Preliminarna analiza valjanosti različitih verzija Testa kognitivne refleksivnosti (CRT) i različitih načina bodovanja CRT-a na hrvatskom uzorku

Test kognitivne refleksivnosti dizajniran je za mjerenje tendencije da se nadjača snažan intuitivan, ali pogrešan odgovor i da se dodatno angažira u refleksiji o postavljenom problemu te iznađe točan odgovor. Iako relativno često korišten u istraživanjima rasuđivanja i odlučivanja, njegov opseg i detaljnije karakteristike nisu dovoljno istražene. Cilj ovog istraživanja jest preliminarna analiza valjanosti različitih verzija CRT-a i različitih načina bodovanja CRT-a. U istraživanju su sudjelovali kandidati koji su prolazili standardan selekcijski postupak kompanije koja se bavi poštanskim i logističkim uslugama. Primijenjen je originalni test kognitivne refleksivnosti (CRT3) i verzija CRT-a od četiri dodatne čestice, te su ispitane osnovne psihometrijske karakteristike CRT3, CRT4 te duže verzije testa (CRT7) dobivene kombinacijom triju originalnih i četiriju dodatnih čestica. Primijenjena su četiri načina bodovanja: standardan (CRT-standard) ; proporcija intuitivnih odgovora u ukupnom broju netočnih odgovora (CRT- proporcija intuitivnih) ; bodovanje samo neintuitivnih odgovora (neovisno o točnosti ; CRT-refleksija) ; proporcija točnih odgovora u ukupnom broju neintuitivnih odgovora (CRT-izračun). Provedena je korelacijska analiza kojom je ispitana povezanosti između različitih tehnika bodovanja mjere kognitivne refleksivnosti, kao i njihove povezanosti s mjerama kognitivnih sposobnosti (D70 i TOS-V) te Cattelovog primarnog faktora rasuđivanja (faktor B Upitnika šesnaest faktora). Sve tri verzije CRT-a pokazale su se kao teški testovi s pozitivno asimetričnom distribucijom točnih rezultata. Intuitivni odgovori predstavljaju modalan odgovor na svakoj od 7 čestica izuzev jedne. Kada se raspravlja o različitim tehnikama bodovanja uratka na CRT-u, rezultati su u skladu s dosadašnjim istraživanjima koja ukazuju da su CRT-standard i CRT-refleksija (kao mjera invertna CRT-proporcija intuitivnih) značajno povezani. Također, mjera CRT- proporcija intuitivnih visoko korelira s mjerom CRT- refleksija, ali je u gotovo nepostojećoj korelaciji s CRT-standard. Ovaj obrazac korelacija daje početne dokaze o mogućim razlikama u strukturi i opsegu navedenih mjera. CRT-refleksija i CRT-izračun u značajnim su korelacijama s CRT- standard, ali u gotovo nepostojećim međusobnim korelacijama (uz izuzetak kod CRT7 – značajna, ali niska povezanost). To je također u skladu s istraživanjima koja sugeriraju da rješavanje CRT problema uključuje dva uvelike nepovezana, ali podjednako važna koraka koji zahtijevaju različite sposobnosti. Za uspješno rješavanje CRT problema u prvom koraku potrebna je refleksija kako bi se prepoznala pogrešnost intuitivnih odgovora, a u drugom koraku i sposobnost izračunavanja točnog odgovora, pri čemu te sposobnosti mogu biti međusobno neovisne. Usto potvrđena je i povezanost mjera CRT-standard i CRT-izračun s mjerama kognitivnih sposobnosti te Cattelovim faktorom rasuđivanja, dok nije dobivena povezanost CRT- refleksija s mjerama kognitivnih sposobnosti te Cattelovim faktorom rasuđivanja (uz izuzetak niske, ali značajne korelacije TOS-V i CRT4- refleksije).