Morfološka, pomološka i genetska varijabilnost genotipova divlje ruže (Rosa canina L.)

Ciljevi ovog istraživanja su sljedeći: utvrditi razinu varijabilnosti unutar i između populacija divlje ruže iz različitih regija na osnovi morfoloških, pomoloških i genetih analiza ; na tri generativna potomstva analizirati morfološku, pomološku i genetsku varijabilnost između i unutar potomstava. U ovom istraživanju, radi procjene morfološke, pomološke i genetske varijabilnosti, korišteno je 57 autohtonih primki - genotipova divlje ruže (Rosa spp.). Za dio istraživanja in situ analizirane su 24 primke iz tri regije: brdsko planinska, kontinentalna i mediteranska. Kao dio istraživanja ex situ, analizirane su 33 primke triju elitnih biljaka porijeklom iz Korčule (P1), Malešnice (P2) i Prigorja Brdovečkog (P3). Morfološke analize za mjerenje trnovitosti izvršene su uzorkovanjem izbojaka krajem kolovoza ili početkom rujna 2008. i 2010. godine (sa svake primke po dva izbojka, sa svakog izbojka po dva uzorka dužine 10 cm na gornjoj i donjoj trećini). Morfološka analiza promjera cvijeta izvedena je u vrijeme cvatnje 2013. godine pri čemu je sa svake biljke uzorkovano po 10 cvjetova. Za pomološke analize su 2010. i 2012. godine slučajnim odabirom unutar populacija izdvojene 1, 2 ili 3 primke, a sa svake primke oko 80 plodova (uzimanje uzoraka plodova provedeno je krajem kolovoza ili početkom rujna u vrijeme dozrijevanja). Od pomoloških svojstava mjerena su: dužina ploda (mm), širina ploda (mm), masa ploda (g), masa mesa ploda (g), randman mesa (%), indeks oblika ploda i ukupna suha tvar (%). Genetska varijabilnost in situ i ex situ analizirana je primjenom 6 polimorfnih SSR (Simple Sequence Repeats) markera. Uzorkovanje biljnog materijala za genetske analize provedeno je u kolovozu 2008., istovremeno s uzorkovanjem biljnog materijala za morfološke i pomološke analize. Na svim genotipovima za ekstrakciju DNA uzimani su mladi listovi s vrhova mladica i čuvani do postupka liofilizacije te pohranjeni do izolacije DNA na -80°C. Izolacija i pročišćavanje genomske DNA divljih ruža izvršena je prema protokolu po modificiranoj metodi prema Doyle & Doyle-u (1990.). Za identifikaciju genotipova i utvrđivanje genetske raznolikosti korišteni su mikrosateliti odnosno SSR (Simple Sequence Repeat) markeri. Morfološke i pomološke analize otkrile su značajnu varijabilnost in situ i ex situ populacija za važna agronomska svojstva. Velika fenotipska plastičnost morfoloških i pomoloških svojstava rezultat je utjecaja ekoloških čimbenika i nasljednih svojstava. U istraživanju genotipa in situ, najveća varijabilnost svojstava utvrđena je u kontinentalnom području. Većina agronomski značajnih svojstava ističe se za genotipove RC35 i RC52. Analiza pomoloških karakteristika ex situ populacija generativnih potomaka omogućila je potpuno odvajanje samo P1 populacije mediteranskog podrijetla. Najveća varijabilnost kao i najpoželjnija agronomska svojstva zabilježene su u populaciji P3. Genetska analiza dokazala je taksonomski status genotipova hrvatskih divljih ruža i utvrdila razinu polimorfizma i stupanj genetske udaljenosti između hrvatskih genotipova. Dobiveni rezultati u skladu su s istraživanjima ove i srodnih vrsta i mogu se koristiti kao podloga za daljnja istraživanja o razmnožavanju za razvoj i uzgoj novih sorti i hibrida pasje ruže.