Socijal capital and online identity: connection of social capital and self-presentation in cyberspace

Svakodnevno korištenje društvenih mreža kod velikog je broja ljudi otvorilo novu „pozornicu“ za predstavljanje slike o sebi i izgradnju identiteta. Cilj rada je istražiti postoji li povezanost između socijalnog kapitala i načina samopredstavljanja (izražavanja identiteta) na društvenim mrežama. Za potrebe istraživanja kreirano je šest instrumenata pomoću kojih je mjeren socijalni kapital, elementi samopredstavljanja te sociodemografske karakteristika ispitanika. Istraživanje je provedeno online anketnim obrascem na prigodnom uzorku od 301 ispitanika. Pronađeni su neki zanimljivi i vrijedni rezultati koji govore u prilog osnovnoj hipotezi rada, točnije povezanosti socijalnog kapitala i online identiteta. Ispitanici koji vole društvene mreže jer ih više ljudi može primijetiti imaju viši socijalni kapital od onih koji tvrde da se to ne odnosi na njih. Zatim, ispitanici koji koriste vlastitu sliku kao profilnu, koji su ispunili tekstualni dio profila, te koji dijele informacije o svom religijskom uvjerenju i političkoj orijentaciji imaju viši socijalni kapital od onih koji ti ne čine. Konačno, rezultati pokazuju da ispitanici koji dijele lokacije poznatih mjesta koje posjete, koji ističu brandove i proizvode koje cijene, te koji objavljuju na mreži knjige koje pročitaju imaju veći socijalni kapital od onih koji to ne čine. For a large number of people, everyday use of social networks has opened a new “stage” of self-presentation and identity creation. This paper aims to prove whether there is a connection between social capital and some forms of self-presentation (expression of identity) on social networks. For the purposes of the research, six instruments were created in order to measure social capital, elements of selfpresentation and socio-demographic characteristics of the respondents. The survey was conducted via online survey on a sample of 301 respondents. Some interesting and valuable results have been found that support the basic hypothesis of the paper, more precisely the connection between social capital and online identity. Respondents who like social networks because more people can notice them have higher social capital than those who claim that it does not apply to them. Furthermore, respondents who use their own image as a profile picture, who have completed the textual section of the online profile and who share information about their religious beliefs and political orientation, have higher social capital than other. Finally, the results show that respondents who share locations of famous sites they have visited, who point out brands and products they like, and who publish online books that they have read, have greater social capital than those who don’t do such practices.