Udder morphology in dominant sheep breeds as an indicator of milk production and aptitude for machine milking in Bosnia and Herzegovina

Budući oplemenjivački zahvati s ciljem poboljšanja proizvodnje ovčjeg mlijeka u BIH ovisiti će o kvaliteti procijene količine proizvedenog mlijeka, te kemijskog sastava mlijeka. Nužnost prelaska sa ručne na strojnu mužnju je najveći uzgojni izazov i predstavlja imperativ opstojnosti proizvodnje autohtonih sireva i opstanka mliječnog ovčarstva. Stoga, nužna procjena morfoloških osobitosti vimena dominantnih pasmina ovaca u BIH, značajno bi doprinijela u optimizaciji povoljnih sustava strojne mužjne ovaca. Zbog toga je bitno radi utvrđivanja budućih jasnih selekcijskih kriterija kod dominantnih pasmina ovaca u BIH (kupreške, privorske, stolačke (humske) i vlašićke pramenke), istražiti njihovu proizvodnju mlijeka, analizirati kemijski sastav mlijeka i utvrditi broj somatskih stanica i ukupan broj mikroorganizama u mlijeku. Kako bi odredili njihovu pogodnost za strojnu mužnju izmjerili smo vanjske mjere vimena i ujedno odredili dužinu, promjer i kut koji sisa zatvara sa okomicom vimena. Utvrdili smo laktacijske krivulje procijene proizvodnje mlijeka i laktacijske krivulje procijene kemijskog sastava mlijeka. Prilikom odabira stada na početku laktacije uvažen je kriterij izvornog okolišnog ambijenta koji je utjecao na formiranje pasminskih specifičnosti ovaca. Uzorkovano je po jedno stado od svake pasmine (98 kupreških pramenki, 73 vlašićke pramenke, 100 stolačkih (humskih) pramenki i ukupno 83 privorske pramenke). Sve odabrane ovce su iz ekstezivnog uzgoja, te su ručno mužene. Istraživanjem su obuhvaćene odrasle ovce od druge do pete laktacije. Uz mjerenje tjelesne mase ovaca za vrijeme rane, srednje i kasne laktacije, skupljeni su uporedo i uzorci mlijeka za utvrđivanje fizikalno kemijskih svojstava i ukupnog broja mikroorganizama i broja somatskih stanica u mlijeku, te su mjerene dimenzije vimena. Uzorkovanje je izvršeno u razdoblju od 80.-100. (rana laktacija) dana laktacije, zatim od 140.-160. dana laktacije (sredina laktacije) i u razdoblju od 200.-220. dana laktacije (kasna laktacija). Istražena je prosječna proizvodnja mlijeka, sadržaj masti, proteina, laktoze, suhe tvari, suhe bezmasne tvari, te broj somatskih stanica i ukupan broj mikroorganizama u mlijeku. Od vanjskih mjera vimena analizirani su: širina vimena na spoju, maksimalna širina vimena, širina vimena između baza sisa, maksimalna visina vimena, visina vimena na spoju, visina lijeve cisterne vimena ispod sisnog otvora, visina desne cisterne vimena ispod sisnog otvora, prosječna visina cisterne vimena ispod sisnog otvora lijeve i desne sise, dužina lijeve sise, promjer lijeve sise, dužina desne sise, promjer desne sise, prosjek dužine sisa, prosjek promjera sisa, kut koji lijeva sisa zatvara s okomicom vimena, kut koji desna sisa zatvara s okomicom vimena, te prosjek kutova koje sise zatvaraju s okomicom vimena. Nakon provedenih istraživanja zaključujemo da sve pasmine imaju malu prosječnu proizvodnju mlijeka koja se smanjuje kroz laktaciju, dok udio mliječne masti, proteina i suhe bazmasne tvari raste. Ukupan broj mikroorganizama i broj somatskih stanica u mlijeku kroz laktaciju blago se povećavaju te njihov ukupan broj upućuje na kvalitetu i dobro zdravlje vimena. Sadržaj laktoze u mlijeku je najveći početkom laktacije kada imamo i najveću proizvodnju mlijeka, nakon čega blago pada. Zbog činjenice da su dominantne pasmine ovaca u BIH držane u ekstenzivnim uvjetima s lošim menadžmentom koji se posebice očituje u nekontroliranom pripustu ovnova, sve su imale atipične laktacijske krivulje proizvodnje mlijeka, osim kupreške pramenke. Najbolju procijenu laktacijskih krivulja većine svojstava imao je Guo- Swalve matematički model, jer je imao najveći koeficijent determinacije i najmanji korijen srednje kvadratne pogreške. Male izmjerene dimenzije vimena (dužina i širina