The House of Anjou-Plantagenet

Kraljevi iz dinastije Anjou-Plantagenet neizostavan su dio proučavanja engleske, ali i zapadnoeuropske povijesti razvijenog i kasnog srednjeg vijeka. Vladavina prvih Plantageneta ostavila je dubok trag na političkim, crkvenim i društvenim institucijama britanskog otoka. Ovaj rad prikazuje na temelju obrade relevantne literature pregled vladavine četvorice Plantageneta s naglaskom na unutrašnja zbivanja Engleskog kraljevstva, poput odnosa kraljevske vlasti s plemstvom i Crkvom te razvoj kraljevskog autoriteta u razdoblju razvijenog srednjeg vijeka. Nakon uvoda slijedi poglavlje u kojem se opisuju okolnosti dolaska Plantageneta na englesko prijestolje. U trećem poglavlju obrađena je vladavina Henrika II, rodonačelnika dinastije AnjouPlantagenet, kao i prikaz najvažnijih državnih reformi vezanih za administraciju, sudstvo i Crkvu. Nekoliko riječi je posvećeno i unutrašnjim obiteljskim neslaganjima koji navješćuju skori raspad Anžuvinskog „Carstva“. Četvrto poglavlje ocjenjuje vlast Rikarda Lavljeg Srca te pruža uvid u sukobljenost tradicionalne i recentnije historiografije u vezi dotičnog vladara. Peto poglavlje dotiče se Ivana Bez Zemlje i znamenite Magne Carte Libertatum, a povezuje ih klasičnim pristupom istraživanja uzroka i povoda određenog povijesnog događaja. Razloge ustanka baruna i donošenja Magne Carte traži se u pogreškama koje je učinio Ivan pri svojoj unutrašnjoj i vanjskoj politici, ali i njegovi prethodnici. Analizom dva članka Velike povelje određuje se njen značaj za temu ovog rada. Konačno, šesto poglavlje istražuje prirodu kraljevske vlasti Henrika III na koju je velik utjecaj imalo recentno proglašavanje Magne Carte, kao i engleski parlament koji svoje korijene nastanka i razvoja vuče u vrijeme vladavine ovog vladara.