Medijska pismenost učenika osmih razreda u Zagrebu

Za kvalitetan suživot s medijima danas su osobito potrebne vještine medijske pismenosti. Pritom medijska pismenost podrazumijeva pristup medijima, analizu, vrednovanje i stvaranje medijskih sadržaja (Aufderheide, 1992). Za medijsko opismenjivanje djece ključno je medijsko obrazovanje. U hrvatskom se obrazovnom sustavu medijsko opismenjivanje ostvaruje kroz medijsku kulturu, jednu od sastavnica predmeta Hrvatski jezik, od prvog do osmog razreda. Iako je medijska kultura prisutna u nastavi Hrvatskoga jezika već dugi niz godina, ovo je tek prvo istraživanje o medijskoj pismenosti učenika osnovnih škola u Hrvatskoj. Istraživanje je provedeno na 1000 učenika osmih razreda na području grada Zagreba i pokazalo je da ti učenici posjeduju srednju razinu medijske pismenosti, pri čemu su najslabiji rezultati zabilježeni u području analiziranja i kritičkog vrednovanja te stvaranja medijskih sadržaja.
For quality co-existence with the media, it is essential to possess knowledge and skills on how to use, analyse, critically assess and create media content (Aufderheide 1992), i.e. media literacy skills are required. In Croatia media education takes place primarily through the first language classes, i.e. through media culture, which is one of the components of the Croatian language subject in primary school from first to eighth grade. Although media culture has been present within the Croatian language subject for many years already, to this day, no research study on media literacy of children in primary schools has been conducted. In this research, media literacy testing was conducted among 1000 eight-grade students in Zagreb. The research has shown that students possess a medium level of media literacy, with the lowest results being recorded in the field of analysis and critical evaluation as well as in the field of creation of media content.