Relationship of local asymmetries in strength and range of motion of hip and trunk with global asymmetries of power and their impact on performance in change of direction

Asimetrija je do sada bila većinom istraživana iz aspekta sportskih ozljeda. Tek nedavno, odnosi između asimetrija i sportske izvedbe je popularno istraživačko pitanje. Promjena smjera kretanja je krucijalna motorička sposobnost u timskim sportovima na visokoj razini kao što je košarka, no unatoč tome, utjecaj asimetrija na izvedbu promjene smjera kretanja je relativno nepoznata. Također, istraživanja koja su se bavila asimetrijama su se fokusirale na distalne dijelove (koljeno i gležanj) tijela, dok su proksimalni dijelovi (kuk i trup) ostali relativno neistraženi. Četrdeset i tri juniorska i seniorska elitna košarkaša su izmjereni u testovima funkcionalne dužine noge, izometričke jakosti kuka i trupa, pasivnog opsega pokreta kuka i trupa, jednonožnih horizontalnih i vertikalnih skokova te također u testovima promjene smjera kretanja 90/135/180° i T-test. Prosječna vrijednost asimetrija je bila u rasponu od 0,76 % za funkcionalnu dužinu noge pa sve do 40,35 % za gradijent sile tijekom fleksije kuka. Analiza odnosa između lokalnih (kuk i trup) te globalnih (skokovi) asimetrija je pokazala veliki broj značajnih povezanosti (ro = 0,304 – 0,576; p = 0,01 - 0,05). Analiza odnosa između lokalnih (kuk i trup) asimetrija i asimetrija u promjeni smjera kretanja je pokazala nekoliko značajnih povezanosti (ro = 0,312 – 0,402; p < 0,05). Analiza odnosa između globalnih (skokovi) asimetrija i asimetrija u promjeni smjera kretanja je pokazala dvije značajne povezanosti (ro = 0,323; 0,340; p < 0,05). Višestruka regresijska analiza sa šest nezavisnih varijabli je opisala 48 % (R2 = 0.48; p < 0.001) varijance izvedbe u T-testu. Jednostruka regresijska analiza, s nezavisnom varijablom omjera jakosti unutarnje i vanjske rotacije kuka, opisala je 10 % (R2 = 0.10; p < 0.039) varijance izvedbe promjene smjera kretanja za 90°. Višestruka regresijska analiza s tri nezavisne varijable je opisala 30 % (R2 = 0.30; p < 0.001) varijance izvedbe promjene smjera kretanja za 135°. Višestruka regresijska analiza s osam nezavisnih varijabli je opisala 53 % (R2 = 0.53; p < 0.001) varijance izvedbe promjene smjera kretanja za 180°. Višestruka regresijska analiza s četiri nezavisne varijable je opisala 49 % (R2 = 0.49; p < 0.0001) varijance asimetrije promjene smjera kretanja za 90°. Jednostruka regresijska analiza, s nezavisnom varijablom asimetrije opsega pokreta fleksije kuka, je opisala 18 % (R2 = 0.18; p < 0.005) varijance asimetrije promjene smjera kretanja za 135°. Višestruka regresijska analiza s dvanaest nezavisnih varijabli je opisala 76 % (R2 = 0.76; p < 0.0001) varijance asimetrije promjene smjera kretanja za 180°. Rezultati ukazuju na to da su asimetrije zavisne od zadatka i parametra te da korištenje univerzalne asimetrijske granice, kao što je