Fikseri u srednjem vijeku : Umreženost povijesti i književnosti

Otkako se zapad angažirao u Afganistanu, Iraku, a zatim i Siriji, pojmom'fikser'često se označavaju ljudi koji pružaju razne usluge novinarima i stranim vojskama: oni su istovremeno prevoditelji, pregovarači, doušnici, vodiči, vozači, dobavljači, posrednici i aranžeri koji vladaju jezicima i posjeduju višestruke vještine i tehnike preživljavanja u teškim, često po život opasnim situacijama. Glavno područje njihova djelovanja konfliktne su situacije koje iziskuju intervenciju između dvaju međusobno nerazumljivih jezika. Još od srednjega vijeka na fiksere nailazimo u svim situacijama jezičnih susreta: križarskim ratovima, hodočašćima, propovijedima, trgovini, kao i prevodilačkim poslovima. U povijesnom smislu fikser je nevidljivi čovjek (muškarac ili žena): on djeluje iz sjene i ne radi prvenstveno za svoju korist, nego za dobrobit svojih poslodavaca. U ovoj studiji, izvorno napisanoj na francuskom jeziku, autorica Zrinka Stahuljak uranja u povijest srednjovjekovne književnosti kako bi bolje zahvatila i neka itekako aktualna pitanja, koja su svakako kulturološke prirode, ali i ekonomske, političke i etičke, naročito kada govori o konceptima moći i odnosa snaga, te međuljudskim i međudržavnim odnosima.