Moderacijska uloga spola u odnosu između osjetljivosti na odbijanje i depresivnih simptoma u ranoj odrasloj dobi

Dosadašnja istraživanja pokazala su da je osjetljivost na odbijanje prediktor depresivnih simptoma, međutim nije jasno je li spol moderator tog odnosa. Cilj ovog rada bio je longitudinalno ispitati doprinos osjetljivosti na odbijanje depresivnim simptomima studenata i provjeriti moderacijsku ulogu spola u tom odnosu. U petomjesečnom istraživanju u dva vala prikupljanja podataka sudjelovalo je 277 studenata (53 muškarca) od 18 do 29 godina. Rezultati su pokazali da je, uz kontrolu početne razine depresivnih simptoma, osjetljivost na odbijanje bila prediktor depresivnih simptoma studentica nakon pet mjeseci, ali ne i studenata. Studentice osjetljive na odbijanje imale su veći porast depresivnih simptoma u promatranom razdoblju nego studentice manje osjetljive na odbijanje. Rezultati za studentice u skladu su s teorijom osjetljivosti na odbijanje, dok nalaze za studente treba dalje provjeriti.
Previous studies showed that rejection sensitivity is a predictor of depressive symptoms. However, it is not clear whether gender is a moderator in this relation. This study aims to longitudinally examine the contribution of rejection sensitivity to depressive symptoms in university students and the moderating role of gender in that relation. A longitudinal research with a two-wave data collection five months apart included 277 students (53 male) aged between 18 and 29 years. The results showed that, controlling for the initial level of depressive symptoms, rejection sensitivity predicted the level of depressive symptoms after five months in female but not in male students. Females with higher rejection sensitivity showed higher increase in depressive symptoms in a five- -month period than females with lower rejection sensitivity. The results for females are in line with the rejection sensitivity theory, while the results for males require further research.