Što nakon povrede? Psihometrijska validacija upitnika interpersonalnih motivacija povezanih s prijestupom (TRIM-18)

Tijekom života ljudi su izloženi raznim konfliktima. Prestankom sukoba odnosi među njima se gotovo nikada ne oporavljaju spontano. Način na koji se ponašamo prilikom sukoba je pod kontrolom pojedinca, te on samostalno odabire kako će se ponašati u konfliktnoj situaciji. Štoviše, subjektivni elementi sukoba često ostaju prisutni još dugo nakon što dvije strane službeno "zakopaju" sjekire. Suočena s povredom osoba će se prikloniti nekom od evolucijski usvojenih obrazaca ponašanja: težiti će osveti, udaljiti se od povreditelja, oprostiti će mu i eventualno se s njime pomiriti. Prethodne situacije pokazale su da opraštanje nije samo mogućnost da se prijeđe preko povrede, nego su važne zbog psihološke i socijalne dobrobiti, te se održavanje pozitivnih društvenih odnosa. Ponajviše se pretpostavlja, da spremnost na opraštanje dugoročno pozitivno utječe na zdravlje i dobrobit, zato što se izbjegavaju i svladavaju negativni osjećaji (ljutnja, bijes), negativne misli (misli o osveti, neprijateljstvu), te se olakšavaju disfunkcionalni načini ponašanja. Cilj ovog istraživanja bio je provjeriti psihometrijske karakteristike skale - Related Interpersonal Motivations Iinventory (TRIM-18), autora McCullough, M. E. (2013) na uzorku odraslih osoba koja ispituje trenutna razmišljanja i osjećaje prema osobi koja ih je povrijedila. U istraživanju je sudjelovao 201 ispitanik od čega je Ž (87%) i M (13%) prosječne dobi od 31 godinu. Donja dobna granica bila je 17 godina, a gornja 67. Faktorska analiza ukazuje na postojanje triju faktora: izbjegavanje (α=.83), osveta (α=.69), i dobronamjernost (α=.86). Rezultati istraživanja ukazuju da je najviše ispitanika doživjelo povredu u prijateljskim odnosima (37%) i obiteljskim (26%), te njih (66%) smatra tu osobu i dalje bliskom pri čemu se vrsta odnosa (obiteljski, prijateljski, ljubavni, bračni, poslovni) nije pokazala povezanom s izbjegavanjem, osvetom i dobronamjernošću, nego blizina. Budući da većinu našega uzorka čini ženska populacija, prema nekim teorijama, žene su sklonije više izbjegavanju, osveti i manje su dobronamjerne kada se radi o povredi u bliskim odnosima. Nadalje, unatoč psihološkom osjećaju boli većina ispitanika želi se pomiriti i krenuti naprijed s odnosom jer osobe koje su razmišljale o pozitivnim i vrijednim odlikama svojih prekršitelja u njihovim vezama, samim time opraštaju u većoj mjeri.