Razvoj i izgradnja Bjelovara u kartografskim izvorima: od vojne utvrde do slobodnoga kraljevskog grada

Zahvaljujući svojemu istaknutom mjestu u hrvatskoj povijesti, grad Bje lovar tijekom 250 godina svoga postojanja bio je predmetom mnogih kartografskih prikaza koji vjerno svjedoče o njegovu povijesnom kontinuitetu i snažnom kulturnom identitetu. Bjelovar se u kartografskim izvorima prvi put spominje 1639. godine, čak 117 godina prije svoga osnutka. Otada, temeljem mnogih kartografskih izvora, možemo pratiti njegov razvoj od vojne utvrde do slobodnoga kraljevskog grada odnosno do današnjih dana, kada je Bjelovar upravno, gospodarsko i kulturno središte Bjelovarsko-bilogorske županije. Zbog iznimne povijesne uloge kao sjedišta Varaždinske vojne granice odnosno sjedišta županije, Bjelovar možemo detaljno pratiti već od prvih godina njegova postojanja sve do današnjih dana. Spomenuti izvori omogućuju detaljan uvid u izgled i strukturu grada, njegovo širenje i izgradnju, podizanje njegova gospodarstva, rješavanje infrastrukturnih problema, njegovu vezu s okolicom i svakodnevni život njegovih stanovnika. Zbog svega navedenog kartografski prikazi Bjelovara nezaobilazan su povijesni izvor koji svjedoči o njegovu razvoju i bogatom kulturnom naslijeđu koje treba sačuvati za buduće generacije kao važnom dijelu zajedničke baštine. Iz njih se jasno vidi što je to kulturni i povijesni identitet ovoga grada koji bi trebao biti polazišna točka pri određivanju konzervatorske zaštite i planiranja budućeg razvoja. Znanstvena analiza spomenutih kartografskih izvora potvrđuje da je Bjelovar odavno integralni dio europskoga povijesnoga i kulturnog naslijeđa. Ovaj je rad pokušaj autora da okupi sve kartografske izvore za povijest Bjelovara, a njihovom znanstvenom analizom pridonese novim saznanjima o povijesnom razvoju Bjelovara i povijesno-geografskim uvje tima njegova razvoja.
Thanks to its distinguished place in Croatian history, the town of Bjelovar has been the subject of many cartographic outlines during the 250 years of its existence, which faithfully witnesses its historical continuity and strong cultural identity. Bjelovar was mentioned in cartographic sources for the first time in 1639, 117 years before its founding. Since then, based on many cartographic sources, we can follow its development from a military fort to a free royal city or, in other words, until nowadays, when Bjelovar is an administrative, economy and cultural centre of the Bjelovar-Bilogora County. Because of its exceptional historical role as the headquarters of Varaždin military border, being the County seat, we can follow Bjelovar in detail from the first years of its existence until today. The above mentioned sources enable us to see the outlook and structure of the town, its construction and expansion, the rising of its economy, infrastructural problem solving, and its connection with the surroundings and every day life of its citizens. Because of all that is mentioned above, the cartographic outlines of Bjelovar are an unavoidable historical source, which testifies on its development and rich cultural heritage, which needs to be preserved for future generations as an important piece of common heritage. From these you can clearly see what is the cultural and historical identity of this city, which should be a starting point for conservation protection and future development plans. A scientific analysis of the mentioned cartographic resources confirms that Bjelovar has already been a part of European history and cultural heritage for a long time. This paper is the author’s attempt to collect all the cartographic resources for the history of Bjelovar and, by their scientific analyses, contribute to new findings on the historical development of Bjelovar and historical-geographic conditions of its development.