vimena), uz mali dio cisterne vimena koji se nalazi ispod otvora sisa i malih kuteva koje sise zatvaraju s okomicom vimena, kod svih istraživanih ovaca, ukazuju na izostanak selekcije na mliječnost. Sve dominante pasmine ovaca u BIH imaju morfološke osobitosti vimena koje su pogodne za strojnu mužnju. Tjelesne mase promatranih pasmina ovaca povećavaju se tijekom laktacije. Future breeding goals needed to increase the sheep milk production in BIH will mainly depend on the quality of estimated milk production and chemical composition of milk. There is an increasing demand to change the milking process from hand milking to machine milking in order to ensure the survival of the autochtonous cheese production and the dairy sheep breeding. Therefore, it is important to define which dairy sheep breeds in BIH have the udder morphology suitable for machine milking. To define the clear selection criterium the dominant dairy sheep breeds in BIH (Kurpes, Privor, Stolac and Vlasic pramenka) their milk production was measured, chemical milk composition, somatic cell count and total bacterial count were analysed. Suitability for machine milking was determind by measurement of the exterior udder measurements together with teat length, width and angle the teat closes with the vertical axis of the udder. Lactation curves for milk production and chemical composition of milk were determined. Heards were chosen based on typical environment of the breed with typical characteristics of particular breed. Kupres breed was measured in one herd with 98 sheep, Vlasic breed was measured in one heard with 73 sheep, Stolac breed was measured in one heard with 100 sheep and Privor breed was measured in one heard with 100 sheep. Body weight was measured three times in lactation were from extensive pasture based environment and were milked by hand. Measurements were made on mature sheep in their second to fifth lactation. Milk yield, chemical composition of milk and udder morphology were measured in early (day 80-100), mid (day 140-160) and late lactation (day 200-220). Measurements were made for milk production, percentage of milk fat, milk protein, lactose, dry matter, total solids non fat, somatic cell count and total bacterial count. External udder measurements consisted of: udder width at connection point, maximum udder width, udder width between teats, maximum udder height, udder height at connection point, left cistern height below teat orifice, right cistern height below teat orifice, aveagecistern height below teat orifice, left teat length, left teat width, right teat length, right teat width, average teat lenght, average teat width, left teat angle, right teat angle and average teat angle. Results of this thesis confirm that all of the analysed breeds have low milk production which is decreasing throughout lactation while the percentage of milk fat, protein and total solid-non fat is increasing. Total bacterial and somatic cell counts in milk are slightly increasing throughout latcation and their concentration shows good udder health. Lactose percentage is the highest in milk during the early lactation when milk production is the highest, while afterwards it is decreasing. Due to fact that all of the investigated breeds were keptin the extensive pasture based conditions in BIH,all had atypical milk production lactation curve. The best lactation prediction model was selected based on the highest coefficient of determination and the lowest root mean square error. The best lactation prediction was achieved with the Guo- Swalve mathematical model. Small udder height and width together with small cistern height below the teat orifice in all dominant sheep breeds in BIH show lack of selection for high milk production. Therefore, we can conclude that all of the dominant dairy sheep breeds in BIH are suitable for machine milking. Body weight in all of the breeds is increasing during lactation.