Primjena KASP biljega za utvrđivanje stupnja dormatnosti zrna pšenice

Priježetveno proklijavanje (PHS) je jedan od najznačanijih abiotičkih stresova, koji u određenim vegetacijskim godinama uzrokuje značajno smanjenje kvalitete zrna pšenice. U Hrvatskoj PHS nije redovita pojava, zbog čega izostaje selekcijski pritisak te su oplemenjivači upućeni na provođenje laboratorijskih testova klijavosti, koji su zahtjevni i teško ih je provesti u kratkom vremenu. Upravo zbog toga testiranje velikog broja oplemenjivačkih linija KASP biljezima se nameće kao praktično rješenje. U ovom istraživanju smo validirali učinak 40 kompetitivnih alel specifičnih (KASP) biljega na panelu od 178 genotipova ozime pšenice da bi se procijenila njihova povezanost s dormatnošću sjemena kao glavnom komponentom otpornosti na PHS. Dormatnost sjemena je izražena ponderiranim indeksom klijanja (WGI), a KASP biljezi su izabrani na temelju prethodno publiciranih radova, koji su ih povezali s dormatnošću sjemena. Kombinirana analiza varijance kroz godine je otkrila signifikantan učinak genotipa (G), okoline (O), te interakcije GxO za WGI. Od 40 korištenih biljega, 12 je pokazivalo signifikatnu povezanost s dormatnošću sjemena, dok je ostalih 28 odbačeno zbog toga što su bili monomorfni, prekomjerno heterozigotni ili nisu bili čitljivi. U radu je diskutirana mogućnost primjene ovih markera u oplemenjivačkim programima pšenice.