ODNOS IZMEĐU RIZIČNOG I DELINKVENTNOG PONAŠANJA, NEKIH OBITELJSKIH KONTEKSTUALNIH ČIMBENIKA I RODITELJSKIH ODGOJNIH METODA

Ovaj rad imao je dva cilja. Prvi cilj bio je utvrditi postoji li izravan doprinos nekih obiteljskih kontekstualnih čimbenika (obrazovanje roditelja, percipirane materijalne prilike obitelji, učestalost pijenja alkohola roditelja i veličina obitelji) rizičnom i delinkventnom ponašanju djeteta. Drugi cilj rada bio je utvrditi postoji li neizravan doprinos tih obiteljskih kontekstualnih čimbenika rizičnom i delinkventnom ponašanju djeteta preko roditeljskih odgojnih metoda (emocionalna toplina, odbijanje i prezaštićivanje). Istraživanje je provedeno na reprezentativnom uzorku od 887 učenika osnovnih škola (463 dječaka i 418 djevojčica; šestero nije navelo spol) u dobi od 13 i 14 godina. Primijenjene su Skala samoiskaza o rizičnom i antisocijalnom ponašanju, prilagođena verzija upitnika Sjećanja na djetinjstvo (EMBU), te Upitnik sociodemografskih podataka kojim su prikupljeni podaci o obrazovanju roditelja, percipiranim materijalnim prilikama obitelji, učestalosti pijenja alkohola roditelja te veličine obitelji. Podaci su analizirani nizom multiplih regresijskih analiza. Dobiveni rezultati pokazali su da, od četiri mjerena obiteljska kontekstualna čimbenika, tek obrazovanje i učestalost pijenja alkohola roditelja izravno doprinose rizičnom i delinkventnom ponašanju djeteta. Također, rezultati su pokazali da, od tri mjerene roditeljske odgojne metode (emocionalna toplina, odbijanje i prezaštićivanje), jedino percipirano odbijanje roditelja iskazuje medijacijski utjecaj u odnosu između obiteljskih kontekstualnih čimbenika i rizičnog i delinkventnog ponašanja djeteta.
This paper had two aims. The first aim was to examine whether there is a direct contribution of some family contextual factors (parents' education, perceived family financial situation, parental frequency of drinking, and family size) to the risky and delinquent child behavior. The second aim of the paper was to determine whether there is an indirect contribution of these family contextual factors through parental rearing practices (emotional warmth, rejection, overprotection). The study was conducted on a representative sample of 887 elementary school students (463 boys and 418 girls; six students did not specify gender), aged between 13 and 14 years. Participants completed the following questionnaires: Self-report scale of risky and antisocial behavior, Memories of Childhood (EMBU), as well as a sociodemographic questionnaire assessing parents’ education level, perceived family financial situation, parental frequency of drinking and family size. The data were analyzed by a series of multiple regression analyses. The results showed that, out of four family contextual factors, only parents' education and parental frequency of drinking showed a direct contribution to risky and delinquent child behavior. In addition, the results showed that, out of the three parental rearing practices (emotional warmth, rejection and overprotection), only perceived parental rejection had mediational effect on