EFFECT OF DIETARY SUPPLEMENTATION WITH Lactiplantibacillus plantarum I ON QUEEN SCALLOP Aequipecten opercularis UNDER SIMULATED CLIMATE CHANGE CONDITIONS

This study examined the effects of dietary supplementation of queen scallop Aequipecten opercularis with an indigenous strain of lactic acid bacteria (LAB), such as Lactiplantibacillus plantarum I previously isolated from its digestive tract, on gut microbial populations and growth rates during cultivation under simulated climate change conditions (pH 7.8, T=16±2°C). After one month of feeding, the results showed a noticeable reduction in aquaculture diseases causing pathogens while maintaining sufficient viable L. plantarum I cells. A higher pH and temperature resulted in higher growth rates, measured by the weight and length of scallops, compared to the control group. The results obtained shed light on the influence of the addition of lactic acid bacteria on the growth of bivalve mollusks under normal and climate change conditions, and provide control of pathogenic microorganisms. In the context of climate change, host-pathogen interactions need to be recognized and put under control by applying natural solutions to minimize the environmental footprint.
U ovoj studiji ispitani su učinci dodataka prehrani češljači Aequipecten opercularis s autohtonim sojem bakterija mliječne kiseline (LAB), kao što je Lactiplantibacillus plantarum I koji je prethodno izoliran iz njegovog probavnog trakta, na populacije crijevnih mikroba i stope rasta tijekom uzgoja pod simulirano promjenjenim klimatskim uvjetima (pH 7,8, T=16±2°C). Nakon mjesec dana hranjenja, rezultati su pokazali zamjetno smanjenje uzročnika bolesti u akvakulturi uz zadržavanje dovoljne količine živih stanica L. plantarum I. Viši pH i temperatura rezultirali su većim stopama rasta, izmjerenom težinom i duljinom školjkaša, u usporedbi s kontrolnom skupinom. Dobiveni rezultati rasvjetljavaju utjecaj dodatka bakterija mliječne kiseline na rast školjkaša u normalnim i klimatskim promijenjenim uvjetima te omogućuju suzbijanje patogenih mikroorganizama. U kontekstu klimatskih promjena, interakcije domaćin-patogen treba prepoznati i staviti pod kontrolu primjenom prirodnih rješenja kako bi se smanjio utjecaj na okoliš.