Prirodno pomlađivanje obične jele (Abies alba Mill.) na rubnom pojasu autoceste Zagreb – Rijeka

U radu su analizirane kvalitativne i kvantitativne značajke prirodnoga pomlatka u rubnom pojasu jelovo-bukove sastojine. Istraživanje je obavljeno u Gorskom kotaru. Lokalitet istraživanja nalazi se na području šumarije Fužine, u Gospodarskoj jedinici Brloško, šumski predjel Gorica, odjel 70, uz južni prometni trak autoceste Zagreb – Rijeka, na dionici između vijadukta Bajer i tunela Tuhobić. Nadmorska visina je 770 metara, ekspozicija sjeverna, a nagib terena 10 – 25%. Sastojina u kojoj je obavljeno istraživanje pripada šumskoj zajednici jelove šume s rebračom (Blechno-Abietetum Ht. 1950), na distričnom smeđem tlu. Mjerenje ponika i pomlatka obavljeno je u četiri zone rubnoga pojasa koje predstavljaju različite uvjete sastojinskog sklopa i osvjetljenja. Unutar svake zone, na razmacima po pet metara, postavljene su četiri plohe kvadratnoga oblika, svaka površine 4 m2. Kvantitativne i kvalitativne značajke prirodnoga pomlatka na rubu istraživane sastojine se mijenjaju ovisno o sastojinskom sklopu. Najgušće je pomlađena vanjska rubna zona. U toj je zoni ustanovljen najveći broj biljaka obične jele iznad 50 cm te njezin najbolji rast u odnosu na druge zone. U svim je zonama odnos duljine vršnog i prvog lateralnog izbojka manji od jedan. Pionirske vrste drveća se pojavljuju na vanjskom dijelu rubne pomladne površine. Doznaku treba provoditi na način da se u dijelu vanjskog ruba šume doznačuju samo prelomljena, natrula, bolesna, rakasta i slična stabla. U ovom dijelu ima dovoljno svjetla, pa prekomjerna sječa može dovesti do zakorovljenja staništa. U unutarnjoj rubnoj zoni treba postupno oslobađati grupe pomlatka kako bi se omogućio njihov nesmetan razvoj i uraštanje u gornje slojeve sastojine.