Obitelj i tržište rada u svjetlu načela socijalnoga nauka Crkve. Pogled iz hrvatske stvarnosti

Na temelju rezultata znanstvenoistraživačkog projekta Kršćanski identitet i kvaliteta bračnog i obiteljskog života, može se zaključiti da su hrvatske obitelji u načelu otvorene životu, ali se zbog loše gospodarske situacije teško odlučuju na više djece. Među glavne uzroke koji su u istočnoj Slavoniji doveli do ovakve situacije možemo istaknuti razaranje industrijskih postrojenja u Domovinskom ratu i gubitak tržišta, a zastarjela tehnologija te često zakonski sumnjiva privatizacija samo su dodatno stvorili sve veći broj nezaposlenih osoba. S druge strane, oni koji su uspjeli sačuvati svoja radna mjesta izloženi su sve zahtjevnijim uvjetima rada, što dovodi do prezaposlenosti koja se također odražava na kvalitetu obiteljskog života i uzrokuje smanjenje broja rođene djece. Stanje na selima nije ništa bolje jer je nebrigom onih koji su preuzeli odgovornost za opće dobro izostala jasna agrarna politika i strategija ruralnog razvoja te je rad u poljoprivredi (p)ostao vrlo neisplativ. U takvim smo okolnostima svjedoci iseljavanja sve većega broja mladih ljudi, ali i cijelih obitelji, u želji da negdje drugdje potraže bolju budućnost jer im je ovi krajevi, zbog rastućeg siromaštva i nezaposlenosti, ali i česte potplaćenosti, više ne mogu pružiti. Promatrajući nastalu situaciju u svjetlu načela socijalnog nauka Crkve, možemo reći da Crkva ne zabranjuje obiteljske migracije u potrazi za radnim mjestom, ali poduzetnički duh mora biti popraćen mjerama natalitetne i demografske politike. Sigurnost radnoga mjesta i rodiljnih naknada, ulaganje u infrastrukturu koja prati zaposlene roditelje, bolja organizacija rada koja omogućuje ženama slobodne dane kada djeca polaze u školu, neradna nedjelja, povoljni stambeni krediti, samo su neke od mjera koje moraju pratiti suvremeno tržište rada. Na selima je potrebna dugoročna agrarna politika i sustav pravedne cijene otkupa, a nužna je i promjena zakonskih okvira. Socijalni nauk Crkve naglašava i važnost zadružne kulture rada te važnost primjerene socijalne zaštite. Osobito je važna promjena mentaliteta, jer dijete se uvijek mora promatrati kao dar, a ne kao ekonomski čimbenik koji roditeljima treba osigurati sigurnu mirovinu u starosti.