Tree-Ring Chronology of Pedunculate Oak (Quercus robur) and its Potential for Development of Dendrochronological Research in Croatia

We present the local tree-ring chronology of pedunculate oak (Qercus robur) from Kobiljak near Zagreb, Croatia (16º09’ E, 45º49’ N, 140 m a.s.l.). The chronology is based on 17 trees and is 127 years long and covers the period of 1883-2009. The well replicated part of the residual version of the ARSTAN chronology with SSS>0.80 (interval of 88 years, period 1922-2009) was used for dendroclimatological analysis, which showed that June precipitation has positive and temperature has negative effect on tree-ring variation. Comparison with 40 available oak chronologies from the surrounding countries confi rmed its good teleconnection with 2 local oak chronologies from Austria, 2 from Hungary, and 3 from Slovenia. It also exhibits good heteroconnection, i.e. similarity with chronologies of beech (Fagus sylvatica), from various sites in Slovenia. The similarities can be ascribed to response to common climatic factors. The results indicate that the chronology could be a good reference point for constructing a longer regional chronology in Croatia and surrounding countries, which could be used for different purposes including dating of objects of cultural heritage.
U radu je predstavljena lokalna kronologija godova hrasta lužnjaka (Qercus robur) iz Kobiljaka pokraj Zagreba, Hrvatska (16º09’ E, 45º49’ N, 140 m n.m.). Temelji se na 17 stabala i obuhvaća 127 godina, i to razdoblje od 1883. do 2009. Za dendroklimatološku analizu primijenjen je optimalan replicirani dio rezidualne inačice kronologije ARSTAN sa SSS>0,80 (dužina 88 godine, razdoblje 1922. – 2009.). Analiza je pokazala pozitivan učinak lipanjskih oborina na promjene širine godova, dok je učinak temperature u istome mjesecu negativan. Usporedba s 40 dostupnih hrastovih kronologija iz okolnih zemalja potvrdila je telekonekciju s dvije lokalne kronologije hrasta iz Austrije, dvije iz Mađarske i tri iz Slovenije. Ona također pokazuje dobru heterokonekciju, tj. sličnost s kronologijama bukve (Fagus sylvatica) s različitih staništa u Sloveniji. Sličnosti se mogu pripisati odgovoru na zajedničke klimatske čimbenike. Rezultati upućuju na zaključak da ta kronologija može biti dobro polazište za izradu dulje regionalne kronologije hrasta u Hrvatskoj i susjednim državama, koja bi onda mogla imati različite namjene, uključivši i datiranje objekata kulturne baštine.