Utjecaj konzervacijske obrade tla na pojavnost korova u kukuruzu u uvjetima klimatskih promjena

Konzervacijski sustavi na različite načine utječu na ublažavanja klimatskih promjena uz pozitivan utjecaj na produktivnost biljne proizvodnje. Istraživanje s konzervacijskim sustavima obrade tla i kalcizacijom provedeno je 2021. godine u Čačincima (17.86336 E, 45.61316 N, n.v. 111 m). Poljski pokus postavljen je po split plot eksperimentalnom dizajnu u tri ponavljanja s glavnim tretmanom obrade tla: ST (konvencionalna s oranjem), CTD (konzervacijska duboka, obrada rahljenjem do 30 cm s minimalno 30 % žetvenih ostataka na površini) i CTS (konzervacijska plitka, obrada do 10 cm s minimalno 50 % žetvenih ostataka na površini) s podtretmanom kalcizacija. Uzorkovanje korova provedeno je dva puta (fenofaza V10 i R5). Ocjena pokrovnosti vršila se metodom vizualne procjene, a brojnost i nadzemna biomasa korova utvrđivala se brojanjem pojedinačnih vrsta. Dominantne korovne vrste bile su Ambrosia artemisiifolia L., Calystegia sephium (L.) R. Br. i Echinochloa crus-galli (L.) PB. Svi istraživani parametri zakorovljenosti u prosjeku su bili najmanji na kalciziranim tretmanima, a statistički značajan utjecaj utvrđen je za broj korova u V10 i pokrovnost u fenofazi R5 na kalcizaciji. Obrada tla značajno je utjecala na pokrovnost korova u R5, a najmanja je bila na CTD (24, 67 %). CTS tretman rezultirao je najvećim brojem korova (24 m-2), biomasom (134, 43 g m-2) i pokrovnosti (69, 84 %) ali bez statistički zanačajnih razlika u odnosu na ST i CTD te su se konzervacijski sustavi obrade u ovom istraživanju pokazali održivim u pogledu gospodarenja korovima.