Back to Search Start Over

Contribution of fruit, vegetables, whole cereals, and legumes to total fibre intake in adult Croatian Dalmatian population

Authors :
Marija Ljubičić
Raquel Guiné
Marijana Matek Sarić
Ivana Lapčić
Source :
Archives of Industrial Hygiene and Toxicology, Repositório Científico de Acesso Aberto de Portugal, Repositório Científico de Acesso Aberto de Portugal (RCAAP), instacron:RCAAP
Publication Year :
2020
Publisher :
Walter de Gruyter GmbH, 2020.

Abstract

There is compelling evidence that fruit, vegetables, whole cereals, and legumes make about 80 % of the total food fibre intake and have a potential to help in the prevention of a number of diseases. The aim of our study was to estimate total fibre intake from consumption of this fibre-rich food, partly reported in our earlier study in Croatian adult population. Current data analysis involved a non-probabilistic sample of 1,034 adult participants from Dalmatia, Croatia who responded to a validated food frequency questionnaire between October 2014 and March 2015. We also analysed the sales data obtained from three shopping centres in the Zadar area (Croatian coast) to establish a list of most frequently bought fruit, vegetables, whole cereals, and legumes and to calculate dietary fibre (DF) intake for each of the top-selling items and conversion factors for each food group. We then used these conversion factors to calculate individual total fibre intake (TFI) in our population. It was 11.4 g per person per day, which is less than half the recommended dietary requirements. On average, respondents reported to consume one piece of fruit and one meal of vegetables a day, which is less than half the daily recommendation for either. 25.8 % of respondents reported no consumption of whole cereals at all, and only 0.2 % of the population consumed the recommended 3-5 servings of whole grains or legumes a day. We also observed significantly higher consumption of fruit and whole grains/legumes in women than men. Our findings alert to poor dietary fibre intake in Croatian adult population, which is similar to other western countries and points to issues deeply rooted in these economies. However, our findings may be either an over- or under-estimation and need to be verified through longitudinal research on a wider sample using more precise tools.Postoje uvjerljivi dokazi da su voće, povrće, cjelovite žitarice i mahunarke glavni izvori prehrambenih vlakana iz hrane, tj. čine oko 80 % ukupnog unosa prehrambenih vlakana i mogu potencijalno pomoći u prevenciji mnogih bolesti. Cilj naše studije bio je procijeniti ukupni unos vlakana konzumacijom hrane koja predstavlja glavne izvore prehrambenih vlakana. Dio podataka objavljen je u našoj ranijoj studiji za odraslu hrvatsku populaciju. Konkretna analiza podataka uključivala je uzorak od 1.034 odrasla ispitanika u Dalmaciji u Hrvatskoj koji su odgovorili na validirani upitnik o frekvenciji unosa hrane bogate vlaknima između listopada 2014. i ožujka 2015. Također, analizirali smo i uspostavili popis najčešće kupljenog voća, povrća, cjelovitih žitarica i mahunarki u trima trgovačkim centrima na području grada Zadra (hrvatska obala). Na osnovi dobivenih podataka za svaki smo pojedinačni proizvod izračunali čimbenik pretvorbe te ga procijenili za pojedinu skupinu hrane: voće, povrće, cjelovite žitarice i mahunarke. Dobivene čimbenike pretvorbe te podatke iz ankete upotrijebili smo za izračun ukupnog unosa vlakana (TFI) za našu ispitivanu populaciju, i on je iznosio 11,4 g po osobi dnevno, što je samo polovica preporučenih prehrambenih potreba. U prosjeku su ispitanici izvijestili da konzumiraju jedan komad voća i jedan obrok povrća dnevno, što je manje od polovine dnevne preporuke za oba izvora. Četvrtina ispitanika (25,8 %) izvijestila je da uopće ne konzumira cjelovite žitarice, a njih samo 0,2 % konzumiralo je preporučenih 3 – 5 obroka cjelovitih žitarica ili mahunarki dnevno. Također smo uočili značajno veću konzumaciju voća i cjelovitih žitarica/mahunarki kod žena u odnosu na muškarce. Naša otkrića upozoravaju na nedovoljan unos prehrambenih vlakana u odrasloj populaciji u Dalmaciji u Hrvatskoj, što je slično nalazima iz drugih zapadnih zemalja te upućuje na duboko ukorijenjene probleme u tim gospodarstvima. Međutim, naša otkrića mogu biti ili precijenjena ili podcijenjena, stoga ih je potrebno potvrditi novim longitudinalnim istraživanjima na širem uzorku, koristeći se preciznijim alatima.

Details

ISSN :
18486312
Volume :
71
Database :
OpenAIRE
Journal :
Archives of Industrial Hygiene and Toxicology
Accession number :
edsair.doi.dedup.....ed52bd72a122d479b4ec6b5f43f9fcc9
Full Text :
https://doi.org/10.2478/aiht-2020-71-3305