Uredsko poslovanje u Hrvatskoj – stanje stvari

Sve do 1. siječnja 2010. g. u Republici su Hrvatskoj na snazi bili propisi o uredskom poslovanju iz doba socijalizma, prema kojima se svi akti organa uprave evidentiraju u urudžbenom zapisniku i upisniku predmeta upravnog postupka, po sistemu klasifikacijskih oznaka i urudžbenih brojeva. Većina tijela državne uprave i tijela s javnim ovlastima u RH, počev od Hrvatskoga sabora i Vlade RH, funkcionira u svijetu klasičnih, papirnih, dokumenata. Propisi o uredskom poslovanju s kraja 1980-ih omogućili su korištenje e-urudžbenog zapisnika (baze podataka). Nova uredba donesena 2009. g. u bitnom se ne razlikuje od starih propisa, te nema razdoblja prihvaćanja novosti koje u načelu rezultira pogoršanjem brige o spisima. Novost je elektroničko uredsko poslovanje za koje se tek stvara neophodni pravni okvir, sa ciljem da tijela državne uprave u sljedećih nekoliko godina u potpunosti prijeđu s papirnatog na elektroničko poslovanje. Pitanje je koliko će, i kada, prelazak uprave na e-poslovanje dovesti do stvarnog poboljšanja uredskog poslovanja: autentičnih, vjerodostojnih, sačuvanih, dostupnih i lako pretraživih spisa. RH je od 1990. g. samostalna država, no brojne reorganizacije uprave u načelu nisu dovele do boljeg i učinkovitijeg rada. Najteže posljedice ostavlja navika da se problemi, osobito nepopularni zahvati, odgode za neko “bolje vrijeme”. Dodatnu težinu daje ekonomska kriza koja traje već skoro četvrt stoljeća, te Domovinski rat i njegove posljedice. Na stanje uredskog poslovanja u Hrvatskoj utječe i, u arhivistici, neproučeni fenomen velikih promjena državnog uređenja u 20. stoljeću. 1918., 1941., 1945. i 1990. godine nastajale su nove države koje su se nastojale ograditi od prethodnih i krenuti ab ovo. Za svaku je novu vlast karakteristično početno lutanje i nesnalaženje u uredskom poslovanju. Gospodarska kriza u Hrvatskoj uzima svoj danak, te zaposlenost osobe od nečega što se podrazumijeva postaje privilegij. E-uprava, nabavka hardvera i softvera, edukacija djelatnika tijela s proračuna nisu besplatni. Nitko ne dovodi u pitanje da u kriznim vremenima prioritet imaju zdravlje i zaposlenosti stanovnika, a ne elektronički potpis ili usklađenost e-dokumenta s MoReq2. Siromašno stanovništvo nije u stanju kupiti osobna računala kako bi se s upravom dopisivalo putem e-maila. RH je od bivše SFRJ „naslijedila“ loš stav prema uredskom i arhivskom poslovanju. Ustav posebice štiti stvari od osobitog kulturnoga i povijesnoga značenja, no nema razvijene svijesti da je današnje tekuće gradivo budući spomenik kulture. Za izgradnju demokratske države i ostvarenje Ustavom garantiranih prava građana Hrvatske neophodno je uređeno i uredno uredsko poslovanje. Uredno uredsko poslovanje nije uzročno-posljedično vezano s tehnologijom izrade i transmisije dokumenata, ali je posljedica svjesnosti svih sudionika u procesu o potrebi i nepohodnosti urednog obavljanja svih propisanih obveza i zadaća. Promjene tehnologije, do sada, u povijesti čovječanstva nisu automatski dovodile do promjene svijesti.