Turizam i slobodno vrijeme: mogućnosti i načini provođenja

U članku se analiza bit odnosa slobodnog vremena i turizma, jer su oni nedjeljiva cjelina. Bez slobodnog vremena nema putovanja ni turizma. Prema mnogim definicijama turizma implicite je definirano i slobodno vrijeme, jer one uvijek ističu privremeno kretanje i boravljenje izvan domicila u kojem se ostvaruju razne aktivnosti što nisu vezane za zarađivanje, a to su zabava, rekreacija, neobvezatno učenje i druge aktivnosti slobodnog vremena. Pedagogija slobodnog vremena zainteresirana je za turizam jer je on jedan od funkcionalnih čimbenika odgoja i obrazovanja. Programi školskih izleta i ekskurzija ujedno su svojevrsni turistički programi koji imaju nezamjenjivu ulogu i mjesto u sustavu izvanškolskih odgojno-obrazovnih aktivnosti škole. Oni omogućavaju korištenje neposrednih izvora znanja koja su nužna i bitna za kvalitetan odgoj i obrazovanje. Uza sve uvažavanje suvremene, visoko sofisticirane nastavne tehnologije (audio i videosredstva, a napose kompjutera), njome ipak u zatvorenim prostorima nije moguće dočarati, oprimjeriti i zamijeniti značajne izvore znanja iz neposredne stvarnosti. Njima se, prije svega, stječe neposredno osobno iskustvo, tj. provjeravaju i primjenjuju informacije i znanja dobivena u školi, ponajviše iz područja prirodoslovlja, zemljopisa, povijesti, povijesti umjetnosti, jezične izobrazbe itd. Suvremeni turizam obilježavaju prvorazredni odgojno-obrazovni i interkulturalni zahtjevi i funkcije jer se od svih koji u njemu na bilo koji način aktivno sudjeluju, zahtijeva mnogo kulturne svijesti i posebnih znanja i toliko ih kulturno obogaćuje da pretpostavlja i stvara posebnu turističku kulturu koja je ujedno i kultura provođenja slobodnog vremena. Pedagoška bit i značenje turizma, jednostavno kazano, zrcali se u načelu: »Putuj da bi učio – uči da bi putovao«.