Geomorfološki čimbenici formiranja tla na otoku Visu

Površinom od 89, 7 km2, otok Vis deveti je po veličini otok u Jadranskom moru. Pripada skupini srednjodalmatinskih otoka, a od kopna je udaljen oko 45 km. Morfološki, na otoku Visu razlikujemo tri hrbata i dvije udoline (sa krškim poljima) između njih. Simetričnu antiklinalu pružanja približno istok zapad izgrađuju kredne karbonatne naslage, klastične naslage s gipsom i anhidritom, spiliti, dijabazi, piroklastiti trijaske starosti, te kvartarni pokrov. Na tektonski predisponiranim područjima (rasjedne zone) otapanjem karbonatnih stijena i akumulacijom netopivog ostatka formirana su krška polja. Geomorfološki procesi (prirodni i antropogeni) osiguravali su stalan dotok materijala u niže dijelove, te su kao takvi bili su preduvjet za stvaranje tala na otoku Visu. U morfološkim depresijama i na blagim padinama došlo je do taloženja sedimenta i stvaranja tala. Na karbonatnoj podlozi otoka Visa razvijeni su sljedeći tipovi tala: kamenjar, koluvij, crvenica, smeđe tlo na vapnencu i dolomitu, te antropogena tla kao najrasprostranjeniji tip. Crvenica i antropogena tla kao poljoprivredno pogodna predstavljala su temelj razvitka poljoprivrede, a time i osiguranje uvjeta za život stanovnika.