Utjecaj sustava držanja i tjelesnih masa crnih slavonskih svinja na njihovu mesnatost i kvalitetu mesa

Istraživanje je provedeno s po 24 svinje iz otvorenoga (ekstenzivnoga) i poluotvorenoga (poluintenzivnoga) sustava, od kojih su 12 muških kastrata i 12 nazimica. Svinje u oba sustava bile su tovljene do 100 kg (n = 12) i 130 kg (n = 12) tjelesne mase. Svinje iz otvorenoga sustava hranjene su na pašnjaku i na strništima, uz minimalno prihranjivanje kukuruzom tijekom zime, kada nema zelene mase. Svinje iz poluotvorenoga sustava hranjene su po volji obrokom kombiniranog od krmne smjese i zelene lucerne. Krmna smjesa u prvoj fazi tova (do 60 kg tjelesne mase) imala je 14% sirovih proteina i 13, 37 MJ ME/kg, a u drugoj fazi tova (60 – 130 kg tjelesne mase) imala je 12% sirovih proteina i 13, 34 MJ ME/kg. Disekcija ohlađenih (+4°C) desnih svinjskih polovica obavljena je prema modificiranoj metodi Weniger i sur. (1963.). Kvaliteta mesa (Muscullus longissimus dorsi) istražena je u pogledu pH vrijednosti, sposobnosti vezanja vode i boje. Mesnatost svinjskih polovica bila je veća kod svinja manjih tjelesnih masa (100 kg) u odnosu na svinje većih tjelesnih masa (130 kg) u oba sustava držanja, ali su te razlike bile značajne (p0, 05) (49, 23% i 44.99% : 46, 56% i 42, 82%). Utvrđen je značajan utjecaj sustava držanja i tjelesne mase svinja na neke pokazatelje kvalitete mesa. Meso svinja manje tjelesne mase iz otvorenog sustava imalo je značajno više (p