Utjecaj postupka ekstrakcije na sastav i količnu fenolnih spojeva kadulje

Istraživan je utjecaj klasične ekstrakcije te ekstrakcije potpomognute ultrazvukom na sastav i udio fenolnih spojeva kadulje u ovisnosti o vrsti i polarnosti ekstrakcijskog otapala (voda, 30, 50 i 70 % vodene otopine etanola i acetona), temperaturi (60 i 90 °C), vremenu ekstrakcije (30, 60 i 90 min) kod klasične ekstrakcije te snazi ultrazvuka (100 i 400 W), vremenu ekstrakcije (1 do 40 min), amplitudi (20, 60 i 100 %), temperaturi (40 do 60 C) kod ekstrakcije potpomognute ultrazvukom. Optimalni uvjeti ekstrakcije definirani su na temelju masenog udjela fenolnih spojeva. Najbolji ekstrakcijski kapacitet kod klasične ekstrakcije i ekstrakcije potpomognute ultrazvukom primjenom ultrazvučne kupelji postignut je uz upotrebu 30 % vodene otopine etanola pri temperaturi od 60 °C kroz 30 minuta, a primjenom ultrazvučne sonde izlazne snage 400 W, promjera sonde 22 mm, amplitudi 100 % kroz 11 minuta također uz upotrebu 30 % vodene otopine etanola. U svim ekstraktima kadulje neovisno o uvjetima ekstrakcije ili lokaciji uzgoja u najvećem udjelu zastupljena je ružmarinska kiselina i luteolin-3-glukuronid dok su ostali fenolni spojevi zastupljeni u značajno nižim udjelima. U usporedbi s klasičnom ekstrakcijom, ekstrakcija potpomognuta ultrazvukom se pokazala značajno učinkovitijom (ekstrakcijski kapacitet povećao se oko 20 %, a vrijeme ekstrakcije skratilo tri puta). U drugom djelu rada istraživan je utjecaj lokacije uzgoja (Pag, Pirovac, Brač, Lošinj) na sastav i udio fenolnih spojeva kadulje, a ekstrakcija je provedena pri optimalnim uvjetima definiranim u prvom dijelu istraživanja. Najveći udio fenolnih spojeva oderđen je u kadulji s otoka Paga, te je utvrđeno da lokacija uzgoja ima značajan utjecaj na količinu fenolnih spojeva kadulje.