Politički ekonomski ciklusi s fiskalnoga i monetarnoga aspekta

U doktorskoj disertaciji istraženo je postojanje fiskalnih i monetarnih političkih ciklusa u deset europskih zemalja: Češkoj, Slovačkoj, Rumunjskoj, Bugarskoj, Poljskoj, Hrvatskoj, Njemačkoj, Francuskoj, Švedskoj i Norveškoj u vremenskom razdoblju od 1995. do 2015. godine. U teorijskom dijelu disertacije definirane su modelske postavke ciklusa te su obrađene karakteristike i determinante fiskalnih i monetarnih političkih ekonomskih ciklusa. Pri analizi determinanta fiskalnih političkih ciklusa, teorijski su prikazana područja fiskalne transparentnosti, proračunskih institucija i međunarodna uloga u smanjenju ciklusa i održanju fiskalne konsolidacije. Pri analizi determinanta monetarnih političkih ciklusa analizirana je uloga središnje banke i njezine komponente zakonske i stvarne neovisnosti te uloga režima deviznog tečaja u sprječavanju generiranja monetarnih političkih ciklusa. U empirijskom dijelu disertacije dinamičkim panel modelom potvrđena je fiskalna ekspanzija koja se pokazuje u kreiranju deficita proračuna i tekućih rashoda te monetarna restrikcija koja se pokazuje u smanjenju primarnog novca i smanjenju plasmana banaka. Rezultati istraživanja potvrđuju kreiranje deficita i povećanje tekućih rashoda u predizbornom razdoblju. U istom razdoblju rezultati istraživanja pokazuju monetarno sustezanje primarnog novca. U postizbornom razdoblju pronađeni su tragovi smanjenja bruto domaćeg proizvoda. Utjecaj fiskalne transparentnosti na proračunski saldo empirijski je potvrđen, u predizbornom razdoblju zemlje nižeg stupnja fiskalne transparentnosti bilježe viši deficit proračuna u odnosu na zemlje višeg stupnja. Utjecaj neovisnosti središnje banke na novčanu ponudu M1 nije potvrđen. Isto tako, analizom regulatornog okvira proračuna i središnje banke izdvojena su određena zakonska odstupanja u obuhvatu i implementaciji provedbe zakona u deset navedenih europskih zemalja.