stratum reticulare, u kojima se nalazi vezivno tkivo, krvni i limfni sudovi, nervi, holokrine lojne žlezde i apokrine znojne žlezde. U subkutisu svinja, nalazi se vrlo zastupljeno masno tkivo. Koža se smatra najvećim organom u telu svinje. Kod novorođene prasadi, koža čini između 10 do 12% ukupne telesne mase, dok kod odraslih svinja taj procenat iznosi oko 7%. Ova kompleksna struktura kože omogućava svinjama da efikasno regulišu svoje fiziološke procese i da se prilagode različitim uslovima okoline (Zimmerman i sar., 2019). Promene na koži svinja javljaju se relativno često, i najčešće su sekunardnog karaktera, i prate neke infektivne bolesti, ali mogu biti i posledica nekih nutritivnih deficita. Morfološki je vrlo teško razlikovati etiopatogenezu ovih promena, jer su često vrlo slične. Pored toga, njihov značaj je i u tome, što se javljaju uobičajeno pre drugih simptoma bolesti, pa tako mogu imati značaj u ranoj dijagnozi bolesti. Promene na koži svinja posebno se lako mogu uočiti kod belih rasa svinja, što kod pigmentiranih rasa nije slučaj. Imajući u vidu da je koža svinja dobro prokrvljena, boja kože svinja će zavisiti od količine krvi u vaskularnom koritu. Kod stresa, dolazi do povišenja krvnog pritiska i pojave hiperemičnih polja na predilekcionim mestima na koži

Details

Database :
OAIster
Journal :
35. Savetovanje veterinara Srbije, Zlatibor, 6-8. septembar 2024
Notes :
35. Savetovanje veterinara Srbije, Zlatibor, 6-8. septembar 2024, Serbian
Publication Type :
Electronic Resource
Accession number :
edsoai.on1465255074
Document Type :
Electronic Resource