Izgledi političkoga: O Europi, građanskome ratu i kraju suverenosti

Autor u članku nastoji obrazložiti temeljnu postavku o Europi na ishodu ideje moderne suverenosti naroda kao prijelazu iz paradigme konstitutivne u destitutivnu moć. To istodobno pretpostavlja filozofijsko- političko razumijevanje razloga zašto se Europska unija nalazi nužno u trajnoj krizi vlastita djelovanja. Budući da nemogućnost konstrukcije "političkoga naroda" (demos) proizlazi iz slabosti "civilne religije slobode", susrećemo se s diobom na dvije Europe unutar formalnoga okvira demokracije: zapadna ili liberalno-demokratska Europa nastoji spasiti duh univerzalnosti, a istočna ili autoritarno-demokratska uspostavlja svoju novu moć na pretpostavkama povratka suverenosti nacije-države, rastakanja sekularnosti i odbacivanja multikulturalizma. U kritičkoj analizi Agambenove teorije o stasisu ili građanskome ratu kao "novoj političkoj paradigmi" pokazuje se da ono što se zbiva "danas" u ideji političkoga nije više pitanje o slobodi događaja "nadolazeće zajednice". Umjesto toga na djelu je moć bez vladavine "naroda", država bez suverenosti i nastanak izgleda "globalnoga građanskoga rata" u situaciji kada se život razdvaja na političko upravljanje "krizom" i preživljavanje u globalnome poretku entropije.