UTJECAJ UGLJIKOVODIKA NA PRIRAST I PREŽIVLJAVANJE SADNICA HRASTA LUŽNJAKA, POLJSKOG JASENA I CRNE JOHE

Šuma Žutica koja se nalazi na području Ivanić grada zauzima površinu od 5.107, 49ha. Iskorišćivanje nafte u šumi Žutici počelo je 60-ih godina prošlog stoljeća, a trenutačno je približno 6, 3% površine šume zauzeto objektima INA-Naftaplina. Tehnologija pridobivanja nafte zahtijeva značajne radove koji jako narušavaju cjelovitost šumskog kompleksa, a zbog dotrajalih cjevovoda često dolazi do izlijevanja. Fluidi koji se transportiraju iz dubine zemlje i kroz cjevovode imaju jak dendrocidni učinak i njihovo onečišćenje proizvodnih profila tla dovodi do sušenja biljnog pokrova. Najznačajnije vrste drveća u šumi Žutica su hrast lužnjak, poljski jasen i crna joha pa su one odabrane za ispitivanje utjecaja ugljikovodika. Istraživanje je obavljeno kroz dva pokusa koji su postavljeni u prirodnim uvjetima šume Žutica, odnosno u kontroliranim uvjetima u Jastrebarskom. Manje koncentracije ukupnih, odnosno mineralnih ulja u tlu u vrijednostima od 1.762, 820mg/kg, odnosno 564, 355mg/kg imale su pozitivan učinak na prirast biljaka. Povećane koncentracije nafte, odnosno ukupnih i mineralnih ulja u tlu na 5.085, 4mg/kg, odnosno 2.528mg/kg imalo je za rezultat smanjeno preživljenje biljaka crne johe. Poljski jasen, prema rezultatima ovog istraživanja, ima znatno rezistentnija svojstva spram onečišćenja tla naftom od hrasta lužnjaka i crne johe te ga treba koristiti pri sanaciji šumskih površina, ali imati u vidu i da takvo stanište zadovoljava i ostale uvjete nužne za njegov pridolazak.