Studija slučaja: naselje Retkovec kao primjer hitnog planiranja u 2. polovici 20. stoljeća

Druga polovica 20. stoljeća razdoblje je procvata humanističkog pristupa urbanom planiranju, a obnova nakon potresa u Skopju 1963. ogledni je primjer cjelovite i promišljene urbane obnove nakon prirodne katastrofe. Sudjelovanje uglednih stručnjaka i međunarodnih organizacija u obnovi Skopja zasluga je jugoslavenske uloge u Pokretu nesvrstanih zemalja, koja mu je omogućila da postane grad međunarodne solidarnosti. Samo godinu kasnije, 25. listopada 1964., Zagreb je pogodila razorna poplava. Iduće, 1965. godine donesen je GUP u koji je uključena i izgradnja potpuno novog naselja – Retkovca, planiranog slijedom iskustva obnove Skopja. Prikaz izgradnje Retkovca, kao primjera na kojem se princip globalne solidarnosti prenosi u manje, lokalno „mjerilo” jugoslavenske multinacionalne zajednice, tema je ovoga izlaganja.